Za svoj rad puno je puta nagrađivan u zemlji i inozemstvu, između ostaloga dobio je dvije Nagrade grada Zagreba, Nagradu Josip Slavenski, Nagradu osječkog Annala, dvije Nagrade hrvatskog glumišta, Nagradu hrvatskoga glumišta za životno djelo, Nagradu Tito Strozzi, Nagradu Marul, Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Prešernovu nagradu, Prix Italia, Nagradu kanadskih kazališnih kritičara, Nagradu kazališnih kritičara Portugala, pet nagrada na ljubljanskom Baletnom biennalu, bio nominiran za newyoršku nagradu Rose Emery i dr.

Najznačajniji glumci toga razdoblja su Vika Podgorska, Božena Kraljeva, Tito Strozzi i Dubravko Dujšin.

Nagrada " Tito Strozzi " utemeljena je 1993., a dodjeljuje se za najbolje pojedinačno ostvarenje u zagrebačkom HNK-u u protekloj sezoni.

Nacionalna baletna prvakinja Almira Osmanović proslavila je 35 godina na sceni oprostivši se od splitske pozornice, dok je u Zagrebu nova prvakinja nacionalnog teatra, Pavla Mikolavčić, dobila nagradu Tito Strozzi.

24. veljače 1949. godine oglasio se Tito Strozzi: ÂťIzreći sud o jednoj operi, njenom sižeju i muzici, na temelju klavirske audicije i letimično ispričanog teksta vrlo je riskantna stvar.

Tito Strozzi bio je naš najsvestraniji kazališni umjetnik: glumac, dramski i operni redatelj, pisac, prevodilac, dramaturg...

Tada je praizvedeno njegovo glazbeno-scensko djelo ⠀ Vječni ženik⠀ pod glazbenim vodstvom Lovre Matačića, a redatelj je bio Tito Strozzi.

Godine 1905. tijekom gostovanja u Sofiji umire njezin suprug, a na sprovodu zajedno koračaju dvojica nerazdvojnih prijatelja, trinaestogodišnjaci Tito Strozzi i Miroslav Krleža.

Kroz studij glume su ga, između ostalih, vodili velikani hrvatskog glumišta i kazališta Tito Strozzi i Branko Gavella.

Djevojčica, koju su nazivali hrvatskom Shirley Temple, a Tito Strozzi samo je za nju pisao operetu Čudo od djeteta, dolaskom ustaškog režima osuđena je na progon iz oba svoja doma (stana u središtu Zagreba i nacionalne kazališne kuće), a najzad je tragično skončala u posljednjem vlaku za Auschwitz.

Isto mogu reći i za nagradu Tito Strozzi, to je zaista velika stvar.

Kao što je bilo najavljeno u tekstu Stoljeće jedne dinastije u »Vijencu« br. 228. od 28. studenoga 2002, objavljenu u povodu 110. godišnjice rođenja Tita Strozzija i 120. godišnjice rođenja Maje Strozzi-Pečić, »Vijenac« i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu pokrenuli su novu dramsko-glazbenu scenu, u okviru koje će se u multimedijalnoj dvorani nove zgrade Matice hrvatske održavati nastupi istaknutih hrvatskih dramskih i glazbenih umjetnika, a prvi je nastupio Pero Kvrgić, glumački doajen koji je prošle godine dobio i nagradu HNK u Zagrebu Tito Strozzi.

Njemu je, osim toga, Kazališni odbor HNK u Zagrebu dodijelio nagradu Tito Strozzi za 2007. za ulogu Renata u operi Krabuljni ples Giuseppea Verdija.

Nakon što Lea počinje pjevati pjesmu, radnja se vraća u Zagreb 1939. kada veliki glumac i redatelj Tito Strozzi priprema dječju operetu Čudo od djeteta za koju je, na glazbu Josipa Dečija napisao libreto.

Strozzi sjajno vodi dramaturšku liniju i dramsku gradaciju od Gajeva trijumfa u krugu iliraca 30 - ih godina, preko dramatičnih i krvavih događaja na Markovu trgu krajem srpnja 1845, dramatskoga agona između Gaja i Jelačića u Banskim dvorima svibnja 1848, do agonije koja traje četvrt stoljeća da bi se fizički okončala 20. travnja 1872. Tito Strozzi i tu je primijenio opću formulu svoje Hrvatske trilogije, kojom je pokušao povezati trojicu koliko vremenski, toliko i statusno i karakterno različitih likova: »prkosan zalet junaka, najednom neočekivani zastoj pa kolebanje i pad u tužnu putanju slabića«.

Ni Tito Strozzi, ni Ivo Serdar, ni Borivoj Šembera nisu doživjeli to priznanje, ali danas nagrade nose imena Tita Strozzija i Ive Serdara.

Tito Strozzi krležijanski glumac u ulogama Križovca (»dobro skrojeni sako«) i Olivera Urbana, koji je tako govorio Krležinu baroknu rečenicu kao da ju je sam napisao.

Praizvedbu Kamenika 1946. režirao je Tito Strozzi, koji je jedan od rijetkih opernih redatelja koji je postavio mnoge hrvatske opere...

Nakon nekog vremena umjetničko vodstvo preuzimaju Tito Strozzi i Alfred Grünhut.

« Kaj se toga dotikavlje, kak bi rekel Tito Strozzi, kojega sam, a pro pos, takaj uslikal, to je zbilja istina », popuštao je stari predratni fotograf.

U knjizi Julije Benešić Tito Strozzi Branimir Donat napominje: »Postupak prema Titu Strozziju nisu puke mrlje, to su brazgotine na licu hrvatske umjetnosti.«

Ana Karić, na samu početku karijere, ako i glumi u skladu s tekstom i kontekstom pomalo teatralno, čudesno gradi lik mlade, sjetne žene koja se prepušta suludu traženju anonimna pošiljatelja ljubavnih pisama, dok joj uspješno asistiraju Boris Buzančić, u čijem bi se liku mogle pronaći i društvene konotacije, Emil Kutijaro, Tito Strozzi i ostatak široke postave glumaca.

Zato jer je prešao na pravoslavlje zbog ženidbe s Ruskinjom, uhapšen je glumac Tito Strozzi.

Časopis Dance izabrao ju je kao jednu od sto najboljih plesača u Europi, dobila je titulu prvakinje u matičnom kazalištu, a osvojila je nagrade Tito Strozzi te Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje umjetničko ostvarenje u baletu.

Pavla Mikolavčić osvojila je ovogodišnju Nagradu Tito Strozzi.

Na praizvedbi tročinske verzije nastupili su Tito Strozzi (Lenbach), Ervina Dragman (Laura), Jurica Dijaković (Križovec) i Bela Krleža (M.

Nagrada Tito Strozzi Dubravki Šeparović Mušović

Kazališni odbor HNK-a u Zagrebu u sastavu: Viktor Žmegač (predsjednik), Ivka Dabetić, Krešimir Nemec, Zdenka Weber, Maja Đurinović i Tonko Ninić na sjednici održanoj 8. studenoga 2011. godine većinom glasova donio je odluku kojom se Nagrada Tito Strozzi za 2011. godinu dodjeljuje Dubravki Šeparović Mušović za ulogu Kundry u predstavi Richarda Wagnera Parsifal, premijerno izvedene 26. ožujka 2011.

Glumci Vid Balog i Adam Končić dostojni su nasljednici zagrebačke (agramerske, pučke tome i kajkavske) kazališne tradicije čiji su slavni prethodnici glumci Tito Strozzi, August Cilić, Borivoj Šembera, Mladen Šerment, Ivo Serdar, Relja Bašić, a Nela Kocsis i Nada Abrus mogle bi biti nasljednice Nele Eržišnik i Mije Oremović. (M. Međimorec)

Tito Strozzi, Zagreb 1892 - Zagreb, 1970. Glumac, redatelj, pisac i prevoditelj.Jedan od glavnih protagonista hrvatskog kazališnog ekspresionizma bio je Tito Strozzi.