Neki (Petar Skok) ga povezuju s riječju uzeti (stsl. vъzęti uz imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso.

Upravo u Geitlerovim kolegijima što pripadaju trećoj tematskoj cjelini kroatistika je postala sveučilišnom disciplinom jer u toj skupini nalazimo i dva kolegija u kojima je težište na hrvatskome jeziku Oblici jezika hrvatskoga sa stajališta sravnjujućega i Glasoslovje starobugarsko (tj. stsl.) i hrvatsko.

Riječ već u praslavenskom dobiva tzv. protezu (j), pa je oblik jabolnú izgledan da će, metatezom/premetanjem, dati stsl. jablanú.

Etimologija je također drukčija, dolazi od latinskog satira, odnosno ranije oblika satura, ženskog roda pridjeva satur = " zasićen " (od ie. korijena sa-t/se-t -, otud i stsl. sytъ > hrv. sit).

Lako je objasniti vokal u u riječi dub on je nastao od nazala ä: stsl. d ä b 6, bug. dab, slov. dob (i evo nam Dobove, prve željezničke postaje u Sloveniji iza hrvatske granice, a mogu spomenuti i Doberdob, roman Prežihova Voranca), polj. d M b.

U priču se uključuje i stsl. črěm ú, što znači šator, a možda i prekrivka kojom je takva roba na sajmu bila pokrivena.

Pomak se dogodio zato što je i crven našao svoje podupirače, npr. u stsl. črbvenb, rus. čerlënyj, polj. czerwony, a svemu je kumovao tek jedan crvić.

Riječ snijeg očekivano nalazimo u prasl. sněgú i stsl. sněgú, rus. snég, češ. sníh, polj. śnieg.

I mi sami ne znamo točno na čemu smo, ali uvjeren sam da smo bolja ekipa optimistično je uza sve zagonetke najavio trener Donata, Denis Karlović, susret prvog kola STSL kontra Splita.

Metateza (premetanje) likvida daje u stsl. brĕgú, hrv. brijeg, rus. béreg itd.

Riječ dijete, koja označuje čovjeka od rođenja do puberteta, prasl. i stsl. dětb, potječe od ie. korijena dhek -, što znači dojiti, sisati, a u sanskrtu je dhenu krava muzara.

Prasl. agnb tvorba je na osnovi ie. ag (h) no, lat. agnus, grč. amnós. (U stsl. misi na Krku i danas se pjeva Aganče Boži.) Možda je sličnost samo zvukovna, no i božanstvo vatre Agni ima korijen - agn.

Ime Badnjaka povezano je s riječju " bdjeti " (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije...

A monah, od grč. monachós, preko lat. monachus, pa stsl. m ' nih ', dalo je mnih za muški rod, a mniška za ženski.

Tako u stsl. i u mak. nalazimo rido.

To listopadno drvo podrijetlom iz Male Azije, a potom rasprostranjeno po južnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi, javlja se u grč. kao kastanon, što je u stsl. dalo kastan 7/kostan 7.

Da pomognem kolegi u nevolji: skr. citti -: - uvid, misao, daje u stsl. čьstь hrv. čast - dostojanstvo bazirano na etičkim načelima iliti moralnim načelima, iz koje se izvodi glagol čьtovati, hrv. štovati - cijeniti ili poštovati.

U stsl. jeziku nalazimo oblik križ, no on ne dolazi u najstarijim spomenicima.

U stsl. jeziku kratko je u dalo tzv. poluglas, koji će dati oblik kr ' st.

Stsl. riječ plamy, plamene nastala je metatezom (premetanjem) od prasl. polmy, polmene.

to je taj već spominjani stsl. glagol vidjeti koji je nekada značio znati. vještci su imali tajno znanje, tako i sve ostale izvedenice iz ovoga. pa i vijest itd.

Ma, hrvatski (a prije njega st. hrv.) se razvio iz stsl., kao i ini slav. jezici (pustimo " naknadne " Slavene).

Ali ti govoriš o hrv. i stsl. da su hrv. i kineski.

(usp. premjestiti/premještati/premještaj ili namjestiti/namještati/namještaj koji su nastali od stsl. mêst o; finalno o nije otpalo i nemamo oblike sa šć).

Prasl. holp ú c ú umanjenica je od holp ú, a zna č i sluga, sužanj, momak (usp. stsl. hlap ú, rus. holóp, neslobodnjak, sluga).

Vjerujem da je cijela priča nastala od glagola nastalim od imenice VIJEST (stsl. vêstь): izvijestiti i izvještavati/izvješćivati.

Ime badnjaka povezano je s riječju " bdjeti " (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

Pliskavica pak, za divno čudo, vuče svoje ime od pliske, ptice pjevice pastirice, a ova pak od stsl. plišt, što znači buka.

Premda je riječ igra još u stsl. vrijeme značila i zabavu i ples (i zabavu s plesom), jer izvire iz ie. korijena a xig, što znači micati se, sunuti, u svakom slučaju temperamentno se kretati, svi znamo da igre mogu biti i vrlo statične.

Veluša bi dakle mogla biti vezana uz stsl. velesa, a ova uz peruna, a?