Posljednja udruga koju predstavljamo u našem 2012. tematu je K-Zona iza koje se, između ostalih, kriju platforma i portal Vox Feminae.

S druge, pak, strane (na tragu poznate polemike između Stanka Lasića, koji je među vašim redovitim suradnicima, i Igora Mandića), čini se da Srbija, sudeći prema tematu Serbica u ovom broju, u vašim preokupacijama ipak neće imati status jedne Bugarske?

Refleksije će biti objedinjene u epizodi 3, tematu koji će 13. 12. 2012. biti objavljen uz dvotjednik Zarez.

Dok je većina Hrvata u srijedu grickala nokte i proklinjala bahatost naših nogometaša, u Booksi su Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec predstavljali novi broj Quoruma, koji u tematu donosi tekstove mađarske književnice Ildikó Lovas, koja je na promociju došla u pratnji dobro nam znanog Istvána Ladányija, lektora na FF-u u Zagrebu.

Iako je tipografska artikulacija sadržaja bila ekscesna, dizajn broja je uslijed svoje vibrantnosti uspješno uspostavio likovnu vezu prema tematu Energija.

Točan i tematu te (meta) psihologiji sukladan odabir prostora kazališne igre bijaše prvi, nuždan, preduvjet pogotka u srž kamovskoga svijeta. Hrvatska je kazališna scena, u posljednje vrijeme inače ponešto posustala u živosti i bogatstvu ideja i njihovih provedbi, s Hodačem dobila vrstan i mnogoznačan prinos koji oduševljava i zanosi.

U tematu su predstavili 10 blogova, rekli ponešto i o zbirci priča s bloga, a kao posebnu poslasticu donijeli su i intervju s jednim od literarno najdarovitijih blogera, lavom afričkim.

Posebno mjesto u tematu zauzimaju tekstovi dvije predstave premijerno izvedene u produkciji Teatar 2000., Tko si ti i otkud ti pravo (Stanislav Kovačević, Vilim Matula i Irma Omerzo, 2011. godine) i Postdiplomsko obrazovanje (Vilim Matula i Siniša Labrović, 2012.).

GORAN REM: KOREOGRAFIJA TEKSTA 1 - 2 - INTERMEDIJALNOST U SUVREMENOM HRVATSKOM PJESNIŠTVU Studija Intermedijalnost u suvremenome hrvatskom pjesništvu (knjiga Koreografija teksta 1), nastala je gustim čitanjem 700 - tinjak pjesničkih tekstova intermedijalnoga iskustva (opsežno otiskano u Panorami granice odnosno Removu tematu u časopisu Riječi 1 - 3 2002.), a ova je knjiga, naslovljena Koreografija teksta 2, antologijski koncipiran izbor iz spomenutoga korpusa.

U tematu se nalazi tekst o Lonu Chaneyu i njegovoj jedinoj ' zvučnoj ulozi ', Reygadasovim naturščicima, Diane Keaton u Tražeći gospodina Goodbara, Cassavetesu i njegovoj glumačkoj porodici te Svetim motorima, koji su i bili glavna inspiracija za ovu temu.

' Tražeći gospodina Goodbara ' (1977), kontroverzni film Richarda Brooksa s Diane Keaton i Richardom Gereom, o kojem se naveliko piše u tematu, a koji će vas odvesti u bujajući svijet njujorških diskoklubova 1970 - ih i njihovog carstva poroka i, naravno, zabave.

Od triju radova sakupljenih u ovome tematu, Vrbančićev je najkoncizniji, najzaokruženiji i najpromišljeniji u svom tumačenju Von Trierove političke parabole s osloncem u Brechtovim dramskim tekstovima.

Tekstove u ovom tematu napisao je drugi veliki slovenski pjesnik i intelektualac planetarnih dometa Aleš Debeljak.

____ Intervju je objavljen u tematu Svjetla grada u Zarezu od 13. rujna 2012., a prenosimo ga ljubaznošću autora.

Sve ostale tekstove objavljene u tematu možete naći na blogu 1 POSTOZAUMJETNOST Naslovna fotografija: Zagreb, Savska cesta

Solisti u tematu Crisantemi koncert su Sanja Milić, oboistica, i Aleksandar Andrussenko, violina.

U tematu su objavljeni i tekstovi jezikoslovca Maria Grčevića, koji u svom radu pak raščlanjuje društvenojezični položaj hrvatskoga jezika u Hrvatskoj u svjetlu institucionalne jezične politike u Republici Hrvatskoj, a akademik Ranko Matasović pak piše o četiri crna scenarija o budućnosti hrvatskoga jezika i razlozima zašto oni nisu vjerojatni, dok Tihomil Maštrović podsjeća na međunarodno priznanje hrvatskoga jezika, a Andrea Sapunar Knežević te Marijana Togonal pišu o svom istraživanju položaja hrvatskoga jezika u medijima.

Stalna sukobe između Mlečana i Hrvata u Dalmaciji carski dvor u Konstantinopolu je rješio tako da je vlast u tematu od 1024. ponovno pripala zadarskom prioru.

U drugom od čak tri priloga u ovom tematu Mira Kolar piše o Zagrebačkoj pivovari, najstarijoj industrijskoj pivovari u Hrvatskoj.

Prema tematu broja časopisa, umjetnička izvedba i aktivizam, tekst Protunapad sučeljava upliv aktivizma u umjetnost te umjetnosti u aktivizam.

Izbor prevedenih autora u Quorumu u djelokrugu je rada Zorana Roška, koji u tematu U početku bijaše Mathias Svalina koji je pokrenuo posao stvaranja Mathiasa Svaline upozorava da je pisanje tekstova o autorima koje volimo sumoran je posao, bez ikakvih burzovnih ili poljoprivrednih posljedica.

Ako bi diskusija išla u obratnom smjeru, to jest, ako bise, prije svega raspravljala o tekućoj Hrvatskoj, dalo bi se nešto napraviti - ali bez potrebe da se u tematu uvlače oni koji više nisu među živima.

Kako u tematu možete pročitati i priloge/komentare desetak hrvatskih spisateljica i spisatelja, književnih kritičara, urednika u izdavačkim kućama (gdje su neki i u podvojenoj ulozi i pisca i urednika), koji iako u većini pozdravljaju i podržavaju inicijativu između svih dobrih i pozitivnih elemenata inicijative " Pravo na profesiju dobronamjerno ukazuju i na neke manjkavosti (a neki imaju i sasvim konkretne rezerve), zadržat ću se na nekim rubnim, popratnim elementima koji su se u međuvremenu pojavili (uglavnom u popratnim komentarima u medijima, op.

Osim nekoliko objavljenih Trominutnih pri č a u Quorumu u drugoj polovici devedesetih u tematu šireg izbora svjetske postmoderne priče (predstavio ga je Zoran Milović), i teksta na engleskom zadarskog anglista Stipe Grgasa o Barthovom stvralaštvu u zadarskom akademskom časopisu Radovi Sveu č ilišta u Splitu i Zadru, početkom devedesetih, a koji je dostupan kao i glagoljaške inkunabule, od Bartha i cjeline njegova stvaralaštva nemamo gotovo ništa.

Ovaj Debeljakov tekst objavljen je u tematu R ed vožnje, koji se bavi putovanjem u književnosti, izmještenjem kao prapočelom ili osnovnim poticajem naracije, putovanjem kao arhetipskom književnom temom (Gilgameš, Odiseja, Hariton).

Tema broja su roboti, a glavna faca u tematu nije, kako ste to mogli očekivati Isaac Asimov, već britanski znanstveno-fantastični pisac Neal Asher o kojem čak i Wikipedia ima malo podataka.

Preostala dva teksta u Licima hrvatskoga filma radovi su Janka Heidla i Daragana Juraka, a s prethodnim prinosima u tematu vežu ih nastojanje da progovore o ponešto zanemaren autorima i njihovim ostvarenjima te potaknu nova tumačenja ili prevrednovanja.

U tematu pročitajte priče mladih prozaika, a u ostatku novina o ušutkavanju stvarnosnog kazalište te nekoliko sočnih eseja i drugih tekstova.

Tema novoga broja K. nastavlja se na neke od problema otvorenih u tematu prethodnog, jubilarnog broja K. posvećenog poststrukturalističkim tendencijama u znanosti o književnosti, ovaj put s osvrtom na stanje u suvremenoj komparatistici kao disciplini iz proširene perspektive njena suvremena institucionalnog konteksta koji proizlaze iz globaliziranih uvjeta književne proizvodnje i recepcije.

Pulski koreograf i plesač Matija Ferlin predstavljen je u aktualnom broju prestižnog njujorškog časopisa za modu i umjetnost V Magazine kao Avangardni genij Sashe Waltz, među 100 umjetničkih otkrića, a za predstavu Nastup, dobivši pritom čitavu stranicu u opsežnom tematu Što je novo?.