Većina izloženih stećaka potječe je iz jedne od najvećih i najbogatijih nekropola - Radimlja kraj Stoca u Bosni i Hercegovini.

Usput smo posjetili nekropolu stećaka Radimlju.

Na zidu su poslagane slike Darijeva groba, Kočerinske ploče, Bašćanske ploče, vodotornja u Vukovaru i stećaka na Prenju i Vran planini.

O arheologiji Lovreća i poznavanju stećaka zapadnog dijela Imotske krajine i o posljednjim poznatim natpisima hrvatskom ćirilicom kao i o svojim Usorskim uspomenama.

Također, ministar je podsjetio i na međudržavnu kandidaturu stećaka za upis na Popis svjetske baštine koju su zajedno u studenom 2009. godine potpisali ministri kultura Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije.

Danas jedva da možemo naći tragove: 20 - ak pisanih evanđelja, jednu oporuku i, na kraju, ' najtvrđi materijal ': nekoliko tisuća stećaka u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.

Istaknuo je veliku vrijednost stećaka, posebice zbog činjenice da je BiH zajedno s Hrvatskom i Srbijom pokrenula projekt upisa tih nadgrobnih spomenika na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Oko crkve je staro groblje i u njemu dosta sačuvanih stećaka.

Broj grobova pod stećcima je vrlo često puno veći od broja sačuvanih stećaka, od 3 do 10 puta.

U Banjoj Luci obnova Ferhadije još uvijek nije počela, kao ni Saborne pravoslavne crkve u Mostaru; mnogobrojne nekropole stećaka - na prvom mjestu Radimlja - i dalje su nezaštićene i izložene opasnosti uništavanja; Mitreum u Jajcu također propada zbog nebrige...

Plan je bio obići stara sela iz kojih su uglavnom došli sadašnji žitelji Čeveljuše, obići nekropolu stećaka o kojoj povremeno čujem priče, a nisam je imao prilike vidjeti.

Problematika ukrašavanja stećaka je praktički nesaglediva.

Hrvatska ministrica kulture istaknula je da je projekt nominacije stećaka poticaj i za razgovor o mogućim drugim zajedničkim kulturnim projektima država regije.

Osim stećaka (u narodu češće nazivane« grčke grobnice ili grčko groblje ») u nekropoli se nalaze i dvije kamene grobne gomile, odnosno tumuli.

Jedan metar zapadno od ove crkvice počinju nizovi stećaka.

Između stećaka se ulazilo u crkvicu (1979:84).

Najviše neslaganja po pitanju stećaka izazivalo je pitanje tko je pod njima sahranjivan.

Vrijedna spomena je i teorija o vlaškoj pripadnosti stećaka koja je zaista i znanstveno dokazana, ali samo za pojedina područja, prije svega Dalmatinske zagore.

Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović rekao je da je uvjeren da će projekt nominacije stećaka za uvrštavanje na popis svjetske kulturne baštine dobiti potporu UNESCO-a, jer će ispuniti sve postavljene kriterije. (Hina)

Naime, monografska je to obrada povijesti školstva, ali predočena kroz prizmu širedruštvenih, poglavito kulturno-prosvjetnih prilika Bosne i Hercegovine, od, kako to u pogovoru lijepo iznosi prof. dr. Šimun Musa »... prvih pisanih spomenika (Humačka ploča) preko srednjovjekovnih pisanih vrsta (natpisa sa stećaka i sl.) te otomanskog zuluma, zatim austrougarskog razdoblja, staro-novo-jugoslavenskih vremena, te do naših dana.« Raspudić nenametljivo i nepretenciozno, no znanstveno utemeljeno, od zaborava otima kako statističko-brojčane podatke relevantne za proučavanu temu, tako i fotografije ljudi koji su ih oživljavali i oživljavaju ih već stoljećima.

- Uz crkvu sv. Ivana nalazi se srednjovjekovna nekropola s 40 stećaka

Na samom vrhu grobne gomile je crkvica, a pred njom skupina stećaka.

Tako mi svjetskim putnicima uporno prodajemo sunce, more i dubrovačke zidine, a zanemarujemo Bašćansku ploču, zidine Stona i Korčule, stotine stećaka razbacanih po prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te sve one silne zanimljivosti uz koje bi turistički djelatnici Grčke i npr.

To potvrđuju nekropole stećaka, a i sama župna crkva sv. Nikole koja je sagrađena tijekom prve polovice 14. stoljeća.

Po raznim brojanjima, stećaka ima oko 60.000, no onih s natpisima je daleko manji broj: Marko Vego je u svojoj reprezentativnoj zbirci epigrafike naveo oko 400 zapisa.

Ispod crkve sv. Martina (srušene u Domovinskome ratu 1992.) nađeni su ostaci monumentalne starokršćanske crkve iz VI. st., a na njezinim temeljima ostaci crkve iz starohrvatskoga doba (IX. st.); oko crkve ima stećaka.

Na tri položaja postoje ostaci nekropole stećaka, ukupno 109 spomenika.

Hercegovina po broju i veličini nekropola, po bogatstvu ukrasa, te po ljepoti i umjetničkoj vrijednosti obrade stećaka ima prednost pred ostalima u današnjoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U samom Brotnju ima mnogo nekropola i pojedinih stećaka, pa tako i na području Međugorja.

I vanzemaljaca i vansvemiraca i kugli i piramida i transcedentnih brojeva i svemirskih brodova i stećaka i kamenih monolita i jednakostraničnih trokutova i vremeplova i teatara i Snonheđa i novinara-uvlakača a spominjaće se i Borg.