Tijekom manifestacije akademik Nikša Stančić održao je višekratno vrlo dobro posjećeno predavanje o povijesti hrvatskoga grba i njegovoj identitetskoj simbolici u povijesnim mijenama, od najstarijih pojava grbova među Hrvatima do usvajanja grba Republike Hrvatske 1990. godine.

Ovaj je tekst prof. dr. Nikša Stančić poslao uredniku " Historijskog zbornika ".

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

Organizatori skupa, koji je moderirala Nives Tomasović, jesu Razred za društvene znanosti HAZU-a, Muzej hvarske baštine te gradovi Hvar i Stari Grad, a u Organizacijskom odboru su i petorica akademika - Jakša Barbić, Tonko Maroević, Tomislav Raukar, Davorin Rudolf i Nikša Stančić.

Stoga pozivamo mlade umjetnike da iziđu iz anonimnosti i predstave svoje radove ", upravo takav poziv mladim stvaraocima uputio je splitski dizajner Nikša Stančić, poznatiji kao Viletina, koji je vlastitim primjerom dokazao kako Dalmacija ima - zlatne ruke.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Zakon je donesen 21. prosinca 1990. Dizajn je načinio Miroslav Šutej, a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu Nikša Stančić, predstojnik katedre za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

To je neviđen postupak jednoga srpskog akademika i onih koji to predavanje organiziraju ", stoji u izjavi koju su potpisali akademici Ivan Aralica, Smiljko Ašperger, Stjepan Babić, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Stjepan Damjanović, Marin Hraste, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan, Ivica Kostović, Slobodan Novak, Josip Pečarić, Stanko Popović, Nikša Stančić, Petar Strčić, Josip Tišljar, Nenad Trinajstić i Željko Kućan.

I ono što je bio bitni zahtjev pučkog vodstva jest da se ukine staro vijeće u kojem je sjedilo samo plemstvo, te da se stvori novo generalno vijeće u koje će moći biti izabran svaki čovjek, kazao je akademik Nikša Stančić na predavanju u povodu 500. obljetnice pobjede Matije Ivanića nad mletačkom ekspedicijom u Jelsi, čime je obilježen taj značajan povijesni događaj.

predsjednik Uprave Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autori knjige mr. sc. Dubravka Peić Čaldarović i akademik Nikša Stančić, recenzenti prof. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol i prof. dr. sc. Neven Budak te urednica knjige Ivona Savić.

U to vrijeme javile su se neke ideje kako bi to trebao biti manji grb, a kako bi veći grb - ili uopće samo jedan grb - trebao uključivati i slavonski, dalmatinski i možda istarski grb - rješenje slično onom koje je Hrvatska imala od 1867. do 1918. godine. 21. prosinca 1990. usvojen je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, uz asistenciju komisije kojoj je na čelu bio predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nikša Stančić.

Urednik hrvatskog izdanja je prof. dr. sc. Nikša Stančić.

Prva Jugoslavija nastala je kao rezultat jedne ideje o ravnopravnoj zajednici, ali i geopolitičke nužde nakon raspada Austro-Ugarske i bila je cijena za izbjegnutu parcelaciju (Nikša Stančić), odnosno izglednu podjelu hrvatskih zemalja između Austrije, Mađarske, Italije i Srbije nakon Prvoga svjetskog rata.

Svih proteklih godina sudjeluje u radu projekta " Temeljni dokumenti hrvatske povijesti ", koji vodi prof. dr. sc. Nikša Stančić.

O knjizi, koju je objavio Novi liber, tom su prigodom osim same autorice govorili historičari Iskra Iveljić, Nikša Stančić i Neven Budak, te predsjednik HAZU akademik Milan Moguš i nakladnik Slavko Goldstein.

Vrandečić) Od etničke zajednice prema naciji Tihomir Cipek: Nacija kao izvor političkog legitimiteta Nikša Stančić: Između političkog nacionalizma i etnonacionalizma: od hrvatske staleške " nacije " (natio croatica) do hrvatskoga " političkog naroda " Liberalni nacionalizam Piotr Žurek: Tajni sporazum Hotela Lambert s Hrvatskom narodnom strankom u svjetlu izvješća Franje Zacha (1844.) Konrad Clewing: Politizacija kulturalnih razlika i racionalnost jezično-nacionalnog zahtjeva: primjer Dalmacije u revolucionarnoj 1848/49. godini Dinko Šokčević: Svijesno mijenjanje slike Mađara u dijelu hrvatskoga tiska kao dio dobro smišljene taktike u politici " novog kursa " prije i nakon Riječke rezolucije Zatvaranje hrvatskoga nacionalnog kruga u Dalmaciji Josip Vrandečić: Protuintegracijski sadržaj hrvatskih povijesnih regionalizama Marko Trogrlić: Četiri faze političkog djelovanja Jurja Biankinija Aleksandar Jakir: O nekim aspektima procesa oblikovanja nacionalnih identiteta na primjeru Dalmacije između dva svjetska rata Hrvatstvo na istarskom rubu Nevio Šetić: Istarske teme u prepisci Rački - Strossmayer Darko Dukovski: Istra 20. stoljeća: promjene identiteta - nacionalni sukobi i tolerancija Nacionalno ispred liberalnog Livia Kardum: Hrvatski nacionalni interesi na Konferenciji mira u Parizu 1919. godine Branka Boban: Stjepan Radić i Vladko Maček Geografske i organicističke pretpostavke nacionalnog Karl Kaser: Planinski ljudi, ravničarski ljudi: Prostor i etnografska reprezentacija Ivo Rendić-Miočević: Transgeneracijski prijenosi i oblikovanje hrvatskog naroda: Primjer gorsko-dalmatinski i kvarnerski Višeslav Aralica: Što je nacija ustaškim intelektualcima?

Članovi Odbora, imenovani na prijedlog Vlade (Julijana Dobrinić, Zorica Jurković, Vedrana Katavić, Tonči Matulić, Marko Petrak, Nikša Stančić, Ivana Weygand-Đurešević, Vlatka Zanchi i Daniela Živković) održali su prvu sjednicu, kojoj je prisustvovao i ministar znanosti Dragan Primorac.

U siječnju 2005. godine upisao je poslijediplomski studij hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojeg završava u siječnju 2009. obranivši magistarski rad pod naslovom Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na razmeđu 18. i 19. stoljeća, pred povjerenstvom kojeg su sačinjavali profesori Nikša Stančić, Drago Roksandić i Josip Vrandečić.

U ožujku 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorski rad pod naslovom Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Nikša Stančić, prof. dr. sc. Drago Roksandić i dr. sc. Josip Vrandečić.Nastupio je na znanstvenim skupovima NP Krka-kulturno nasljeđe, zaštita i održivi razvoj, održanom u Šibeniku 2005. godine, Povijest i pamćenje u jugoistočnoj Europi, održanom u Zagrebu 2006. godine i na Trećem kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Supetru 2008. godine, kao i na međunarodnom znanstvenom skupu pod nazivom Early modern dis/locations u siječnju 2010. godine na Sveučilištu Northumria u Newcastleu. U njegovom gore rečenom životopisu sve je rečeno kako balavac od 31 godinu pipio svu pamet svijeta i on će govoriti o jugi, titu i partizanima.Otac očigledno prije visokopozicionirani partijski čelnik i sin nastavlja njegovim stopama.Bravo, takvi nam baš trebaju.

Potonji je izgled grbova, naime, propisan grafičkim standardima, iz 2011. Nacrt grba koji je 1990. prihvaćen u Saboru i danas u svojim ladicama čuva umirovljeni akademik Nikša Stančić, suautor knjige Povijest hrvatskog grba.

Autorica Dubravka Peić Čaldarović napomenula je kako se tim izdanjem željelo naglasiti posebnost domaće heraldičke baštine i njezine povezanosti s europskom poviješću i baštinom, dok je akademik Nikša Stančić rekao da su knjigu nastojali pisati na dostupan te istovremeno znanstveni način, koji pripada području heraldike.

N a promociji " Socijalne povijesti knjige u Hrvata " govorili su akademici Nikša Stančić i Josip Bratulić, profesor Josip Stipanov i tata-mata " Školske knjige " Ante Žužul.

Službenim imenom je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Kako piše Suzana Lepan u Slobodnoj Dalmaciji, nacrt grba koji 1990. prihvaćen u Saboru čuva i danas u svojim ladicama umirovljeni akademik Nikša Stančić suautor knjige »Povijest hrvatskog grba«.

Recenzenti su akademik Nikša Stančić i prof. emeritus Miroslav Bertoša.

Želite li joj pomoći kojom kunom, broj računa je 2360000 - 1500060937. Valja napomenuti da se oko Malene Krasnić angažirao i splitski umjetnik Nikša Stančić, poznatiji pod pseudonimom ViletinA, koji planira, pod okriljem svoje udruge Putokazi, u Banovini organizirati prodajnu modnu reviju, a sav prihod će biti namijenjen Malenoj.

Akademik Nikša Stančić, rođen 16. ožujka 1938. u Starom Gradu na Hvaru, povjesničar je znatnog opusa čiji radovi spadaju u sam vrh ne samo hrvatske, nego i europske historiografije.

[ 20 ] Po tom kursu, politikom hrvatsko-srpske koalicije, izveden iz srednjovjekovne habsburške monarhije, hrvatski je narod priveden« u državu s težištem na balkanskom prostoru bez garancija za očuvanje svoje nacionalne i političke individualnosti »(Nikša Stančić,« Hrvatski sabor u povijesti hrvatskoga naroda »; u: Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru, Zagreb, 1997., s. 58).

Evo što o tome kaže prof. Nikša Stančić:« Priča o nastanku današnjeg grba Republike Hrvatske počinje nedugo nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, u svibnju 1990., na primanju nakon otvorenja izložbe o Ivanu Mažuraniću u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej).

U radnom dijelu znanstvenoga skupa koji je potom uslijedio, prvo izlaganje, s temom Hrvatska nacionalna integracija u 19. i 20. stoljeću: ritmovi, ideologije, imao je Nikša Stančić, koji je kao sretnu okolnost istaknuo održavanje skupa u doba približavanja Hrvatske Europskoj uniji, što je iako pripada sadašnjosti, rezultat prošlosti, čime je otvoren proces vraćanja Hrvatske onom dijelu Europe kojem je u prošlosti i pripadala.