Osmanski sultan Mehmed II. ga je 1472. godine proglasio kraljem Bosne, godinu dana nakon što je Korvin proglasio Nikolu Iločkog bosanskim kraljem.

Taj ugovor potvrdio je i sultan Mehmed Osvajač god. 1468. Dubrovnik je imao status slobodnoga grada, ali je sultanu morao plaćati iz godine u godinu sve veće poreze u zlatnim dukatima.

Sultan Mehmed II. 1453. godine započeo je opsadu Carigrada.

Još nešto važno, što se u procjeni vrednovanja povelje Ahdname često ne vidi: fra Anđeo Zvizdović i sultan Mehmed II.

Fra Anđeo se odlučio na susret sa sultanom upravo kao kršćanin-franjevac u duhu Isusa Krista i sv. Franje Asiškoga, a sultan Mehmed II.

Dolazi do Beograda gdje ga dočekuje sultan Mehmed II. sa svojih 150 000 vojnika.

Kompleks se sastoji od više zgrada, koje je dao izgraditi sultan Mehmed II.

Sultan Mehmed II. (1451. - 1481.) osvojio je Carigrad 1453., i time je uništio Istočno Rimsko Carstvo - Bizant.

Ovaj dio grada zove se Fatih, u prijevodu " Osvajač ", a dobio je ime po džamiji koju je izgradio sultan Mehmed II Osvajač (koji je i zauzeo Carigrad i pretvorio ga u Istanbul).

Nakon opsade duge 53 dana, 29. svibnja 1453. godine, sultan Mehmed II.

Sultan Mehmed El-Fatih je 1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni.

Sa sjevera je vrebao kralj Matija Korvin, koji mu nije mogao zaboraviti, što je kao jednogodišnji despot već propale Srbije izgubio Smederevo; sa zapada hrvatski ban Pavao Sperančić, dok je s istoka sultan Mehmed II. čekao na zgodan čas, kad će i Bosnu pretvoriti u svoj pašaluk.

Takva eto bijaše slika kraljevstva, kad je na proljeće godine 1463. sultan Mehmed II. poveo na nju iz drinopolja vojsku od 150.000 ljudi navikli na rat i naučenih vojničkoj stezi.

Nakon što je 1463. turski sultan Mehmed II.

Poveljom Ahdnamom iz 1463. godine, na zahtjev fra Anđela Zvizdovića, sultan Mehmed II. omogućio je vjersku i imovinsku slobodu djelovanja bosanskim franjevcima.

Dva brata su se našla licem u lice, kad je 1481. godine, jednog majskog dana, na ratnom pohodu, iznenada umro sultan Mehmed II Osvajač.

Džem je imao više pristalica i na dvoru i u vojsci. (Znalo se da je sultan Mehmed bio skloniji mlađem sinu i da je želeo da ga on nasledi.) Ali Bajazitovi ljudi bili su bolje povezani i sa njim i između sebe, i radili su brže.

Sam sultan Mehmed je za života, ne govoreći ništa otvoreno, pokazivao da mu je mlađi sin bliži i da je, u duši njemu namenio presto.

Godine 1465. Sultan Mehmed II Fatih priznaje za Bosanskog Kralja Matiju.

To je onaj dokument koji je sultan Mehmed II.

Poučen time, sultan Mehmed opremio je ogromnu vojsku pojačanu ratnim brodovima.

Na polju Milodražu, pod vedrim nebom, a pred samim fra Anđelkom i pred svojim doglavnicima, kaziva sultan Mehmed u pero svome ćati " Athnamu ".

Portugalski kralj Alfonzo V Afrikanac i sultan Mehmed II. bili su, unatoč prirodnim razrožnostima, ipak povezani mnogim zajedničkim probicima.

»Na viru« je priloški izraz o čijem značenju nema nikakve sumnje: »Fatih sultan Mehmed Han II, kad na viru uze Bosnu i stari naši viernost mu pod Jajcem zakleše, ostavi ih car u svih svoim posidovanjem«. 26 A Mehmed Hevaji ne poziva katolike i pravoslavce da pređu na islam kako bi htio Ančić već se zalaže za više međusobnog povjerenja.

U nastavku mogućnost fakultativnog posjeta palači Topkapi, osmanlijskom carskom dvorcu, kojeg je sagradio sultan Mehmed II, a nalazi se na krajnjem dijelu uzvišenog rta, s kojeg se pruža pogled na Zlatni rog, Mramorno more i Bospor.

Tada je posljednji sultan Mehmed VI. pobjegao na Maltu, potom u Mekku, da bi 1926. umro u San Remu (Italija).

Zadnji Sultan Mehmed VI. i svi članovi Osmanske dinastije morali su zauvijek napustiti zemlju.

Iako je sultan Mehmed II., zvani el Fatih (Osvajač) obećao franjevcu Anđelu Zvizdoviću posebnu povelju (ahdnamu) kojom se bosanskohercegovačkim katolicima jamči vjerska sloboda, ipak su lokalni age i begovi progonili kršćansko pučanstvo općenito, a poglavito ono rimokatoličko.

Zapovijed časnoga, uzvišenoga sultanskoga znaka i svijetle tugre osvajača svijeta, jest slijedeće: Ja, sultan Mehmed han dajem na znanje cijelom svijetu, da su posjednici toga carskoga fermana, bosanski duhovnici, našli moju veliku milost, pa zapovijedam:

Sultan Mehmed II. salio je topove takvih dimenzija, da su njihovi hici razarali i zidine.