Želja da se, što je više moguće izbjegne nekompatibilnost Zakona o upravnom sporu i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (onako kako je tumači sud) mogu postepeno uvjeriti tijela državne uprave u poželjnost uzimanja u obzir odredaba Konvencije.

Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima.

Republika Hrvatska krajem 1997. ratificirala je Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, donijetu davne 1950. U državama koje su je ratificirale, Konvencija ima veću pravnu snagu nego zakoni dotične države.

Kada se analiziraju odredbe Zakona o upravnim sporovima koje su mjerodavne za postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske postavlje se pitanje je li se Upravni sud kad odlučuje po pravilima o upravnom sporu može smatrati sudom u smislu odredbe članka 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu započeo je s radom u studenome 1998., kao nastavak Europske komisije za ljudska prava, koja je dotad nadzirala provedbu Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u zemljama članicama Europske unije, koje su ratificirale konvenciju.

Tužitelj koji dobije parnicu, dobiva od matične države financijsku naknadu, eventualno čak i izmjenu zakona u svojoj zemlji ako suci Europskog suda ocijene da zakoni zemlje krše neke od 25 načela Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Zajednička europska lučka politika predmet je rasprave među državama članicama Europske zajednice još od sedamdesetih godina, osobito nakon što je Sud Europskih zajednica (dalje: Sud EZ) u predmetu French Seamen potvrdio da se pravila o temeljnim slobodama Europske zajednice i tržišnom natjecanju iz općeg dijela Ugovora o osnivanju Europske zajednice (dalje: UEZ) primjenjuju na transportni sektor kao cjelinu, pa sukladno tome i na lučki sektor.

One sadrže i međunarodne pravne mjere (mjere objavljene 30. srpnja 1996. uključuju: zakone i propise o proizvodnji, trgovini, transportu i izvozu vatrenog oružja, eksploziva i drugih naprava, revizije i dodatke antiterorističkim zakonima pojedinih država, pristupanje međunarodnim konvencijama i protokolima o borbi protiv terorizma do 2000., postizanje sporazuma i dogovora o međusobnoj pomoći kod istrage i prikupljanja dokaza, izručenje, promicanje konvencija o terorističkim akcijama posebno bombaškim napadima u međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potvrđivanje poštivanja Konvencije o biološkom oružju, kao i mjere za reguliranje prometa financijskih sredstava namijenjenih terorističkim organizacijama.) te ističu kako borba protiv terorizma mora biti u skladu s temeljnim slobodama i vladavinom prava.

Istaknuto je kako se pravila osnivačkih ugovora Europske zajednice o tržišnom natjecanju i temeljnim slobodama EZ-a primjenjuju se i na lučke poduzetnike, koji se moraju natjecati pod jednakim uvjetima, kad je riječ o obavljanju lučkih djelatnosti komercijalnog karaktera.

Ukupna politička i pravna zbivanja u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća (stvaranje OUN-a, institucija globalne trgovine - WTO-a, GATT-a, Vijeća Europe, Europske zajednice, usvajanje brojnih deklaracija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama univerzalnog i regionalnog karaktera, itd.) dala su podstrek razvoju transnacionalnog konstitucionalizma.

To kaže Ustav Republike Hrvatske, Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama i brojni međunarodni ugovori.

Takvo je zakonodavstvo protivno čl. 12. i 29. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, čl. 3. Protokola 1. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te čl. 45. st. 1. Ustava Republike Hrvatske.

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

potvrđujući svoju duboku privrženost tim temeljnim slobodama koje su osnova pravde i mira u svijetu i koje su najbolje zaštićene istinskom političkom demokracijom, s jedne strane, te zajedničkim razumijevanjem i poštovanjem ljudskih prava o kojima te slobode ovise, s druge strane;

Članak 3. Ustava upućuje na opće, ali i konkretizirano jamstvo tko se ogriješi o odredbe Ustava o temeljnim slobodama i pravima čovjeka i građanina osobno je odgovoran i ne može se opravdati VIŠIM NALOGOM.

Činjenica da jedan predsjednički kandidat na sučeljavanju pokazuje nepoštivanje prema osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te se otvoreno zalaže za nazadovanje u zaštiti ljudskih prava žena, zabrinjavajuće je za sve građane i građanke Republike Hrvatske kojima je stalo do izgradnje demokratskog društva s poštovanjem ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.

Sve države potpisnice Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama obvezale su se kako će spriječiti povredu koja je utvrđena presudom, platiti pravednu naknadu žrtvi i spriječiti buduće slučajeve.

Pravobranitelji su se napuštenim psima pozabavili nakon brojnih pritužbi stanovnika Sarajeva, koji drže kako su im zbog učestalih napada pasa ugrožena ljudska prava definirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

1. Odredbe članka 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama s Protokolima (dalje: Konvencija), koju je Republika Hrvatska ratificirala 1997. godine, jamče u svim slučajevima pravo na pristup sudu i pravo na pošteno suđenje.

Međunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu svojom praksom ne potvrđuje obvezu koju ima po odredbama 6. i 13 Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama jer u konkretnom slučaju ne podržava zahtjev za pravedno suđenje u razumnom roku niti pravo na učinkovit pravni lijek.

Sloboda sindikalnog udruživanja jedan je od oblika opće slobode udruživanja koja pripada temeljnim slobodama čovjeka.

Načelo propocionalnosti koje implicira potrebu ustanoviti odgovarajuću ravnotežu između suprostavljenih interesa, prožeto je Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Europski sud za ljudska prava naznačuje da mehanizam zaštite koji ustanovljava Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama jest supsidijaran nacionalnim sustavima za zaštitu ljudskih prava.

Naime, Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u manjoj mjeri zahtijeva održava članica promjene u samom procesnom zakonu koji regulira određeni postupak, već u mnogo većoj mjeri zahtijeva od njih poboljšanje personalne i tehničke strukture sudova koja će tada stvarno osigurati ubrzanje tijeka odgovarajućeg postupka.

Ovaj prvi ne može donositi preliminarne odluke, on može proglasiti da je konačni rezultat implemenatacije odredbi Konvencije u nesuglasnosti s obvezama koje proizlaze iz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, odnosno člankom 13. U svjetlu ovog karaktera Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama izgleda kao da sadrži začetak postepenog razvoja u zajednički pravni sustav država potpisnica, kojem nacionalni sudovi moraju biti podređeni.

Praktično govoreći, dinamična i evoluirajuća interpretacija suda, kao i njegovo oslanjanje na praksu i pravna pravila, sve više nalaže nacionalnim sudovima da u obzir uzimaju sve širi aspekt Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Želja da se, što je više moguće izbjegne nekompatibilnost nacionalnih zakona i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (onako kako je tumači sud) može postepeno uvjeriti nacionalne sudove u poželjnost uzimanja u uobzir odredaba Konvencije.

Zaštita građanskih i političkih prava koje regulira Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama jasno podliježe direktnom efektu.

Prioritet Konvencije nad odredbama nacionalnih zakona, koje joj istina mogu biti u suprotnosti, može biti jasno definiran na osnovu temeljnog, ustavnog karkatera prava i sloboda što ih štiti Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Stoga će inicijativa u smjeru uspostavljanja obveze ugradnje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u domaće pravo sa prioritetnim statusom, morati poduzeti ili Savjet Europe ili nacionalne vlasti, uključujući sudove.