Počasna domaća gošća SFeraKona 2010. je već spomenuta Milena Benini, ugledna teoretičarka znanstvenofantastične književnosti, te plodna SF spisateljica, posebno u žanru steampunka.

Sa stotinjak stranica svoje začudne distopije Kracht, vodeći švicarski literat mlađe generacije, uspio je podijeliti kritiku njemačkog govornog područja, ali i stvoriti zanimljiv mišung političke satire i kritike kolonijalizma smještenog ispred scenografije razorene Europe, u čijoj estetici ima i cyberpunka i steampunka.

Radnja stripa, čiji scenarij potpisuje Tonči Klarić, zbiva se u paralelnom Zagrebu - Zagrebu iz neke druge, retrofuturističke dimenzije, s okusom noira, steampunka i fantastičnih elemenata, čije će čudnovate situacije i neobične slučajeve otkrivati misteriozni nevidljivi čovjek na prepoznatljivim, a opet začudnim i drugačijim zagrebačkim ulicama.

Korzeti, podsuknje, krinoline, frakovi, cilindri, prsluci spajaju se s dodatcima poput zaštitnih naočala, naprednih kompasa i džepnih satova (koji bi u svijetu steampunka mogli predstavljati nešto iz napredne tehnologije, poput navigatora pri putovanju među zvijezdama ili vremenskog stroja).

Pored standardne transfer tehnike, pokazalo se da je polimerska glina pogodna i za oslikavanje, a u kombinaciji sa zupčanicima iz starih satova, lako se uklapa i u potpuno nesvakidašnje i interesantne komade sve popularnijeg steampunka.

Ima ih, dakako, space opere možda više od steampunka (budući da je starija i duže prisutna od njega), ali nema pisaca koji su se bavili isključivo jednim ili drugim žanrom, već im ulaze u sveukupan opus.

Dolazi Tim Powers, autor Nepoznatih plima, romana na kojem je temeljen četvrti nastavak Pirata s Kariba i jedan od začetnika steampunka.

Tako ga osim u knjigama, stripovima, filmovima i serijama možemo pronaći čak i u glazbi, dok pripadnici steampunk supkulture stvaraju i steampunk modu, elementima steampunka oplemenjuju modernu tehnologiju te izmaštanu povijest koja se nikada nije dogodila prenose u stvarnost.

Odabrali smo 12 filmova u duhu steampunka ili s njegovim elementima, koje ne biste trebali propustiti.

Cinični i dovitljivi tekstovi pjesama koje su glumci pjevali opisujući otuđenost života u velegradu kabaretskoj atmosferi predstave dodavali su i štih steampunka: uz prizore neobičnih postrojenja i arhitekture po uzoru na rana kinematografska ostvarenja (uz klaunovsku dramatičnu bijelu šminku koja je prekrivala lica glumaca), povremeno su smijeh gledatelja izazivale neočekivane primjedbe kako staretinarnica na lageru ima i dildače iz druge ruke, te kako bomboni za sedatiranje djece izazivaju ovisnost jaču od one o kristalnom metadonu, a koje su iskakale iz settinga početka prošlog stoljeća.

Ako naposljetku ipak odlučite prihvatiti činjenicu da se Alexandre Dumas vjerojatno vrti u grobu, a sve ipak izgleda besprijekorno glatko i produkcijski raskošno, uz zanimljivu dozu steampunka za malu djecu (tobožnji Da Vincijev ratni zeppelin je MacGuffin/pokretač radnje, stvarno?), mogli biste proći sasvim pristojno, bez previše glavobolja.

Nešto duže priče predstavljene su u SFeraKonskim zbirkama Zagreb 2004, Dnevnici entropije, Kvantni portali imaginacije, Zagreb 2014, Krhotine svjetova, Dvije tisuće šarenih aliena, Jutra boje potopa, Alternauti, Djeca olujnih vjekova, Zagreb 2094, Kap crne svjetlosti, Zagrob - zbirka hrvatskog horora, Trinaesti krug bezdana, Zmajev zlatni svitak zbirka hrvatskog fantasyja, Strune nemira, Parasvemir zbirka steampunka i space opera, [... ] (da, to je naslov zbirke, kažu da se izgovara Lakuna), Smak i Tamna, tmasta tvar.

Poneki teoretičari početke steampunka vide u svjetski poznatim djelima Marka Twaina, H. G.

U rastućoj popularnosti steampunka, možemo se zapitati jesu li i naši prostori išta pridonijeli tehnološkom razvoju tijekom 19. i ranog 20. stoljeća.

Godine 1990., izašao je jedan od ključnih romana steampunka, Diferencijalni stroj (The Difference Engine) koji su zajednički napisali William Gibson i Bruce Sterling. U tom romanu, smještenom u devetnaesto stoljeće, Charles Babbage, stvarni izumitelj, s uspjehom konstruira svoj stroj za računanje, mehaničkog prethodnika današnjih računala.

Opet, pišu ga autori koji se općenito bave spekulativnom fikcijom, ali za razliku od steampunka ili space opere, ima pisaca koji su se isključivo opredijelili za pisanje horora.

Osobno mi je najintrigantniji autor zastupljen u ovoj zbirci Adrijan Sarajlija, beogradski pisac bosanskih korijena, koji je s pričom Wasserkrabbe zagazio ne samo u literarno vrlo zahvalno doba bosanske povijesti, već i u podžanrovske vode steampunka, fantastičnog podžanra kojeg autori u široj regiji tek otkrivaju i na njemu testiraju resurse i potencijale baštine ovih naših prostora.

Od povijesnih podžanrova koji su se razvili iz steampunka (uvelike i pod utjecajem računalnih igara), postoje, primjerice: STONEPUNK (koji se bazira na kamenom dobu npr. roman The Land that Time Forgot Edgara Ricea Borroughsa), BRONZEPUNK (koji se bavi brončanim dobom) ili IRONPUNK (koji se bavi željeznim dobom).

Osim steampunka (i svih drugih punkova) koji je dobio svoju " light " inačicu, gaslight fantay, tu je i urban fantasy s vrlo specifičnim pravilima, daleko od onoga što je nekad označavao.

Ljubitelji steampunka svih oblika i vrsta kao i svaka druga zajednica vole se međusobno družiti, okupljati i veseliti.

A za efekt steampunka dodajte i mehanizam starog sata koji ne radi i namjestite kazaljke na 12.

Također, do danas je u nizu časopisa i antologija objavila 65 priča, što SF-a, što fantasyja, što steampunka, a prošle godine bila je nominirana za nagradu Hugo u kategoriji kratke priče s pričom ' Amaryllis '.

Cilj steampunka je vratiti se staroj funkcionalnoj tehnologiji koja je imala svoje estetske kvalitete.

Postoji očita razlika između steampunka kakvog vi pišete i onog kojeg piše primjerice Bruce Sterling. Kod vas ima više magije, kod njega više tehnologije i znanosti.

S druge strane priče poput ' Povodom smrti najboljeg među nama ' i ' Igra na nesreću ', tematizirajući sudbine cirkuskog i posvećenog prosvjetnog radnika, iz nekog razloga ostavljaju dojam odvijanja u ranoindustrijskom dobu dajući time pričama natruhe steampunka.

MP3 playeri u drvenim kućištima i tickeri koji kucaju RSS u Morseovom kodu: cijela jedna supkultura razvila se na temeljima steampunka, a pitanje je, naravno, zašto.

Kod mene je poketačka snaga magija, a ne tehnologija, pa se baš ne uklapam u današnje kanone steampunka.

Tumblr joj pak najviše odiše atmosferom steampunka.

Uvijek sam u zaostatku petnaestak godina za onim što se objavljuje u znanstvenoj fantastici i fantasyju i jednostavno još nisam dospio do cijelog fenomena steampunka.

Junak stripa je Nevidljivi čovjek, ujedno i zaštitno lice festivala, a radnja stripa odvija se u paralelnom Zagrebu Zagrebu iz jedne druge, retro futurističke dimenzije, s okusom noira, steampunka i fantastičnih elemenata, čije će čudnovate situacije i neobične slučajeve otkrivati misteriozni nevidljivi čovjek na prepoznatljivim, a opet začudnim i drukčijim zagrebačkim ulicama.