Papa Urban VIII. (1623 - 1644) imao je, naprotiv, tako blagonaklono mišljenje o Galileu da ga je osobno upoznao s ovom intrigom.

Papa Urban VIII. bio je Galileov osobni prijatelj i zaštitnik još mnogo prije, dok je Urban još bio kardinal.

U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima 1367. godine darovao papa Urban V.

Pokušao je sakriti krv, ali ju je zatim pokrov s oltara odnio u susjedno mjesto Orvieto, u kojem je tada boravio Papa Urban IV.

Godine 1619. duhan je bio potpuno zabranjen u Engleskoj, a papa Urban VIII. je kažnjavao pušače izopćenjem iz crkve.

Papa Urban V. u 14. stoljeću, da bi utješio Hrvate, pošalje im, na molbu kneza Frankopana, veoma lijepu starinsku sliku Majke Božje, koja se sve do danas kao čudotvorna štuje na Trsatu.

Svetica se trudila uvjeriti ondašnjeg papu da je potrebno uvesti takvu svetkovinu tijekom koje bi vjernici mogli slaviti euharistiju i ojačati svoju vjeru, rekao je Benedikt XVI., iznoseći povijest nastanka svetkovine Tijelova, koju je ustanovio kao zapovijedani blagdan za opću Crkvu 1264. papa Urban IV.

Papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom blagdan euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu.

Najprije je pokušao sakriti krv a onda je prekinuo misu i zamolio da ga odvedu u susjedni grad Orvieto gdje je boravio papa Urban IV.

U to vrijeme na papinskoj stolici sjedio je kardinal Barberini papa Urban VIII. koji je bio Galileijev osobni prijatelj.

Papa Urban VIII. i kardinal Riccardi osjećali su se ismijani i prevareni.

Godine 1096. papa Urban II ocijenio je da je konačno došao trenutak ostvarenje toga cilja, i kolone križara, koji su svoje ime dobili po crvenom križu koji su ušivali na lijevu stranu plašta, krenuše na Istok.

Iako je kralj Dmitar Zvonimir vladao od 1076. do 1089. te iako je tek 1095. papa Urban II. (1088. - 1099.) na saboru u Clermontu 1095. zatražio odlazak Europljana u križarski rat, mnogi povjesničari vjeruju da je Zvonimir zaista ubijen u Biskupiji.

Svečano misno slavlje predvodio je fra Serafin Sabol koji je vjernike podsjetio na tradiciju dugu 640. godina kako je papa Urban V. darovao Svetištu sliku Majke Milosti i do danas je ona predmet zbog kojega stoljećima vjernici dolaze na Trsat.

Papa Urban VIII. je 15.3.1642. zabranio sve slike koje prikazuju Spasitelja, Gospu ili svete na drugi način nego je to u Crkvi uobičajeno.

Papa Urban IV. 1264. proširio je taj blagdanu na cijelu Crkvu i dodao mu osminu.

Sam je papa Urban VIII. nadzirao istragu na utamničenim nadbiskupom, onaj isti Urban VIII. koji je dao pobiti ptičice po Vatikanskim vrtovima jer da mu smetaju i koji se proglasio pametnijim od svih kardinala zajedno, onaj isti koji će devet godina nakon postupka Dominisu predati inkviziciji i svojojeg štićenika Galileja.

Izgledalo je da će Leonardis najveći uspeh ostvariti preko cetinjskog mitropolita Mardarija, koji je, zbog preteških uslova u kojima je Crna Gora živela, 1639. godine priznao papu kao samodršca celog hrišćanstva (u isto vreme, molio je za pomoć od moskovskog cara, samodršca Rusije.) Papa Urban Osmi oduševljeno je pozdravio odluku cetinjskog vladike i obećao mu misionarski honorar na svake tri godine.

Godine 1367. papa Urban V. daruje trsatskim hodočasnicima u Loretu čudotvornu sliku Majke Milosti, koja se sada nalazi na glavnom oltaru Svetišta.

1521. godine rodio se papa Urban VII zapamćen po tome što je umro samo 13 dana nakon izbora za papu, ali i po tome što je uveo zabranu pušenja u crkve.

No Leonardi je ipak htio nešto učiniti i za vanjske misije pa je god. 1603., zajedno sa Španjolcem Vivesom, zamislio plan o osnutku misijskoga kolegija Collegium urbanum de propaganda fide, što će ga god. 1627. ostvariti papa Urban VIIL, a koji je za misije bio, a i danas je, od neprocjenjiva značenja.

Ili ona za koju Papa Urban II 1187 u pismu Dubrovniku kaže: Regnum Servilie quod est Bosna.

Najprije se počela slaviti u biskupiji Liege god 1246., a zatim ju je 1264. papa Urban IV. proširio na cijelu latinsku Crkvu.

Blagdan, koji je 1264. proširio papa Urban IV. na čitavu Latinsku crkvu, s jedne je strane stvorio odgovor vjere i bogoštovlja na krivovjerne nauke o otajstvu stvarne Kristove prisutnosti u euharistiji, a, s druge je strane, bio vrhunac pokreta žarke pobožnosti prema uzvišenome Oltarskom sakramentu.

Sve je počelo kad je papa Urban II u strastveno - propagandističkom govoru pred tisućama prikupljenih vjernika u Clermontu (Francuska) 17. 11. 1095. pozvao sve istinske kršćane da oslobode Svetu Zemlju od muslimanskih nevjernika, koji su je osvojili nekoliko stoljeća ranije, pa sad naplaćuju hodočasnicima ulaz.

Papa Urban II. nato je na istom saboru u Piacenzi 1. ožujka 1095. u prisutnosti 4000 svećenika iz svih katoličkih zemalja po četvrti put izopćio Henrika iz Crkve.

@zerotolerancija.Kada vidim masovne pokolje muslimana od strane Zapadno-kršćanskog bloka, u Afganistanu, do skoro u Iraku, u Jemenu, Somaliji, Alžiru, na Kavkazu da neduljim, pitam se da nismo možda na početku prvih krstaških ratova kada je papa Urban neki, harao muslimanskim zemljama.ALi mi stvarnost postaje očitija kada vidim da se ovde radi o ksrtašima koji su mačeve i koplja zamjenili taktičkim nuklearkama, sa nosačima aviona, bespilotnim letjelicima, tenkovima migovima itd.

Papa Urban II. pozvao je na rat protiv muslimana za oslobođenje Jeruzalema, obećavši sudionicima oprost od svakoga grijeha.... šta to znači?

O nastanku Trsatskog svetišta postoji predaja o prijenosu Marijine kuće " uz anđeosku pomoć " iz Nazareta na Trsat (10. svibnja 1291), a zatim u Loreto papa Urban V poklonio je hrvatskim hodočasnicima u Loretu 1367. čudotvornu sliku Majke Božje koja se od tog vremena trajno časti na Trsatu Na Trsatu 05.05.2005. postavljen je spomenik papi Ivan Pavlu II.

Papa Grgur XIII. unio ga je u Rimski martirologij, što je poslije potvrdio i papa Urban VIII.