Prvi ciklus obuhvatio je intervjue s tri arhitekta (Tomislav Premerl, Bogdan Budimirov i Vladimir Mattioni) koji su među strukom već dobro poznati zbog bogatog opusa i vrijednih projekata i realizacija.

NAKON PEDESET GODINA/TOMISLAV PREMERL I HRVOJ DEVIDE, izložba crteža

Kako doznajemo, dr. Tomislav Premerl, stručnjak osobito za razdoblje moderne, sa suradnicima iz Splita i Zagreba, zaključio je da se radi o vrijednom krajobrazu i strukturi rađenoj rukom, a dizajnerske se građevine iz pedesetih godina i razdoblja moderne, kakav je i Jadran, osobito cijene.

Povjesničar umjetnosti i arhitekture Zvonko Maković podsjetio je da Tomislav Premerl u važnu trenutku, i nakon dva desetljeća, ponovno problematizira i revalorizira hrvatsku arhitekturu.

Nezaobilazan je povjesničar i teoretičar Tomislav Premerl, a u kulturološkom smislu jako je važna uloga arhitekta Andrije Rusana i njegova projekta, časopisa Oris, kao i organiziranje Dana Orisa s gostovanjima i predavanjima velikih inozemnih arhitekata u Zagrebu.

Tako je izložba bila popraćena manifestacijom ' Dani arhitekture moderne ' u Zaprešiću, na kojoj su sudjelovali istaknuti stručnjaci: Tomislav Premerl, dipl.ing.arh.; dr. sc. Ivo Maroević, prof. i doc.dr.sci.

Tomislav Premerl rođen u Zagrebu 1939. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata nova tradicija) 1985. godine.

U tinelu: Tomislav Premerl i Frane Dulibić

Urednik zbornika Tomislav Premerl ocijenio je da je arhitektura prisutna, ali i uvijek marginalizirana.

Tako se, primjera radi, sve što je nastajalo u razdoblju od 1924. do kraja pedesetih godina stoljeća, nekritički vrednovalo kao moderna, zanemarujući činjenicu da je u tom razdoblju na domaćoj, a tako i svjetskoj arhitektonskoj sceni egzistiralo čak nekoliko različitih smjerova od art decoa, preko, kako će ga Tomislav Premerl nazvati, građanskog monumentalizma, do moderne i svih njezinih pravaca.

Zbornik ' Hrvatska arhitektura u XX. stoljeću«, koji je uredio arhitekt Tomislav Premerl donosi radove 28 uglednih hrvatskih kritičara, teoretičara i povjesničara arhitekture.

Na konstitutivnoj sjednici Ekonomskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije, kojoj je predsjedao nadbiskup Bozanić, u listopadu 1998. dogovoreno je da se prebendaru Miji Gabriću povjerava briga za izgradnju svećeničkoga doma, a nadbiskup je u lipnju 1999. imenovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za gradnju svećeničkoga doma kojemu je biskup Josip Mrzljak postao predsjednikom, tajnikom i voditeljem poslova prebendar Mijo Gabrić, a članovima Vladimir Stanković, Juraj Jerneić, Josip Golubić, dr. Tomislav Premerl i prof. Silvije Novak.

U izradi ovoga velikog djela (330 stranica, četverobojni tisak na kunstrucku) sudjelovali su: Jasenka Gudelj, Tomislav Premerl, Ennio Stipčević, Radoslav Tomić, Milan Pelc, Nikola Roščić i Ljudevit Maračić.

»Mogućnost kibernetskih strojeva«, pisat će u uvodniku toga broja Tomislav Premerl, »u isto je vrijeme predmet straha i nadanja, straha da ne izgubimo svoju ljudsku subjektivnost i nadanja u jedan novi, tek neslućeni svijet. (...) U momentu kada razorna snaga stroja postaje jača od njegovog svladavanja čovjekovim mozgom, tada do svijesti dopire iracionalni aspekt tog stroja, a to nam se može učiniti prijetnjom.

U sklopu programa ' U tinelu ', u Društvu arhitekata Zagreb, u utorak, 20. ožujka, u 19 sati, o sakralnoj arhitekturi i suvremenom gradu razgovaraju Tomislav Premerl i Frane Dulibić.

Tomislav Premerl autor je svih faza projekta (idejni, glavni i izvedbeni) i vodio je autorski projektantski nadzor nad cjelokupnom izgradnjom.

Tomislav Premerl osmislio je i oblikovao svu ostalu nepokretnu i djelomično pokretnu opremu.

O značajnom doprinosu profesora Josipa Roce, akademskog slikara i likovnog pedagoga govorili su: prof. Peruško Bogdanić, prof. Darko Schneider, prof. dr. Mirna Flögl Mršić, dr. Tomislav Premerl, prof. Danijel Žapčić, prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Dragutin Rosandić, prof. dr. Ljubomir Radovančević, Mario Antonini, prof. Vladimir Kuharić.

Tomislav Premerl, uz dugogodišnju usredotočenost na proučavanje povijesti i teorije arhitekture, istodobno je razvijao arhitektonsku praksu.

Velimir Neidhardt, Europski kontekst hrvatske arhitekture 20. stoljeća Krešimir Galović, Klub hrvatskih arhitekata 1905 1914. Tomislav Premerl, Avangarda u hrvatskoj arhitekturi Sanja Filep, Lokalno u globalnom moderna arhitektura između dva svjetska rata u Hrvatskoj Radovan Delalle, Planiranje i gradnja Zagreba tijekom 20. stoljeća: važniji utjecaji, alternativa i avangarda Vesna Mikić, Modernitet hrvatske arhitekture u djelima Antuna Ulricha Silvija Limani i Vanja Šanko, Poznate kuće nepoznatih autora atribucija i problem arhitekta kao investitora Darja Radović Mahečić, Teme, teze i autori zastupljeni na stranicama hrvatskih stručnih časopisa u 20. stoljeću Daina Glavočić, Riječki međuratni opus ing. Bruna Anghebena Darovan Tušek, Splitske teme Grgur Marko Ivanković, Grad Osijek između velikih vizija i otužne zbilje Boris Morsan, Karlovac zaštita od razaranja građenjem Antonio Rubbi, Sintetički pregled razvoja arhitekture u Istri od neosecesije do postmodernizma Krešimir Galović, Hrvatska arhitektura 1941 1945. Tomislav Premerl, Sakralna arhitektura Ljiljana Šepić, Industrijska arhitektura 20. stoljeća u Hrvatskoj u kontekstu industrijskog nasljeđa 20. stoljeća u svijetu Iva Körbler, Hotelska turistička baština Zdravko Šivković, Tradicijsko graditeljstvo i izgradnja ruralnoga prostora tijekom 20. stoljeća Manda Horvat, Tradicijska graditeljska baština, zaštita, obnova i ruralni turizam Radovan Miščević, Novi realiteti 21. stoljeća uspon, znanja, vizije i kreativne ideje grade budućnost Ljubomir Miščević, Energetski učinkovita, održiva i inteligentna arhitektura u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća Zlatko Jurić, Prijedlog programa za obrazovanje za zaštitu spomenika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu autori: Ivo Maroević, Zlatko Jurić, Frano Dulibić Boris Ljubičić, Hrvatski vizualni kod Feđa Vukić, Hibridni identiteti i tradicija zaborava Andrija Mutnjaković, Biourbanizam Ivan Mucko, Pregled urbanističkog planiranja u Zagrebu 1990 2007. Vinko Penezić i Krešimir Rogina, Arhitektura na prijelazu iz mehaničke u digitalnu eru

Među sudionicima kajkavskog kolokvija bili su i ugledni znanstvenici Alojz Jembrih, Vinko Brešić, Ivo Kalinski, Ivo Zvonar, Mijo Lončarić, Josip Lisac i Tomislav Premerl, zatim publicisti Nela Tarbuk, Andrija Tomašek i dr. Oni su istakli kako je u 35 godina djelovanja Kajkavsko spravišče objavilo više od 360 redovitih i posebnih izdanja.

Arhitekt Tomislav Premerl odabire teoretski pristup koji je, čini se, jedino moguć u telekomunikacijski i gospodarski tranzicijskim zemljama.

Meandarmedia i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Laubi predstavljaju monografiju dr. sc. Zrinke Paladino Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna " Knjigu će predstaviti akademik Andrija Mutnjaković, dr. sc. Zvonko Maković, dr. sc. Tomislav Premerl, autorica dr. sc. Zrinka Paladino i urednik Branko Čegec.

Neki od njih postali su profesori na Tehničkoj visokoj školi, iz koje je izrastao Arhitektonski fakultet, na kojem je do umirovljenja prije nekoliko godina predavao i akademik Miroslav Begović, maturant (1944) tadašnje Srednje tehničke škole, a danas na fakultetu djeluju profesori Nikola Filipović i Ivan Crnković, također nekadašnji učenici Graditeljske tehničke škole, koju su pohađali i poznati suvremeni zagrebački arhitekti Tomislav Premerl i Branko Silađin.

TOMISLAV PREMERL (Zagreb 1939.), arhitekt, teoretičar i povjesničar arhitekture, diplomirao 1969. i doktorirao 1985. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Predstavljač knjige je Dr. sc. Tomislav Premerl, dipl.ing.arh.

»Stvarno stanje u našoj arhitekturi«, pisat će Tomislav Premerl,« najuočljivije je i najbolnije vidljivo u izgradnji novih sakralnih objekata«.

Od tada pa do recentno izdanog zbornika radova Hrvatska arhitektura u XX. stoljeću iz 2009. godine, kojemu je urednik izdanja i kojim se ponovno posvećuje preispitivanju i valorizaciji istaknutih pojava, pokreta i fenomena hrvatske arhitekture 20. stoljeća, Tomislav Premerl objavio je impresivni niz znanstvenih, teorijskih i kritičkih napisa, studija, eseja, članaka i knjiga, posvećenih raznim aspektima i razdobljima hrvatske arhitektonske baštine i likovne umjetnosti i kulture, kojima je, kao i svojom uredničkom, izložbenom i javnom aktivnošću, snažno obilježio i obogatio hrvatsku arhitektonsku i kulturnu scenu.

U međuvremenu stigao je Neidhardt, ubrzo se odnekud pojavio Tomislav Premerl, zatim Vinko Penezić i Krešimir Rogina, a nešto kasnije i Ivan Mucko.

Autor nezaobilazne knjige Hrvatska arhitektura između dva rata - temeljnog djela za upoznavanje hrvatske moderne dr. sc. Tomislav Premerl.