Primjeri proširenog akta kojeg je dalo Ministarstvo financija kao ogledni primjeri prikazani su u časopisu RRiF 1/13., str. 22.

Haack, Jugendspiritismus und satanismus, München, 2 1989., posebice str. 16 - 24, te M.

Efikasnost institucija u najvećoj mjeri ovisi o osobama koje u njima rade (Popper 113 str.)

Ili, konkretnije: u Kušarovoj se pravopisnoj studiji izričita prednost daje fonološkom (Kušarovim riječima fonetičkom) pravopisnom tipu; argumenti za kojima Kušar pritom poseže tek uz neznat ne, uglavnom terminološke preinake iznenađujuće su prihvatljivi i danas, stotinu i dvadeset godina nakon njezina objavljivanja; napokon, pročitat ćemo u njoj nevjerojatno minuciozna razglabanja o tome što je sve pravopis (a što pak nije, što bi najprije spadalo u nauku gramatičku; str.

On ih sve ljubi i pritom ne razlikuje, posebno nježno razumijevajući one koji su pozvani da nose najteže terete. (Put u bolji život, str. 119) Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svoje brige i svoja strahovanja.

Nema nesreće koja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nema brige koja bi mučila dušu, nema radosti koja bi razgalila, nema iskrene molitve koja bi poletjela s usana da naš nebeski Otac ne vidi i da se odmah ne zainteresira. On liječi one koji su srca skrušena i povija rane njihove. (Psalam 147,3) Odnos između Boga i svake duše tako je osoban i potpun, kao da nema nijedne druge duše na Zemlji s kojom bi dijelio svoju brižnu pažnju, nijedne druge duše za koju bi dao svojega ljubljenoga Sina. (Put Kristu, str. 87) Gospodin nikome ne nameće terete koji bi bili teški za nošenje.

U regatnim pravilima 1997 - 2000 kažu: Kada su jedrilice na suprotnim uzdama, jedrilica na lijevim uzdama mora se ukloniti jedrilici na desnim uzdama (str. 10).

Detaljno analizirajući službene podatke Ministarstva kulture Francuske (vidi Lopez 2000, str. 80/81), zatim Kanade (isto, str. 89 - 90), komparira ih sa stanjem u Mexicu (isto, str. 102) i razmatra publiku bez obzira je li ona »prisutna ili odsutna« jer takva predstavlja »jedan trenutni skup tijela, lica i sjećanja ujedinjenih zbog predstave« (isto, str. 127).

Stanovnici gradova po samoj činjenici da to jesu, nisu automatski i publika umjetnosti, jer ovo predmnijeva jedno obogaćenje sposobnosti da se komunicira s određenim kodovima i jezicima.« (Lopez, 2000, str. 223).

Publike se nužno stvaraju, »i publike ne postoje po samoj prirodi stvari, jer se percepcija svake osobe može isključivo uhvatiti ono za što je osposobljena pripremljena« (isto, str. 224), ali svaka publika može biti »inteligentni promatrač ili jednostavno konzument« (isto, str. 225).

Ona nas podsjeća i na poznata tri ekstremna tipa publike prema Wrightu što ih čine »eskapisti« koji žele pobjeći od svakodnevnih problema, i traže površne i zabavne sadržaje, zatim »moralisti« koji očekuju pouku, poziv na razmišljanje, angažman, i »pobornika umjetnosti« koji su zainteresirani za umjetnost radi umjetnosti, i svaku popularnost i masovnost smatraju mediokritetskom. (isto, str. 229) naglašavajući važnost i složenost posla stvaranja publika koja je pitanje obrazovnog sustava, medijskog djelovanja, kulturnih politika i samih kazališnih umjetnika i producenata.

O tome svjedoči i otvaranje Jezičnoga savjetnika na našim internetskim stranicama (vidi upute na str. 33).

Suhov-Kobylin, Svadba Krečinskog (15. studenoga 1924) i Ono Karla Schönherra (7. veljače 1925) U Enciklopediji HNK (str 604) pogrešno stoji da je jugoslovenska premijera Scampola bila u Zagrebu 17. veljače 1925. Svadba Krečinskog prvi put je u Zagrebu izvedena 1936, a glavnu ulogu igrao je Branko Tepavac, redatelj varaždinske izvedbe 1924. U po mnogo čemu vrlo zanimljivoj sezoni 1924/24. izvedene su čak četiri hrvatske premijere, od ukupno četrnaest naslova na repertoaru (osim upravo navedenih hrvatskih premijera bila je tu i već spomenuta izvedba Sluge Jerneja).

Za »intenzivno teleonomska bića« kakva smo mi ova je istina teško prihvatljiva.Čovjek žudi svijetu pripisati smisao, žudi za objašnjenjima svijeta koja će mu dati »mjesto u jednoj imanentnoj sudbini, u kojoj nestaje njegovog straha« (str. 196), straha koji je »tvorac svih mitova, svih religija, svih filozofija, pa i same znanosti.« (str. 197) Otuda brojni pokušaji spasavanja animističkih teorija; ali oni su nužno osuđeni na neuspjeh.

Str. 201. " 7. Hržić (nadimci: Bošnjak, Ivanac, Donko) 5 porodica; spominje se u Povljima u početku matice; god. 1803. kao Hržić detto Bošnjak.

Vidin da gledas wikipediju i ja san sad vidija da su dobro napisali za Kresimira a taj DOKAZ ti iman iz RODOSLOVA HRVATSKE DINASTIJE TRPIMIROVIĆA koje imas u nekin knjigama... preporucia bi ti Ferdu i njegovu knjigu POVIJEST HRVATA str 136 di se jasno vide god svih clanova dinastije... pa nisan ja ka neki ovdi da iden na Wiki di svako more napisat ca oce i procitat to i posli ovdi prodavat maglu...... ali svaka ti cast......

ak sam ja dobro skuzila, citajuci par str. ove teme ti si namlatio zenu jer te je " navodno " prevarila: confused:, pitam se kaj bi se fakat desilo da si 100 % siguran da te je prevarila: confused:, kaj ubio bi je??

Poštovani ravnatelju, molio bih Vas... (36. str.), tj. molim Vas da mi ne zamjerite ako sam možda nečim pretjerao, a i zbog toga što Vam moram reći da opisi pravila i uputa na više mjesta u Inačici zaslužuju pismeniji stil.

Raos, Ivan; Prosjaci sinovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. str. 41 " Ne dadoše, a? grmnu Kikaš u mene i u Boga nema: ne dadoše

[ 102 ] Već spomenuti radobiljski glagoljaš don Anton Popović zapisao je vijesti o tim događajima u staru matičnu knjigu svoje župe Zeževica (Zadvarje-Zeževica) na slijedeći način: " Učini se rat godišća Gospodinova 1714 miseca januara na 14. Uze princip Imocki Turkom na 1717. miseca augusta na 2. Učini se mir na 1718. augusta na 29. ", (Čagalj - Lendić, nav. dj. str. 79).

IVAN KOSALEC STJEPAN PEPELJNJAK MARINA BAKMAZ SANDA VLADIMIR-KNEŽEVIĆ Puni tekst (Engleski) Str. 423 - 430 (pdf, 62.79 KB) downloads: 422 Sažetak Etanolne iscprine propolisa najčešće su korišteni proizvodi od propolisa na tržištu za liječenje manjih vrijedova u usnoj šupljini, angine, mlječca i kožnih infekcija.

Coccalinija, nalazimo ugovor (na 210. str.) sastavljen 14. travnja 1581. između operarija Jakova Celija pok.

Za očekivati je stoga da ćete u vrijeme kada će se donositi odluka o pristupanju Hrvatske EU, svi vi moći glasovati na referendumu na kojem će se ta odluka donositi ' (Europska uniJA, str. 5)

Regatna pravila, također tiskana u Splitu, ovaj puta 1950. godine, govore: Jedrilica koja jedri uz vjetar sa lijevim uzdama mora da se sklanja s puta onoj koja jedri uz vjetar sa desnim uzdama (str. 22).

Mnogi su se Hrvati (meà u njima i Marulià ¦) obraà ¦ ali Europi za pomoà ¦, ali ona, kao i na kraju XX. stoljeà ¦ a, nije bila spremna braniti dio svoje kulture.... U lipnju 1806. godine neprijateljska vojska približava se Cavtatu koji stanovnici napuštaju. [ Lujo ] Vojnovià ¦ [ Pad Dubrovnika, 1908. ] opisuje ponašanje Crnogoraca: " Ali kad uà oše Crnogorci u taj drevni grad, kome kao da suà eno bješe od nezapamà ¦ enih vremena da trpi od najezde slovenskijeh plemena, oni po azijatskome obià aju, pretresoše preostale domove, opustošiše kuà ¦ e u gradu i okolini, od à ega ih, piše [ ruski admiral ] Senjavin caru Aleksandru, nijesmo mogli uzdržati ". (str. 241).

Jer tada, ako on ne zna svoj posao lađa će začas doći u skoro potpun (slušaj ovaj izraz koji sljedi) zastoj i izgubiti će najveći dio brzine i zamaha koji je postigla za vrijeme posljednje etape krivudanja (str. 67/68).

Ban je odmah poslao u Italiju Radetzkom Ivana Kukuljevića i ovaj je donio 200.000 forinti i 7000 pušaka. (Smičiklas-Marković: Matica Hrvatska od god. 1842. do 1892. Zagreb 1892., str. 160/161.)

To vam čitam iz knjige Brodovi i njihovi putovi, str. 90.

nemam remena sve citat, al vidim na zadnjoj str se vrti nesto sta i mene muci pa da pitam

Potrebno ih je senzibilizira ti za vrijednosti koje se podrazumijevaju u službenom i skrivenom programu, školskoj strukturi i kulturi, odlučivanju i vrijednostima koje škola promiče - i trebaju biti pripremljeni suprotstaviti se neravnoprav nostima gdje god da na njih naiđu.« (Preporuka CM/Rec (2007) 13 Odbora ministara/ministrica državama članicama o rodno osviještenoj politici u obrazova nju, str. 34; dostupno na: www.ured-ravnopravnost. hr).