Prvi su nastavnici bili dr. Živko Bolf i dr. Miroslav Suvin.

No očale ili ne, dovoljno je samo poslušati kako barba Veljko priča nad onim svedalmatinskim restoranskim, hotelskim ili konobastim tećama, pa ma štogod u njima bilo, kakav neretvanski brudetić, kakva hobotničica, kakvi mladi bob sa domaćom panceticom i suvin mesom, ma uopće nije bitno - njemu su uvijek slasti puna usta

Znanstvena fantastika, Darko Suvin i njegovi gosti obilježit će program Filmske (op) sesije.

Malo je gužva sa suvin mistima za klopu.

I može nan se desit da ćemo sidit ukraj mora i žedno lapćat suvin ustima, željno tražeć spas pitke vode.

Što i kako o tome Suvin ima svoju predodžbu.

Nedavno je Milan Mirić u Republici opisao situaciju oko časopisa Razlog, Darko Suvin u najnovijem Gordoganu piše o godinama poslije II. svjetskog rata, a Boško Violić svojoj nagrađivanoj Isprici dodaje nova memoarska poglavlja, recimo dječačka.

Ustrojbene su se pak promjene očitovale godine 1958. i 1959. i u preuređenoj je zgradi u Gundulićevoj 5 utemeljeno pet zavoda: Zavod za dentalnu kirurgiju (predstojnik dr. Dalibor Svoboda), Zavod za dentalnu protetiku (predstojnik dr. Miroslav Suvin), Zavod za dentalnu patologiju (predstojnik dr. Zdenko Njemirovskij), Zavod za regulaciju čeljusti i zubi (predstojnik dr. Živko Bolf) i Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju (predstojnik dr. Oskar Štern).

Profesor Hergešić odlazi 1971. godine u mirovinu, a Odsjek napuštaju Darko Suvin (sada profesor u Torontu), Breda Kogoj-Kapetanić (umirovljena profesorica u Seattleu), Svetozar Petrović (umirovljeni profesor u Novom Sadu) i Tomislav Kurelec (sada urednik na HTV).

Da mi je još jednom divjega zeja sa suvin meson pojest, šta mi je od ćaće tetka radila, da bi misečnu... e al ' tetka je pokojna i niko više ne ide u parić... i džaba mi kukat...

Suvin, Pristup agenskoj strukturi Krležine dramaturgije, Forum, 1981, 7 8; R.

Šakić: Što se tiče teorijskog djela planovi su malo dulji jer je dr. Suvin najavio prijevod svoje ključne i klasične knjige Teorija SF-a na hrvatski, ali on i dalje radi, ima niz članaka po raznim časopisima, tako da ćemo u iduća dva broja premijerno predstaviti njegov najnoviji rad o teoriji fantasyja.

Darko Suvin, vodeći teoretičar SF-a u svijetu, poslao nam je dva svoja engleska teksta iz inozemstva na prijevod.

Darko Suvin u prvom će od dva teksta pisati o utjecaju kulturno-političkih prilika na njegov rad, dok je drugi posvećen Stanisławu Lemu, posebno njegovim romanima Summa technologiae te Solaris, u kojima nalazi razloge pro et contra, odnosno piščeve vrline i slabosti.

Ne bi se niko sebet strava tijo poduzet da ga suvin zlaton plaćaš i mokron rakijon pojiš.

a sa suvin če doč i rodman paš vidit ludosti po gradu vinčanja sa samin sobon, kolur frizure, šmrkakoka, i orgypartis nasrid zapane rive onda če ovi pašticjeri odat i slikavat hahaha

Darko Suvin, vampiri u književnosti, besplatna književnost online, e-publishing i hard SF bit će samo neke od tema panela, a osim festivalskih zbirki predstavit će se i hrvatski prijevod zbirke priča počasnog gosta Charlieja Strossa.

Biva gazda počejo bljuvat pa zanesvistijo, a pašče, ko kad je tako izatresirano, ne budi lino, propne se do televuna, skine slušalicu, okrene brojeve i počne zavijat ko da ga ko suvin kocon po zubin bije.

Teoretičar znanstvene fantastike Darko Suvin, kako je već zamijećeno, zbog bolesti nije u mogućnosti gostovati na 16. Sajmu knjige u Istri, no uvijek ima potencijalnih kandidata za Doručak s autorom.

Kako kaže Badiou: revolucionarna partija nastaje osobnim pristupanjima, ona je politički organ izvan državnog aparata, posvećena je uništenju kapitalističke države u korist ne-državne države, mjesto je prelaza prema bezdržavnom i besklasnom društvu; stoga oslobodilačka revolucionarna partija postoji u ključnoj i trajnoj napetosti između radikalnog karaktera ne-države i državnog karaktera njene revolucionarne pobjede i vremena koje slijedi (Hypothèse 145 - 46; pokušao sam tome prići u Suvin, 15 teza).

Na Odsjek su izabrani asistenti: Breda Kogoj-Kapetanić (1957), za opću povijest književnosti, Svetozar Petrović (1957), za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, Darko Suvin (1957), za teatrologiju, Ante Peterlić (1966), za filmologiju, te predavači Ivan Slamnig (1960), za komparativnu i opću povijest književnosti kao i Rudolf Sremec (od 1963. do 1968), za filmologiju.

Darko Suvin (Zagreb 1930), teoretičar kulture i književnosti, teatrolog i semiotičar, vjerojatno je najpoznatiji svjetski proučavatelj znanstvene fantastike.

Suvin niz žanrovskih klasika poput Asimova, da ne idemo dalje, smatra krupnim otpadom pa ih nehajno baca na subliterarno smetlište.

Feministički, postmodernistički i queer pristup svoje su definicije žanra morali osmisliti na fonu marksističke paradigme čiji je najvažniji arhitekt upravo Suvin.

Suvin na temelju onog što će kasnije nazvati političkom epistemologijom spasa podiže žanrovsku poetiku pa se djela unutar nje procjenjuju prema mjerilu metamorfoze svijeta u skladu s nadama, očekivanjima i prognozama marksističke koncepcije povijesti.

Očita prednost definicije je skretanje pozornosti na dugu tradiciju književnosti utopijske misli u posljednje vrijeme poznate pod imenom znanstvena fantastika koja se s punim pravom može promatrati zasebno od, kako kaže Suvin, nefikcijskog utopizma naturalističke književnosti i druge nenaturalističke beletristike.

Prije pionirskog rada ekipe okupljene oko časopisa Science Fiction Studies, kojoj je pripadao i Suvin, istraživanje znanstvene fantastike bilo je sporadično.

Suvin poliglot, komparatist s posebnim interesom za teatrologiju, vrhunski poznavatelj tradicije žanra s obje strane Željezne zavjese bio je idealna osoba za protejski posao stvaranja poetike bez koje je nemoguće pisanje povijesti žanra.

Grad se promovira jednako, Hajduk ka sportsko društvo dobija u dotu i jednu ogromnu tradiciju trostrukih evropskih prvaka, a to se ni suvin zlaton ne more platit.

Za esejistički rad u žanru nagrađen je Nikica Gilić, dok je SFERU za životno djelo dobio profesor Darko Suvin.