Praktična sufijska učenja obično počinju razvijanjem volje, namjere i samosvijesti iznad razine koja se smatra normalnom u svakodnevnom životu.

Ovdje treba napomenuti da svaka sufijska zajednica tvori nedjeljivo bratstvo.

Istodobno je izvan Dvora, u narodu, cvjetala bogata narodna književnost, spjevana na turskom jeziku, te sufijska književnost koju su njegovali mistični redovi.

Sufijska u? enja temelje se na stajalištu da je transformativni potencijal svakog individualnog i subjektivnog ja u objektivno - koliko god to paradoksalno zvu? alo - postoji u svakoj individui napose, ali da nije doku? iv uobi? ajenim metodima prije svega zbog ograni? ene percepcije, a potom i zbog vlastite identifikacije sa svojim egoom/ja.

S druge strane - za tren zanemaruju? i? injenicu da smo i do sada baratali pojmom tradicionalna ili sufijska psihologija - moramo, zarad istine, re? i da taj pojam napose ne odgovara stvarnom stanju stvari, jednostavno zbog toga što implicira relativno homogenu doktrinu psihe - nefsa napose što ipak nije slu? aj.

Još jedna sufijska praksa je slušanje osobitih muzi? kih koncerata i recitiranja poezije što je u razli? itim geografskim podru? jima - radi utjecaja lokalne tradicije - poprimilo razli? ite forme.

Sufijska priča kaže ovako: pitali Uwaisa kako je, a on reče da je kao čovjek koji kad se probudi zna da je moguće da živ ne dočeka večer.

Posredstvom hikaja sufijska mudrost i temeljna načela ovog duhovnog puta prenošena su na jednostavan i svima razumljiv način, i zasigurno je i to jedan od razloga činjenice da je sufizam svoje privrženike našao u svim društvenim slojevima.

Sufijska psihologija osvjetljava stvarni uzrok spomenutih problema i pomaže nam da ostvarimo uvid u gra? u vlastitoga ja i njegov odnos prema svrhi života.

gogogo kako ti ne shvatas da te bezvrijedne grobnice ljude dovode u zabludu... a i te knjige nemaju nesto puno veze s islamom.. obicna sufijska naklapanja... a sad su dosli ljudi s ispravnim ubjedjenjem i vjerovanjem i trebaju ih srusiti da se ljudi osvijeste.. godinama ih truju.... prikaži cijeli komentar

U 13. stoljeću najpoznatija postaje forma pjesama poznata kao gazel i tada se javlja mistična sufijska poezija.

Sufijska knjiga nije od tinte i slova, ništa drugo nije, ve? srce bijelo kao snijeg.

U mesdžidu se nalazi i sufijska tekija s imenom Kćeri Hamida.

Oni koji su ljubavlju Bozjom nezanijeti, vidjet ce u njoj tek svoje lice. Ako je tvoja misao ruza, ti si ruzicnjak, ako li je trn, ti si trijesce za potpalu. Sufijska knjiga nije od tinte i slova, nista drugo nije, vec srce bijelo kao snijeg.

Tradicionalna glazba, mistična sufijska poezija, bosanski sevdah, rock, blues.

Komentar od: turopoljac1950 @ 14. kolovoz 2010 16:36 TURKI ovo ti je SUFIJSKA (misticna) muzika, i vjeruj mi da ima izvanrednih stvari

Naprotiv, za razumijevanje složenog sistema na? ina i metoda duhovnog odgoja koje sufijski u? itelji i vodi? i (muršid) primjenjuju u svome radu sa svojim u? enicima i dervišima (murid), a u smislu izgradnje nutarnje strukture li? nosti spremne za upuštanje u avanturu putovanja prema Bogu, Uzvišenom, potrebno je prije svega, suštinsko poznavanje islamske moralne filozofije.? ak i tada - jer sufijska tradicija na svim jezicima obiluje korpusima pisanih i usmeno prenesenih uputa koje se ti? u ahlaka, adaba i amela, odnosno insistiranja i naglašavanja potrebe za strogim pridržavanjem na? ela vjerovanja, naloga i zabrana Vjerozakona, etike i filozofije, da je njihovo izu? avanje gotovo nemogu? e bez živog jezika (ili ruke, kako se to u tesavvufu radije spominje), odnosno vo? enja - upuštanje u samostalno putovanje, makar i u cilju izu? avanja teme, pustolovina je sa neizvjesnim krajem, jer osim pisanog i izre? enog, postoji makar jednako toliki korpus gra? e koju sufiji svrstavaju pod kategoriju Kur anskog feselu ehlu l zikr (pitaje one koji Boga spominju).

Sufijska u? enja u svojoj ukupnosti osiguravaju model, na? in i put rješavanja tih vrsta problema, a kojima je mogu? e obogatiti spectrum moderne psihologije, prije svega uravnoteženim pristupom razvoju kapaciteta neophodnih za dosezanje viših aspekata? ovjeka kao stvorenja i bi? a.

Poučiteljske naravi, ona poput rabi usporedbe i prispodobe da bi objasnila sufijska učenja.

Sufijska staza stremi ka duhovnom savršenstvu kroz samopreobrazbu kako bi se stiglo u blizinu Boga, koji je sušto savršenstvo.

Posebno ga je privlačila mistična sufijska poezija.

Uskoro, zahvaljuju? i naklonjenim predstavnicima vladaju? ih dinastija poput Seldžuka - koji su podržavali i ohrabrivali izgradnju obrazovnih institucija (medresa) zauzvrat o? ekuju? i potvrdu legitimiteta vlasti - širom Srednjeg Istoka, južne i središnje Azije, sjeverne Afrike i Španije te jugoisto? ne Europe, po? inje nicati cijela mreža najprije gostinjaca, a potom i drugovrsnih sufijskih institucija u kojima se promi? u i šire sufijska u? enja.

Osim - ili naporedo sa - obaveznim i dobrovoljnim svakodnevnim ibadetskim praksama, zasigurno najzna? ajnija sufijska praksa je je sje? anje i spominjanje Uzvišenog Stvoritelja i Gospodara, uprimjereno zazivanjem jednog od devedeset devet Njegovih Lijepih Imena (zikr).

Sufijska psihologija nudi odgovor na suštinska pitanja - odnosno mogu? nost traganja i otkrivanja - tko smo, gdje idemo i? emu strijemimo, te u kona? nici identificiranja svrhe ovosvjetovnog životnog putovanja.

Pored iznošenja mišljenja različitih autoriteta u tadašnjoj orijentalistici, sam se autor posebno osvrče na Džamijevu poetsku verziju navedene legende, verziju koja je u osnovi klasična sufijska poema prepuna mističke, tesavufske simbolike.

Kako to objašnjava As ad, sufijska interpretacija i kodiranje teksta odvija se na isti ezoterijski način na koji sufije inače tumače čak i Kur an, metodom te vila izvočenja unutarnjeg značenja Teksta.

Sufijska psihologija integraciju ovog transcendentnog aspekta u ostatak našeg postojanja posmatra ne samo kao funkcionalni i u? inkoviti metod uspostave ravnoteže, nego i kao svrhu života napose.

Sufijska staza stremi prema duhovnomu savršenstvu kroz samopreobrazbu, kako bi se stiglo u blizinu Boga, koji je sušto savršenstvo.

Sufijska psihologija je razra? en holisti? ki proces koji sadrži na? in i sredstvo kojim se? ovjeku omogu? ava da razumije i shvati - spozna - svoje vlastito ja.

Isto tako, značajno je primjetiti i aktivnosti dva ne-balkanska sufijska reda u Sjedinjenim Državama.