Podsjetio je na to već Platon u svojemu Dijalogu " Symposion ", rekavši upravo da pitanje ne smije glasiti želimo li biti sretni, zato što to svi žele, nego u čemu se ta sreća sastoji i kako je možemo postići. [ 2 ] Sveti je Otac na svojemu nedavnome putovanju u Ujedinjeno Kraljevstvo rekao: " Sreća je nešto što svi želimo, no jedna od velikih tragedija ovoga svijeta jest da je toliki nikada ne mogu pronaći, jer je traže na pogrešnim mjestima.

U knjižnici asketsko-mističnih djela Symposion splitskog samostana svete Klare, klarisa Anka Petričević Sestra Marija od Presvetog Srca, rođena 1930. u Lovreću, aktualna dobitnica književne nagrade " Antun Branko Šimić ", kao 107. i 108. naslov objavila je dvije nove knjige duhovnog štiva.

Kao što smo već bili najavili, u izdanju slovenskog Mirovnog instituta u sklopu zbirke knjiga na engleskom Politike Symposion svjetlo dana ugledala je knjiga Doing Families: Gay and Lesbian Family Practices koju su uredili Judit Takacs i Roman Kuhar.

Pod redovničkim imenom Sestra Marija od Presvetog Srca živi u strogoj klauzuri u samostanu sv. Klare u Splitu, gdje od 1975. godine uređuje asketsko-mističku knjižnicu " Symposion ".

Ugodno druženje završilo je najavom da nam Ex Symposion za budućnost sprema broj o sprezi države i farmaceutike te pozivom na predstavljanje koje će se večeras u 19 h zbiti u Knjižnici I.

Novosadskomu je časopisu Ăšj Symposion iz 60 ⠀ ih godina 20. st. posvetio veći dio eseja Putnici margine.

Pa je otpočeo symposion, prava gozbena pijanka, kakve su voljeli i Sokrat i Platon.

U odgovorima svojim sugovornicima sestra Marija, kao mistična spisateljica i pjesnikinja, otkriva nam saznanja o svome redovničkom životu te o stvaralačkoj aktivnosti, o samoj poeziji i o svrsi i cilju biblioteke asketsko-mističnih djela Symposion, koju vodi i uređuje.

Dok se u ratnim uvjetima njegov rad u IPD-u ili na obavještajnim poslovima mogao smatrati manje-više normalnim zadacima (mada se je očito vrtio i tamo gdje su se dokazano vršili zločini ali on navodno za njih nije znao), rad na čuvenom dokumentarcu o ubojstvu Bruna Bušića u suradnji s Vicom Vukojevićem i drugovima definitivno ga je gurnuo u obavještajno podzemlje unutar onih posebnim interesima impregniranih tajnoviti domoljubnih struktura, koje su svugdje i posvuda širili svoje pipke uz rodijačke rituale, tzv. janjičarske simpozije (symposion na grčkome znači gozba).

Symposion, 1978, str. 33) Tko ne traži Kristov Križ, ne traži Kristovu slavu. (isto, str. 34).

O tim je temama objavio više od 150 rasprava, među kojima se izdvaja suradnja u izdanjima Historijski zbornik (1958 59, 1961 63, 1966 67, 1972 73, 1976 77, 1986), Zbornik Matice srpske za društvene nauke (1958, 1961), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest (1960, 1962, 1968), Starine (1960, 1962, 1966), Mogućnosti (1965 66), Österreichische Osthefte (Beč 1965, 1969), Zbornik Historijskog instituta Slavonije (1966), Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske (1967), Jadranski zbornik (1969), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1969), Selo Trg kod Ozlja (Beograd 1969), Hrvatsko sveučilište (1971), Dalmacija 1870 (Zadar 1972), Republika (1972), Simpozij o Petrovoj gori (Zagreb 1972), Dometi (1973), Kulturhistorisches Symposion Mogersdorf (Maribor 1973, 1993, Szombathely 1978, Željezno 1987, Zagreb 1995), Radovi Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima (1973), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1973 74, 1978; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1988, 1994), Slezský sborník (Opava 1973), Acta historico-oeconomica Iugoslaviae (1974 75, 1986), Nastava povijesti (1974 75, 1991), Wirtschaftliche und soziale Strukturen im säkularen Wandel.

Bio je novinar, član redakcije novosadskih časopisa Új Symposion i Polja; sedamdesetih godina bio je urednik kulturnog dodatka novosadskog lista Magyar Szó; osamdesetih dramaturg Televizije Novi Sad, te stalni kazališni kritičar beogradske Politike i član redakcije zagrebačkog časopisa Prolog.

Postoji jedna jako lijepa priča u Platonovom dijalogu Symposion koja, kako mislim, još dublje ukazuje na značenje koje za nas ima umjetnost.

Ex Symposion inače redovito prati zbivanja na hrvatskoj sceni i surađuje s brojnim uredništvima domaćih časopisa poput Teme i Quoruma, a ovaj pušački broj obogaćen je umjetničkim tekstovima o kulturi pušenja domaćih pisaca - Borivoja Radakovića i Slađana Lipovca.

Peciva su se služila s mladim kozjim vrhnjem ili sirom (našom pujinom), a nakon kolača opet su ušli robovi, mladi i naočiti, oprali gostima ruke i posuli ih ljubicama. Tada bi otpočeo symposion, prava gozbena pijanka kakve su voljeli i Sokrat i Platon.

Nakladnička kuća Symposion objavila je knjigu Spisi o djevičanstvu, u prijevodu s talijanskog, iz pera mons. Joze Marendića, koja je mala kolekcija spisa i na (govora) o djevičanstvu sv. Ambrozija.

Knjiga je dostupna u tiskanom izdanju, ali i u besplatnoj e-book verziji na stranici Mirovnog instituta: http://www.mirovni-institut.si/Publikacija/All/en/knjizna_zbirka/Politike-Symposion.

Cjelokupni forum, link na kojeg imate u lijevom stupcu (Symposion), jedno je maleno i pristojno mjesto na kojem ljudi pokušavaju razgovarati, što mi dođe kao osvježenje.

Marije od Presv. Srca, pod nazivom Symposion, a to je bila jedna novost na književnom području naše Crkve i naše Domovine, posvjedočuje nadbiskup, 12. siječnja 1993., u pismu s.

Biblioteka Symposion, objavila je knjižicu Život sv. Sinkletike koja predstavlja obogaćenje za hrvatsku kulturološku i teološku javnost.

Pogovor je iz pera urednice biblioteke Symposion s.

Jučer smo u Booksi ugostili uredništvo časopisa Ex Symposion, nastalog 1993. u mađarskom Veszprému, nakon što je dio uredništva kultnog novosadskog Új Symposiona pred vojnom obvezom prebjegao iz Vojvodine u Mađarsku.

Booksu pohodilo uredništvo mađarskog časopisa Ex Symposion, još jednog profesionalnog časopisa koji nastaje u amaterskim okolnostima.

Kod nas se danas u tome ističe splitski samostan sa svojom bibliotekom asketsko-mističnih djela, Symposion, bogatim arhivom, kronikom i knjižnicom.

Ukratko, Symposion bi, po mome mišljenju, trebao biti nekom vrstom nespektakularne ali svakako kritički nabrijane ' agore ' na kojoj bi se okupljeni sudionici iz Splita i Dubrovnika, i ne ' samo oni ' već zainteresirana javnost i eventualno gostujući sudionici iz drugih ' polisa ' (primjerice iz Rijeke, kako je bilo u Splitu) interaktivno, polifonijski, pa i radikalno ' polemički ', ako se pokaže bitnim u raspravi o problematici odnosa Art Dominacija, djelatno pozabaviti preispitivanjem vlastitih trans estetskih pozicija u konkretnim društvenim uvjetima koji ' dominiraju ' u sredini u kojoj bi se domaći umjetnik imao ili barem ' trebao ' osjećati ' slobodnim ' i djelatnim činiteljem izmjene svijeta na bolje; pri čemu se ne bi valjalo olako zaustaviti na povijesno poznatim socijalističkim proklamacijama ' slobode stvaralaštva ' iz ropotarnice minulog Samoupravnog Socijalizma, Socijalizma s ljudskim licem, Demokratskog Socijalizma čijoj smo dekadansi bili svjedoci sudionici tijekom minulih četrdesetak godina, barem od vremena naftne ' krize ' iz sredine 70 - ih (ultimatumi MMF-a, ' stabilizacije ' itd.) i gospodarske i političke katastrofe SFRJ - ' poretka ' koja je step-by-step, postkomunistički/kapitalistički dokrajčena od ' novih režima ' od ranih 90 - ih nadalje, dovela do Titanika ' Jadranske Orijentacije ' i našu brodogradnju i brodske linije i ' Dalmacijavino ', riječju cijelu ' ekonomsku bazu ' za svekoliku ' kulturnu nadgradnju ', pa i za eventualni antiglobalistički, kritički angažman i djelatnost suvremenih umjetnika u Hrvatskoj.

Sintezu te dugovječne tradicije promišljanja ljubavi predstavlja, nedvojbeno, Platonova Gozba ili Symposion.

U nakladi biblioteka Symposion objavljena je knjižica Sedam duhovnih oružja autorice sv. Katarine Bolonjske.

1 Svi navodi iz Franjinih spisa uzeti su iz Spisa sv. oca Franje i sv. majke Klare, Asižana, Symposion, Split, 1991.

Najpoznatija mu je knjiga " Uspon na goru Karmel " (hrvatski prijevod objavljen u Symposion Split, 1997.) iz koje donosimo nekoliko ulomaka: Možemo reči da je ovaj prijelaz koji dovodi dušu do ujedinjenja s Bogom zove noč iz triju razloga: prvo, s obzirom na ono odakle duša polazi, jer treba da poče, lišavajuči se požude svih stvari svijeta što ih posjeduje, odričuči ih se; a ovo odricanje i lišavanje je kao noč za sve osjete čovjeka.

Nakladnička kuća Symposion objavila knjigu spisa i na (govora) sv. Ambrozija o djevičanstvu, u prijevodu s talijanskog, iz pera mons. Joze Marendića