Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja datiraju jos iz doba neolitika.

U blizini je i arheološko nalazište Vinično gdje je pronađena kamena sjekira iz neolitika.

Povijest Prapovijest - U okolici Slavonskog Broda najstariji nalazi ljudske prisutnosti sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlado kameno doba - 8,000 godina starosti).

Leća je prisutna u čovjekovoj prehrani još od neolitika, a vjerojatno potječe iz jugoistočne Azije od kud se proširila diljem svijeta.

U mlađim naslagama Veternice (neolitik, brončano doba) nađeno je nekoliko dobro očuvanih lubanja vrste Homo sapiens sapiens, te fragmenti keramike i zemljanih posuda, ukrasa itd. što svjedoči o postojanju« grobnice iz neolitika ».

Da je baš tu, oduvijek, raskršće glavnih puteva između juga i sjevera te, tokovima rijeka, između zapada i istoka Evrope pa i Azije, svjedoče već i nalazi iz neolitika, zatim predmeti iz doba Mira i Kelta koji su u ove krajeve donijeli vještine metalurgije, proizvodnje stakla i lončarskog kola, te ostaci rimske kolonije i biskupije - Murse i prvog kamenog mosta preko Drave.

Povijest ovog grada seže sve do neolitika što svjedoče megalitski spomenici.

Međutim, otkriven je i istražen prapovijesni kulturni sloj s arheološkom građom od neolitika do ranoga brončanog doba.

Kao najznačajnije valja izdvojiti ostatke kremene alatke neandertalaca iz srednjeg paleolita koje su stare oko 50 tisuća godina, dok je u Škraču pronadena keramika iz ranog neolitika, što je najsjevernija točka u unutrašnjosti Istre gdje su evidentirani takvi ostaci.

Osim iz novije povijesti, učenici su kroz samostalni istraživački rad navodili značajke Vukovara kao naseljenog mjesta još iz doba neolitika, te razvijenog srednjeg vijeka pod nazivom Volko ili Walk.

Muzej se danas nalazi u novosagrađenom krilu samostana, a suvremenom muzejskom postavkom prezentira arheološku baštinu od neolitika do srednjeg vijeka.

U Istri su najstariji poznati grobovi iz neolitika (Borik kraj Medulina i pećina Oporovina kraj Medveje).

Priča o gradu počinje najstarijim tragovima života na području Splita: kamenim oruđem iz neolitika te nalazima iz brončanog doba (3. - 2. tisućljeće pr.

Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, između ostalih životinja, crtali i pčele.

Na rubnom južnom području današnje ninske solane nađeni su ostaci naselja iz mlađeg kamenog doba (6000. - 2500. god. pr. n. e.) i to razdoblja starijeg neolitika od oko 5500 do 5000. god. pr. n. e.

Tragovi ljudske prisutnosti u Polači datiraju još iz razdoblja kasnog neolitika, a naročito iz brončanog doba o čemu svjedoči brojnost kamenih gradina na okolnim uzvisinama.

Uglavnom sadrže svu silu egzotičnih tema o kojima akademici radije raspravljaju nego o društvenoj stvarnosti, a Ministarstvo ih financira: " Povijesni izvori za Panoniju u doba principata ", " Korelacija paleolitika, mezolitika i neolitika kontinentalne i primorske Hrvatske ", " Arhitektura i štafelajno slikarstvo u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća ", itd.

Prije dvije godine u moru je nađena i kalota ljudske lubanje iz neolitika, a lani u mulju pod morem drveni stupić ograde iz neolitike te brušene prahistorijske kamene sjekire i čekići te brojni ulomci neolitičke keramike.

Paleopatološkim istraživanjima očuvanih ljudskih ostataka (poglavito kostiju) iz prapov. doba (paleolitika i osobito neolitika) otkriveni su tragovi kostoloma, kostobolje, upalnih procesa i dr. i s time povezanu određenu med. pomoć.

Prvi tragovi koji ukazuju da je na području današnjeg grada Rijeke bilo života potječu iz doba paleolitika i neolitika.

Zahvaljujući desecima tisuća nađenih artefakata, prije svega keramičkih ulomaka, rekonstruirane su sve faze razvitka starijeg, srednjeg i mlađeg neolitika, eneolitika te početka brončanog doba.

Kasnije se tu uspostavlja neolitska Mureybet kultura, a tijekom kasnog neolitika u Siriji već nastaju prvi gradovi, poput Emara i Hamoukara.

U muzeju su pohranjeni predmeti nastali u razdoblju neolitika, zatim nastali u doba amtike, srednjovjekovlja, novovjekovlja pa sve do 20. stoljeća.

Postoje dokazi o naseljenosti područja iz neolitika, a prvo zabilježeno naselje u području je grčka kolonija Argos Hippium.

Kada je napravljena analiza radioaktivnog ugljika koja je pokazala da je čeljust stara oko 6 500 godina, arheolozi su zaključuli da su se ljudi, koji su živjeli u tom području u vrijeme neolitika, uglavnom bavili uzgojem ovaca, stoga stručnjaci pretpostavljaju da su koristili zube kao treću ruku, primjerice za pridržavanje konca tijekom predenja, a postoje dokazi da su koristili i pčelinje proizvode, uključujući i vosak.

Kr. s impresso keramikom iz druge faze starijega neolitika.

Najstariji nalazi ljudske prisutnosti u okolici sežu u vrijeme starijeg neolitika (mlađe kameno doba 8000 godina starosti), vrijeme stvaranja prvih naselja, kada se osim lovom i ribolovom čovjek počinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a živi u zemunicama.

Od samih početaka izrade u razdoblju neolitika one su imale važnu ulogu u svim segmentima života, u pripremanju i skladištenju hrane, u raznim ritualima i svečanostima, metalurgiji, a bile su i predmet razmjene i trgovine.

U Argonautici, epu Apolonija Rođanskog, oni s Cresa opet okupljeni zajedno vraćaju Zlatno runo ploveći kraj šumne Isse, ubave Pytheje i Korkyre, Visa, Hvara i Korčule, otoka na kojima je uzgoj ovaca i kult ovna štovan još od neolitika.

P. je bila naseljena u svim pov. razdobljima, od paleolitika (Šandalja) i neolitika do današnjih dana.