Međutim, ni ta teorija ne zadovoljava, jer su ti znakovi više neka vrsta stenografije nego notacije.

Iako su i dosada hrvatski stenografi postizali izvrsne rezultate na svjetskim natjecanjima, rezultat Josipa Hanjša nedvojbeno je najveće postignuće u povijesti hrvatske stenografije.

Zahtjevi nisu nipošto bili mali: stručnost u području samostalnog rada s katalozima, obavljanje opsežne međunarodne korespondecije, " univerzalno stručno znanje ", " vladanje svjetskom kataloškom literaturom ", ali također i " tečan i suvremen stil pisanja kao i znanje stenografije i daktilografije " sve je to bilo potrebno, a znanje stranih jezika poželjno.

U Zagrebu je, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u utorak 17. veljače predstavljena spomen-knjiga« Hrvatsko stenografsko društvo 1882 - 2002. »Stoljeće i pol stenografije i stoljeće daktilografije u Hrvatskoj.

U tom bezobrazno predugom igrokazu bujica informacija neprekidno pretiče elementarnu logiku kazališne radnje, pa gomila epizodista kao na traci ulazi i izlazi da bi cijeli život stao u jedan dan, a redateljica osim scenske stenografije s osnovnim, epskim podacima nema ni volje ni mogućnosti da se poigra s nečim imanentno dramskim.

HRVATSKO STENOGRAFSKO DRUŠTVO osnovano je 25. lipnja 1882. s osnovnim ciljem širenja i unapređivanja stenografije.

Tadašnji intelektualci koji su se školovali najčešće u Austriji i Čehoslovačkoj vraćali su se u domovinu sa znanjem njemačke Gabelsbergerove stenografije.

Takvo mišljenje dijelili su i brojni poznavaoci stenografije, posebno Antun Bezenšek.

- korištenje stilusa za kvalitetno, pouzdano i brzo prepoznavanje rukopisa koje omogućava pisanje podjednakom brzinom (/ - 20 % kao i kemijskom na papiru), s prepoznavanjem HR slova i mogućnošću učenja često korištenih riječi (tzv. osobne stenografije)

Gradivu je nakon sređivanja fonda HDA 103. Zagrebačka županija priključena 1 kutija spisa Predsjedništva ispitnog povjerenstva za učitelje stenografije.

Tako je već 1874. godine društvo organiziralo predavanja iz hrvatskog jezika, kao i tečaj iz stenografije.

Saznanje da njemačka Gabelsbergerova stenografija ne odgovara duhu hrvatskoga jezika ponukala je prof. Franju Magdića, inače podrijetlom Slovenca, koji je njemačku Gabelsbergerovu stenografiju naučio za vrijeme studija u Grazu, da se prihvati prilagođenja njemačke Gabelsbergerove stenografije hrvatskome jeziku.

Magdić je taj svoj rad Prilagođenje Gabelsbergerova stenografičkog sustava hrvatskome jeziku objavio 1864. godine u 10. izvješću kraljevske gimnazije i na taj način postavio temelj hrvatske stenografije.

Kasnije je Magdić izdao još dva udžbenika Hrvatske stenografije i to, 1871, drugo izdanje 1881, a treće 1895. Hrvatsku stenografiju objavio je i Stanko Miholić 1894. Bilo je to vrijeme kad se stenografija podučavala u brojnim tečajevima na zagrebačkim školama tako da je stasala nova generacija mladih stenografa koji su se postepeno uključivali u rad novoosnovanoga stenografskog biroa Hrvatskoga sabora.

Pod posebnim znanjem i vještinama podrazumijevaju se znanja i vještine potrebne radi uspješnog i potpunog obavljanja poslova (znanje stranog jezika, poznavanje rada na računalu, poznavanje daktilografije i stenografije ili druga osposobljenost za rad).

Prvi je iznio i prijedloge za sustav hrvatske stenografije.

Učitelj u osnovnoj školi bio je plaćen 50 denara mjesečno po dječaku, učitelj aritmetike i učitelj stenografije 75, učitelj rukopisa ili paleografije 40, književnosti ili pak geometrije 200 denara, a najbolje je plaćen bio učitelj govorništva sa 250 denara.

Nakon objavljivanja hrvatske stenografije Društvo je organiziralo 1994. i 1997. seminare za nastavnike stenografije Hrvatske.

Kako se zvao Ciceronov rob koji smatra osnivacem stenografije?

Na svojim stranicama Stenograf je donosio i stenografski prilog i godinama je bio pomoćni materijal za učenje stenografije.

To je vrijeme kad se na području stenografije javljaju nova imena, od kojih su posebno zapaženi bili Slavo Dragić, braća Ivan i Leo Jamnicky, Josip Ljubomir Škreblin, dr. Vladimir Kesterčanek, a onda i Alojzije Turčin, Ivan Baković i Marijan Pavlic te brojni autori novih sustava stenografije nezadovoljni Magdićevim Prilagođenjem.

Kažimir Ljubić sastavio je originalni sustav hrvatske stenografije, a Ivan Ev.

To je vrijeme kad su zbog velikih potreba privrede koja se obnavljala od ratnih pustošenja organizirani brojni tečajevi stenografije i daktilografije.

U 15 - minutnom ubrzanom diktatu u disciplini grafičke stenografije (vještine brzog« hvatanja »bilješki), Hanjš je postigao rezultat od čak 497 slogova, dok je drugoplasirani natjecatelj uspio zabilježiti 367 slogova, a trećeplasirani 343 sloga.

Znači, ima natuknica, neke moje posebne stenografije, malih žvrljotina, strelica, zvjezdica, trokutića i još desetak vrsta simbola koji samo meni nešto znače, svako toliko neka malo veća skica ili šema...

Jednu od serija predstavlja gradivo Ispitnog povjerenstva za učitelje stenografije, koje je za svoj rad odgovaralo jednom od pododsjeka Odjela za prosvjetu, a čini ga ispitna dokumentacija kandidata.

To naglo širenje stenografije iniciralo je potrebu osnivanja Hrvatskoga stenografskog društva 1882. Glavni organizator i inicijator osnivanja Hrvatskoga stenografskog društva bio je prof. Franjo Magdić koji je na osnivačkoj skupštini izabran za predsjednika.

Iako je upisao koledž, odslušao je nekoliko semestara (tečaj stenografije i daktilografije), čak je razmišljao i o glazbenoj karijeri (svirao je violinu, valjda je uzor vidio u Sherlocku Holmesu), ali se napokon odlučuje na pisanje (iako u početku ima problema sa prenošenjem svojih zamisli i usmenih priča na papir ipak mu naposljetku kreće i sve tečnije, sa velikim žarom počinje pisati razne priče i pjesme)

Iako sam do sada naucila razne stvari koje mi ne služe ničemu - od tzv. znanja francuskog koje se u medjuvremenu pretvorilo u neznanje, do stenografije, metafizike, baleta i drugog - htela bih da naucim jos neke

Kao da nisam dovoljno isfrustrirana činjenicom da će nas puknuti iz srednje bez ikakvog praktičnog znanja (osim stenografije, koja će nam, citiram " jednog dana biti kruh ") i da ću onda muku mučiti s upisom na fakultet