Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Članak 10. ' ' Svako ima pravo na slobodu izražavanja.

Osnovne odredbe koje pokrivaju područje jednakih mogućnosti za žene i muškarce nalaze se u poglavlju Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda Ustava Republike Hrvatske.

Cilj prijedloga je donijeti jasna, transparentna i zajednička pravila o progonu, privremenom pritvoru i ponovnom ulasku na teritorij EU, uzimajući u obzir punu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Cjelokupni katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom usmjeren je prema sudskoj zaštiti.

Ukoliko Ministarstvo poljoprivrede ne reagira hitnim oduzimanjem konja Dariu Juriću i davanjem izmučenih konja na udomljavanje, udruga Prijatelji životinja će veterinarsku inspekciju i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva prijaviti Europskoj Komisiji zbog kršenja pet temeljnih sloboda životinja definiranih u smjernici 98/58/EC (zaštita od gladi i žeđi; zaštita od nelagode; zaštita od boli, ozljeda i bolesti; sloboda da izraze svoje normalno ponašanje sukladno vrsti; zaštita od straha i uznemiravanja).

Pozicija koju je prihvatio sud u presudi iz 2009. godine nije izraz pluralizma koji proizlazi iz sustava Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nego izraz vrijednosti svojstven nekoj sekularnoj državi.

(1) Ovim se Zakonom, radi sustavnog prikupljanja, analize, obrade i ocjene podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene: protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, protiv Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, i koji su nužni za donošenje odluka značajnih za ostvarivanje nacionalnih interesa u području nacionalne sigurnosti, osnivaju sigurnosne službe:

(1) Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge su: 1. utemeljenje i vođenje evidencije fizičkih i pravnih osoba, članova/ica Udruge; 2. organiziranje savjetovanja, seminara, tribina, radionica i drugih oblika obavještavanja i upoznavanja članova/ica Udruge i drugih zainteresiranih iz područja ostvarivanja prava i interesa osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 3. poduzimanju mjera i aktivnosti prema osobama s teškim invaliditetom, koja trebaju visoku razinu društvene potpore, a kvaliteta njihova života direktno ovisi o razvijenosti servisa i usluga u zajednici; 4. poduzimanje mjera i aktivnosti u poštivanju ravnopravnosti spolova; 5. poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda žena i djevojaka s invaliditetom te osiguranja punog razvoja, napretka i jačanja položaja žena i djevojaka s invaliditetom u društvu; 6. poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja potpunog uživanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba s invaliditetom, ravnopravno s drugom djecom i mladima; 7. poduzimanje mjera i aktivnosti radi osiguranja potpunog uživanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda osobama s invaliditetom starije životne dobi; 8. poduzimanje mjera i aktivnosti radi poštivanja i ostvarivanja svekolike ukupnosti ljudskih prava i izjednačavanje mogućnosti u odnosu na osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju; 9. poticati, te poduzimati mjere i aktivnosti radi intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada; 10. poticati, ukazivati, te poduzimati mjere i aktivnosti s ciljem sveobuhvatne skrbi o obitelji osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, te promicanju i ostvarivanju njihovih prava na osobni integritet; 11. izrada programa i projekata u korist osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji i senzibiliziranje javnost za njihovo ostvarivanje; 12. izdavanje glasila; 13. administracija web stranice Udruge; 14. davanje mišljenja i savjeta u pogledu pitanja iz područja ostvarivanja prava i interesa osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 15. aktivno sudjeluje u pružanju raznih oblika socijalne i druge pomoći, te daje upute i preporuke pri rješavanju problema svojih članova/ica; 16. organizira druženja, izlete, sportske i rekreativne aktivnosti za sve članove/ice Udruge; 17. skuplja i širi informacije o životnim prilikama te inicira sveobuhvatno istraživanje o svim aspektima neprilagođene okoline koja izravno utječe na kvalitetu života osoba s invaliditetom; 18. potiče sve akcije u gradu i ostalim lokalnim zajednicama gdje djeluje Udruga kada je riječ o uklanjanju prostornih barijera na objektima javne i poslovne namjene; 19. inicira akcije za izgradnju, adaptaciju, preuređenje i opremanje objekata i ustanova potrebama te smještaju i stanovanju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 20. inicira, planira i realizira programe koji promiču medicinsku, edukativnu, profesionalnu i socijalnu rehabilitaciju; 21. inicira, planira i realizira programe koji promiču volonterski rad; 22. omogućava osuđenicima izvršavanje rada za opće dobro na slobodi; 23. surađuje s lokalnim, gradskim i državnim tijelima uprave i resornim subjektima koji su profesionalno, stručno i osobno nadležni za rješavanje problematike osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 24. zalaže se za organizaciju službe prijevoza za članove/ice Udruge; 25. pruža potporu u provođenju znanstvenih istraživanja od interesa Udruge kao i izdavačkoj djelatnosti kojom se želi unaprijediti kvaliteta života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 26. aktivno sudjeluje u predlaganju novih zakona i propisa o osobama s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, predlaže izmjene i dopune zakonskih i drugih propisa u korist osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju; 27. pomaže članovima/icama u ostvarivanju svih prava: moralnih, ljudskih, materijalno-financijskih, obiteljskih, pravnih i drugih oblika pomoći; 28. surađuje sa srodnim udrugama radi razmjene iskustava, planiranja zajedničkih aktivnosti i organiziranja skupova, susreta članova/ica; 29. prikupljanje novčanim i materijalnih sredstava za djelovanje udruge; 30. obavlja i druge djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge. (2) U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga će usmjeriti djelatnost odnosno aktivnosti u praćenju primjene međunarodnih i domaćih dokumenata (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Akcijski plan vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi; Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom; Križevačka strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom i drugi međunarodni i domaći dokumenti), koji jamče puno uvažavanje ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.

Krajem siječnja Europski je parlament objavio nacrt rezolucije o Komisijinu izvještaju o napretku Hrvatske iz listopada 2012. Nacrt rezolucije dobio je 62 amandmana u kojima europski parlamentarci uglavnom ističu već dobro poznate hrvatske slabosti, poput korupcije, problema s vladavinom prava, nedostataka u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, neučinkovitost javne uprave, potrebu daljnjeg procesuiranja ratnih zločina, i sl.

Čak 2/3 ustava sadrži norme o zaštiti temeljnih sloboda i prava.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN br. 103/2003) osigurana je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Prilikom ratifikacije Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Republika Hrvatska je istakla ogradu u odnosu na primjenu članka 6. st. 1. Konvencije.

Kada su se analizirale odredbe Zakona o upravnim sporovima koje su mjerodavne za postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, postavlja se pitanje može li se Upravni sud, kad odlučuje po pravilima o upravnom sporu, smatrati sudom u smislu odredbe članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Sukladno prethodno navedenim, veoma važnim razlozima motivirano je usklađivanje vrijedećih pravila postupka o pravnom sporu s procesnim standardima propisanim čl. 6 st. 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kako je prekršajni postupak brži i presuda se donosi prije dovršetka kaznenog postupka, to se u takvim slučajevima prema citiranoj presudi Europskog suda za ljudska prava radi o presuđenoj stvari i kažnjavanjem počinitelja u kaznenom postupku dolazi do povrede načela ne bis in idem, pa je prema citiranoj odluci Europskog suda donošenjem kaznene presude povrijeđena odredba čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), te je povrijeđeno pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, zajamčeno u odredbi čl. 4. Protokola 7 uz EKLJP.

Uz Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu, ECOSOC je jedno od glavnih tijela Ujedinjenih Naroda, a nadležno je za koordinaciju UN-ovih aktivnosti na međunarodnim gospodarskim i društvenim pitanjima, kao i pitanjima iz područja kulture, obrazovanja, zdravstva, ljudskih prava temeljnih sloboda.

Ukazano je na potrebu uspostavljanja odgovarajuće veze statistike i pravosuđa kako bi raspolagali podacima o povredama i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Kroz 50 članaka Konvencije unapređuje se, štiti i osigurava punopravno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom i unapređuje poštivanje njihova dostojanstva.

POTPREDSJEDNICA VLADE, MINISTRICA OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI Jadranka Kosor, dipl. iur. Ujedinjeni narodi Opća skupština - Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice ove Konvencije, (a) Pozivajući se na načela proglašena u Povelji Ujedinjenih naroda kojima se priznaju prirođeno dostojanstvo i vrijednost, te jednaka i neotuđiva prava svih članova ljudske zajednice kao temelj slobode, pravde i mira u svijetu, (b) Prihvaćajući da su Ujedinjeni narodi u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka i u Međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, proglasili i složili se da svatko ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo kojoj osnovi, (c) Potvrđujući univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu ovisnost svih ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i potrebu da se osobama s invaliditetom zajamči njihovo puno uživanje bez diskriminacije, (d) Pozivajući se na Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta te Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika emigranata i članova njihovih obitelji, (e) Prihvaćajući da je invaliditet razvojni proces te da invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima, (f) Priznajući važnost načela i političkih smjernica sadržanih u Svjetskom programu djelovanja koji se odnosi na osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom u smislu utjecaja na promicanje, formuliranje i ocjenjivanje politika, planova, programa i aktivnosti na državnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bi se još više izjednačile mogućnosti za osobe s invaliditetom, (g) Naglašavajući značaj uključivanja pitanja vezanih uz invaliditet u središnje tokove događanja, kao sastavnoga dijela odnosnih strategija održivoga razvoja, (h) Priznajući također da diskriminacija bilo koje osobe na osnovi invaliditeta predstavlja povredu prirođenog dostojanstva i vrijednosti čovjeka, (i) Priznajući i nadalje raznolikost osoba s invaliditetom, (j) Priznajući potrebu promicanja i zaštite ljudskih prava svih osoba s invaliditetom, uključujući i one kojima je potrebna veća podrška, (k) Izražavajući zabrinutost da osobe s invaliditetom, usprkos ovim različitim instrumentima i nastojanjima, i dalje nailaze na zapreke u svom sudjelovanju kao ravnopravni članovi društva, što predstavlja kršenje njihovih ljudskih prava u svim dijelovima svijeta, (l) Priznajući važnost međunarodne suradnje u unapređenju životnih uvjeta osoba s invaliditetom u svim zemljama, posebice onima u razvoju, (m) Prihvaćajući postojeće i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom sveopćem blagostanju i raznolikosti njihovih zajednica, te da će promicanje punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda od strane osoba s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom polučiti kao rezultat njihov veći osjećaj pripadnosti i značajan napredak u ljudskom, socijalnom i ekonomskom razvitku društva te iskorjenjivanje siromaštva, (n) Priznajući važnost osobne autonomije i neovisnosti osoba s invaliditetom, uključujući slobodu izbora, (o) Uzimajući u obzir da bi osobe s invaliditetom trebale imati mogućnost aktivnoga uključivanja u procese donošenja odluka o politikama i programima, uključujući one koji se izravno odnose na njih, (p) Izražavajući zabrinutost zbog teških uvjeta s kojima se suočavaju osobe s teškim ili višestrukim invaliditetom, te osobe s invaliditetom koje su podložne višestrukim odnosno otežavajućim oblicima diskriminacije na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog, etničkog, domorodačkog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa, rođenja, dobi ili nekog drugog statusa, (q) Prihvaćajući da su žene i djevojčice s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih, (r) Prihvaćajući da djeca s teškoćama u razvoju trebaju u potpunosti uživati sva ljudska prava i temeljne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjećajući na obveze koje su zemlje potpisnice Konvencije o pravima djeteta preuzele u tom smislu, (s) Naglašavajući potrebu za uključivanjem aspekata spolova u sve napore usmjerene prema promicanju punog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom, (t) Ističući činjenicu da većina osoba s invaliditetom živi u uvjetima siromaštva i prepoznajući u tom smislu nužnu potrebu ublažavanja negativnog učinka siromaštva na osobe s invaliditetom, (u) Imajući na umu da su uvjeti mira i sigurnosti utemeljeni na punom poštivanju ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda i poštivanje primjenjivih dokumenata o ljudskim pravima nužni za punu zaštitu osoba s invaliditetom, posebno za vrijeme oružanih sukoba i strane okupacije, (v) Priznajući važnost mogućnosti pristupa fizičkom, socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te pristupa obrazovanju, informacijama i komunikaciji, u omogućavanju punoga uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobama s invaliditetom, (w) Shvaćajući da je pojedinac, imajući obveze prema drugim pojedincima i prema zajednici kojoj pripada, dužan boriti se za promicanje i poštivanje prava priznatih u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima, (x) Uvjerene da je obitelj prirodna i temeljna skupna jedinica društva i da ima pravo na zaštitu društva i države, a da osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji trebaju primiti potrebnu zaštitu i pomoć kako bi se obiteljima omogućilo davanje doprinosa punom i ravnopravnom uživanju prava osoba s invaliditetom, (y) Uvjerene da će sveobuhvatna i cjelovita međunarodna konvencija usmjerena na promicanje i zaštitu dostojanstva osoba s invaliditetom značajno pridonijeti poboljšanju izrazito nepovoljnoga socijalnog položaja osoba s invaliditetom te promicati njihovo sudjelovanje u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života uz jednake mogućnosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Na temelju članka 39. stavka 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda postupak postizanja rješenja je klasificirani podatak, stoga nismo u mogućnosti objaviti ovu točku u cijelosti.

Drugi dan simpozija predavanja su održali dr. Josip Šalković (Zagreb) na temu Granice udruživanja, autonomija, ovisnost vjerničkih društava, dr. Ratko Radišić (Varaždin) na temu Društva s posebnim profilima, dr. Klara Ćavar (Ancona) na temu Kanonska konfiguracija crkvenih pokreta, mr. Lucija Babić (Rim) na temu Društva i pokreti u partikularnoj Crkvi očekivanja i izazovi, mr. Ivan Kovač (Mostar) na temu Društva i pokreti u konkordatskom pravu te Frane Staničić, dipl. iur. i Lana Ofak, dipl. iur. (Zagreb) na temu Registracija vjerskih udruga i vjerskih zajednica u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Treba istaknuti da navedena prava, zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nije moguće promatrati izolirano, jer se ona međusobno uvjetuju i isprepliću.

Naime, nikakvi suštinski pristup kvaliteti sudovanja, osim postojanja suda nije predviđeno formulacijom članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odredila je kriterij razumnog roka kao jednu od osnovnih značajkih pravičnog suđenja.

Svojim odredbama zakon proširuje, poboljšava i usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, posebice sa standardima na pošteno suđenje u smislu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Tako će stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima iz 2010. prestati i potreba postojanja rezerve na članak 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Također, članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda navodi da suđenje treba biti javno, jer to ide u prilog kako interesu same stranke, tako i javnom interesu na način što daje mogućnost provjere i obavještenja javnosti o tijeku samog postupka, kao i stvaranju povjerenja u samo pravosuđe.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda glede osnova za ograničenje, dopušta ograničenje isključivo u pogledu javne prirode postupka (a ne u pogledu same presude), interesa nacionalne sigurnosti, u slučajevima koji se tiču zaštite privatnog života stranke, te posljednji uvjet tj. interes pravde koji je pak isključivo prepušten domaćem sudu.

Važno je napomenuti da je zahtjev javnosti, postavljen Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jedno od sredstava kojim se zasniva povjerenje u sudove.

Primjerice, iz Opće deklaracije o pravima čovjeka (čl 26, st. 3: Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu), ili pak Iz Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Protokol 1. Čl 2: U obavljanju svojih funkcija povezanih s obrazovanjem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima) i, napokon, iz Povelje o temeljnim pravima Europske unije (čl. 14, st. 3.) koja također izrijekom navodi kako se pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poduku u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima, poštuje u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje takve slobode i prava.