Nalazi se na brežuljku iznad ceste Paz Lupoglav i plodnoga polja, na mjestu prapov. gradine.

Ostatci naselja nalaze se na uzvisini (374 m), na kojoj su i ostatci prapov. gradine eliptična oblika s obrambenim zidom od velikih kamenih blokova.

U opisu argonautske plovidbe u polasku spominju se usputna mjesta i luke do kojih su stizali grč. trgovci i naseljenici, putujući od prapov. vremena na Crno more.

Iako se Istra izrijekom ne spominje, njezin se prostor u toj priči iz prapov. doba našao usred mitski »integriranih« plovidbenih i kopnenih putova koji su već tada premrežili sr.

Crkva i groblje nalaze se na ostatcima prapov. gradine i rim. ruralne građevine s vodospremom.

Područje je bilo naseljeno u prapov. i rim. doba (u okolici je nekoliko arheol. lokaliteta).

M. se razvio na uzvisini, na mjestu prapov. gradine, te na nekoliko susjednih bežuljaka (Šublenta).

Paleopatološkim istraživanjima očuvanih ljudskih ostataka (poglavito kostiju) iz prapov. doba (paleolitika i osobito neolitika) otkriveni su tragovi kostoloma, kostobolje, upalnih procesa i dr. i s time povezanu određenu med. pomoć.

Zbog slabe istraženosti u Istri je e. slabije poznat od drugih prapov. razdoblja.

Ć. je bila pogodna za naseljavanje u prapov. doba, ima gradinskih naselja i pećina.

jantarski put, prapov. prometni pravac kojim je jantar, fosilna smola crnogoričnoga drveća, s Baltika dolazio na Sredozemlje.

Terase gradinskoga naselja prepoznatljive su samo na sjev. strani, svi arhit. tragovi prapov. naselja nestali su s gradnjom kaštela.

Iz prapov. kulture žarnih polja poznati su k. žarnjaci; Dalmati i Histri u obliku k. izrađuju goleme mengalite, vjerojatno radi izračuna kurčeve godine.

Nalazi se u istoimenoj uvali, koju čine dvije uvale, Lunga i Sveta Marina, a bila je naseljena već u rimsko doba (u blizini je i jedna prapov. gradina).

Na mjestu nekadašnje prapov. gradine u sr. vijeku izgrađen je kaštel.

Na vrhu Miri, u neposrednoj blizini gradinskoga naselja, nalazi se pećina Mira, također prapov. lokalitet.

Potkraj IV.st. ponovno je utvrđen, a novo naselje imalo je oblik kaštela čije su zidine bile izgrađene na prapov. temeljima, ali ojačane kulama četverokutna oblika.

Worsseu prapov. razdoblje podijeljeno je na kameno, brončano i željezno doba.

Zahvaljujući izvanrednom položaju iznad doline Bračane, mjesto je bilo nastanjeno već u prapov. doba.

Unutar sela nalaze se i pojedini spomenici koji su nekad pripadali Dvigradu, od kojih treba istaknuti kamenu ploču s prikazom dviju ptica i uklesanom god. 1245. Prapov. lokaliteti Gradina nad Limom i uzvišenje Marozula u blizini Mrgana svjedoče o ranoj naseljenosti širega područja.

Este (estenska kultura, tal. civiltà Atestina), prapov. željeznodobna kultura, nazvana po mjestu Este kraj Padove (ant.

Prapov. gradinsko naselje uništeno je voj. fortifikacijom 1877. Širenjem kamenoloma 1952. uništeni su brončanodobni grobovi s kosturima umrlih u zgrčenome položaju.

U to su doba istraživanja nalazišta Picugi kraj Poreča, Berma i Nezakcija dala vrijedne rezultate za poznavanje prapov. razdoblja.

Područje je bilo naseljeno već u prapov. i rimsko doba.

gradine (gradinje, gradište, gradac) ili kašteljeri, kašteliri (tal. castelliere: gradina, gradište), prapov. naselja na dominantnu položaju s utvrđenjem izgrađenim od trajnoga materijala.

Danas su ostatci prapov. gradina registrirana, ubicirana ili djelomično istražena nalazišta (Monkodonja, Nezakcij, Gradina na Brijunima, Glavica kraj Loborike).

Stambeni prostor prapov. naselja ovisio je o veličini samog naselja, a gradinska arhitektura bila je uvjetovana zemljopisnim položajem i obilježjem tla.

Prvi tragovi naseljenosti sežu u prapov. doba (Monte Fineda, pećina Cingarela, Oskoruš).

Arheol. nalazi svjedoče o nastanjenosti u prapov. i rimsko doba, a u pov. se izvorima spominje u XIII.st.

Prapov. početci naselja Tergeste nisu jasni, ali ono je već postojalo u posljednjim st. pr.