Nastavak putovanja slijedi prema Stubici i Gubčevu kraju, gdje smo najprije posjetili Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gubcu u Gornjoj Stubici, postavljen 1973. god., koji prikazuje Matiju Gubca kao heroja raširenih ruku protiv tiranije vlastele Franje Tahija.

Njegova servilnost prema zahtjevima Međunarodnoga monetarnoga fonda opasno prelazi granice egzistencijalne izdržljivosti građana: stvari su već dovedene do točke kad država i na pretežno slabe autorske honorare umjetnika nabija namete dostojne Franje Tahija.

Za vrijeme srednjeg vijeka mjesto je pod vlašću raznih feudalnih obitelji od Tahija do Draškovića.

U daljini Okić, Susjed, domovina Tahija i Petrice Kerempuha, medvedgradski zidovi kao žena koja vodi pred sobom okamenjeno dijete...

Nije ovo vrijeme Franje Tahija da se sa selom kupuju i seljaci, a ako je GT naslijedila tarifne kupce onda je naslijedila i dug Toplane d. o. o. (sada u stečaju), a zna se što to znači.

Ali evo i oni krolaju, i ugri su isto tako, ma sve di je bija niki sistem koji je uzima slobodu a dava za živit je iša kvraguc, a zač? jerbo ka če su judi u prošlemu viku " pali na baketinu " od komunizma-socijalizma, di će svi jemat sve, di će se živit i radit po guštu, di će svi problemi se učas rišit.. ča je ostalo, a ča more ostat iza " Potemkinovi sela "?... fasade koje vitar i nevera ruši... A ča jemamo danas? divji kapitalizam gori od onega iz devetnestoga vika/kad je i nasta prvi otpor) samo ča sve ote zemje to prošle, a mi ka đaci prvaci jope u prvi razred za pačiće male... samo sve bi to nikako i prošlo da nas nije uništilo " dvista fameja ".. i falši " feudalac " gori od Tahija, sve opustošija i sa mu sluge i podrepaši oćedu vratit na isto.. Za Hrvacku sve - Hrvacku ni za što.... nije nego....

Ili to možda tebi nije dozvoljeno? - mislim, ako si službenik ili dobro plaćeni menađer neke banke, tj. modernog Franje Tahija...:):):); (- on je bio pravi " milosrdni Samaritanac " uodnosu na današnje " ubojice " ljudi, obitelji i cijelih država - bankare

U koprodukciji Akademije dramskih umjetnosti i HRT-a na zagorskim obroncima snimljen je film koji obiluje količinama krvi kakve Zagorci ne pamte još od feudalnog krvoloka Franje Tahija.

1573. Na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu Franje Tahija počela je velika seljačka buna, vođa im je bio Matija Gubec.

Izgleda da smo se što se tiče zadarskog pravosuđavratili u doba Franje Tahija.

U međuvremenu je iz prijestolnice stigao carev izaslanik koji je došao istražiti kmetske prigovore protiv feudalca Franceka Tahija.

Imam i Franju Tahija za kojega moram reći kako nije bio toliko okrutan kako piše povijest.

na današnji dan, 9. veljače 1573. konačno je ugušena seljačka buna, zapravo, ustanak seljaka protiv franja tahija i stranih plemića. vođa pobune ambroz gubec kasnije prozvan matija zajedno s još nekoliko seljaka suprostavio se je caru, tahiju i plemićima na čijim su se okruzima nalazili. buna je počela krajem siječnja te iste godine. ostali pobunjenici su brzo ušutkani, ali ne i gupčevi pobunjenici.

Jesmo li mi stvarali državu da imamo gdje roblje biti i da bi Ivica i slični bili naši gospodari, neke moderne verzije Franje Tahija, ili bi ova naša Hrvatska trebala biti garancija jednakih šansi, zakona, pravila za svakog njenog državljanina?

Matija Gubec bio je vođa Seljačke bune, koja je izbila na susegradsko stubičkom vlastelinstvu, tj. vlastelinstvu Franje Tahija, zbog [... ]

Osim velikih davanja plemstvu, seljake je na bunu potaknulo i nasilništvo Franje Tahija koji se s drugim plemićima borio za posjede u Susjedu i Donjoj Stubici.

Prva hrvatska rock-opera (peta u svijetu), nakon svoje praizvedbe 5. ožujka 1975., doživjela je nezapamćen uspjeh: priča o vođi ustanka hrvatskih i slovenskih kmetova protiv gospodara Susedgrada Franje Tahija, koji zlostavlja kmetove Stubice, ispričana na dotad u Hrvatskoj neviđen način u formi rock-opere, ušla je u povijest kazališta Komedija kao njegova dosad najgledanija produkcija.

Vrijeme je da se, u novom redateljskom ruhu, nove generacije uvjere u herojstvo Matije Gupca, mudrost starca Jurka, ljubav Jane i Đure te nadaleko poznatu okrutnost zloglasnog Franje Tahija.

Ljuti me kad me Sanader smatra polupismenim primitivcem koji ne zna zbrojiti dva i dva jer on tako doživljava cijeli ovaj ispaćeni narod, ljuti me Todorić koji u stilu Franje Tahija ovome kmetstvu nudi mrvice dok im kao glavni feudalac otima ljetinu.

»Nije li to grb Ungnada i Tahija, nije li to grb Klare Ungnadove, preljubnice, bludnice i trovnice?

Najbolje da se vratimo u vrime Franje Tahija.

A ona glasovita seljačka buna koju je Matija Gubec podigao bila je zbog kokoši Franje Tahija koje su ćokale Matijaševu kuruzu:) Ali ne stvarno, to smo fino izveli, fiziomaher me je uvježbavao nabiti loptu desnom, a i lijevom nogom.

Bilo je onih koji su ukazivali da su u vrijeme Franje Tahija porezi bili oko 15 posto, a danas su oko 60 posto te niz komentara: Dajte ljudima posao, a ne nagradne igre...

Izvadak iz Wikipedie o Matiji Gupcu: Prije bune, Gubec je bio kmet na stubičkom vlastelinstvu Franje Tahija u Hrvatskom zagorju.

Kirin i njegova razularena ekipa proveli su - u nepatvorenoj feudalnoj maniri - bezrazložan pomor životinja dostojan lovova Franje Tahija, a nakon toga su vjerojatno organizirali i konzumaciju veprovine u količinama na kojima bi im pozavidio i veprojed Obeliks iz čuvenoga stripa.

Mijenjao je vlasnike: grofove Celjske, Frankopane, Tržačke, Tahija, Erdödiya, Auersperga, Kulmera, Kiepacha i Montecuccolija, od kojega ga je samoborska općina otkupila 1902. godine.

Uvijek kmetovi cvile od straha dok nema Franje Tahija.

A ide to ide i bez daljnjega ću je uspjet šupirati. (To znate da on mene vježba kao vojaka Matije Gubca, koji je morao podići onu glasovitu seljačku bunu jer su mu kokoši Franje Tahija ćokale kuruzu iz njegova dvorišta:) No dobro, a i ostale terapije su za 5. Moj Zdravko Maček, e onda nisam mogao u moj bazen jer lift nije radio.

Društvo se za potporu u radu posebice zahvaljuje Gradu Novskoj, te sponzorima: Vinarija Tomac, Žbulj Sveti Rok, Tahija d. o. o., Foto-video Marija, Ljekarna Kos, Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije.

Poznato je da su u feudalnim okolnostima vlade služile kao stroj za ubiranje poreza, a današnja hrvatska Vlada ubire daleko više poreza čak i od omrznutog Franje Tahija.