U prvom bloku Dominikanac Augustin Kažotić i sveučilište u Parizu (oko 1260. 1303.) " predavanja će održati akademik Tomislav Raukar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatsko društvo u europskom kontekstu u Kažotićevo vrijeme (13. - 14. stoljeće) ", prof. dr. Slavko Slišković, Sveučilište u Zagrebu Braća propovjednici u Hrvatskoj u 13. i 14. stoljeću ", prof. dr. Jacques Verger, Sveučilište u Parizu IV-Sorbonne Redovnici i svJetovnJaci na Pariškom sveučilištu krajem 13. stoljeća ", prof. dr. Anto Gavrić, Sveučilište u Zagrebu Augustin Kažotić i Toma Akvinski " i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Arnold iz Bamberga i njegova rasprava o očuvanju zdravlja (1317.) ".

Akademik Tomislav Raukar je izdanje Govora za Hrvatsku nazvao svečanošću hrvatske historiografije jer se dugo čekalo na njegovo cjelovito izdanje, nakon što je Vedran Gligo još 1983. godine u Splitu izdao Govore protiv Turaka ali bez govora Bernardina Frakapana Modruškog.

U slavljeničkoj godini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Tomislav Raukar održao je predavanje o važnom dijelu njezine baštine - historiografiji o hrvatskome srednjovjekovlju.

Ukratko, posve je egzaktno konačno srušen višestoljetni etnojezični (rasni) ideologem, a što je standardno mjesto naše povjesnice, da su " Slaveni temeljna etnička podloga hrvatskog naroda " (Tomislav Raukar, 2000.).

Organizatori skupa, koji je moderirala Nives Tomasović, jesu Razred za društvene znanosti HAZU-a, Muzej hvarske baštine te gradovi Hvar i Stari Grad, a u Organizacijskom odboru su i petorica akademika - Jakša Barbić, Tonko Maroević, Tomislav Raukar, Davorin Rudolf i Nikša Stančić.

Najviše smo se zadržali u Razredu za društvene znanosti gdje nas je akademik Tomislav Raukar ukratko upoznao s aktivnostima koje taj Razred provodi u sklopu rada Akademije.

Ove godine nagrada " Josip Juraj Strossmayer " dodijeljena je najuspješnijim djelima iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih i tehničkih znanosti, kao i za najuspješniji izdavački pothvat, koji su objavljeni u prošloj, 2008. godini, a prema ocjeni Odbora za dodjelu nagrade koji čine: akademik Tomislav Raukar, predsjednik i članovi: akademik Hrvoje Babić, mr. Juraj Centner, akademik Žarko Dadić, akademik Nedjeljko Fabrio, akademik Vladimir Goldner, akademik Božidar Liščić, Katja Luka Kovačić, akademik Slavko Matić, prof. dr. sc. Željko Potočnjak i akademik Petar Šimunović. agrebački velesajam - osnivač stalne godišnje nagrade " Josip Juraj Strossmayer " i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, pokrovitelj nagrade, dodjeljuju ovu nagradu zbog poticanja znanstvenog stvaralaštva na području društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih, tehničkih i informacijskih znanosti kao i za izdavački pothvat godine.

Budući da su predsjednik HAZU akademik Milan Moguš i voditelj Odsjeka za povijesne znanosti akademik Tomislav Raukar bili spriječeni, pozdravne riječi prisutnima je uputio upravitelj Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU Ante Gulin.

Iako dalmatinski gradovi obiluju ovakvim izvorima i mada je u našoj historiografiji notarijat praktički jedini pošteno korišteni izvor za ekonomsku povijest (Ignacij Voje, Tomislav Raukar, Sabine Florence Fabijanec...), ne čudi što naših sveučilišta tu nema nigdje.

Na drugoj sjednici održanoj u četvrtak, 4. listopada 2007. o Ljubićevu djelu Pregled hrvatske poviesti (1864) izlagao je akademik Tomislav Raukar.

Knjigu su predstavili akademik Tomislav Raukar, dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, te priređivači dr. sc. Ivan Jurković i prof. Violeta Moretti.

Radiću i Pribičeviću u djelima Franje Tuđmana, Milan Vuković o uspostavi Banovine Hrvatske, Zlatko Matijević o Pilarovu političkom djelovanju u jugoslavenskoj državi i fra Andrija Nikić o patnjama hercegovačkih franjevaca od 1945. do 1990. O povijesti ranijih razdoblja pišu: akademik Tomislav Raukar o srednjovjekovnom dobu hrvatske povijesti, Trpimir Macan o pogledima u hrvatsku povijest, Lovre Botica Tadinov o hrvatskom pitanju u Dalmaciji od Preporoda do danas, gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović o odnosima hrvatske države i Svete Stolice kroz povijest te Željko Holjevac o ulozi Hrvatskog sabora 1878. pri zauzimanju stava o Bosni i Hercegovini. (Hina)

Voditeljica na otvaranju, prof. Sanja Drenšek, nakon odsvirane himne Republike Hrvatske u ime organizatora Skupa pozdravila je sve nazočne i zahvalila se pokroviteljima, a posebno se zahvalila i pozdravila članove organizacijskog odbora kojeg čine: akademik Tomislav Raukar, akademik Petar Strčić, dr. sc. Milan Kruhek, prof. dr. sc. Borislav Grgin, dr. sc. Ivan Jurković, dr. sc. Borislav Olujić, dr. sc. Željko Holjevac i predsjednik Katedre Čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić.

Na Skupu su izlagali: 1. Akademik Tomislav Raukar: Hrvatska u doba Bernardina Frankopana - smjernice povijesti 2. Akademik Petar Strčić: Bernardin i njegovo doba - vrhunac srednjevjekovnog razvoja i početak borbe za opstanak Frankopana i hrvatskog naroda općenito 3. Mons. dr. sc. Mile Bogović: Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana (1453. 1529.) 4. Prof. dr. sc. Borislav Grgin: Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevske vlasti (1458. 1526.) 5. Mr. sc. Robert Kurelić: Prvi Markgrofov rat i Frankopani 6. Ivan Botica: Srednjovjekovni susjedi (ne) prijatelji Frankapani i Kurjakovići 7. Prof. Hrvoje Kekez: Bernardin Frankapan i Krbavska bitka Je li spasio sebe ili je pobjegao iz boja? 8. Dr. sc. Lovorka Čoralić: Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. st. s posebnim osvrtom na zajednicu modruških iseljenika Mlecima

Uostalom u njemu su do sada sudjelovali akademici Ivo Petricioli, Tomislav Raukar, Franjo Švelec i Mate Suić, veliki znanstvenici kao dr. sc. Nada Klaić, dr. sc. Dinko Foretić i dr. sc. Šime Peričić.

Predsjednik Razreda za društvene znanosti HAZU akademik Tomislav Raukar istaknuo je kako se različitost kulture hrvatskoga srednjovjekovlja najbolje očituje u sintagmi akademika Eduarda Hercigonje o tropismenoj i trojezičnoj hrvatskoj kulturi, koja pokazuje kulturno bogatstvo hrvatskoga srednjovjekovlja.

Demonstrator je također postao kolega sa studija, kasnije profesor hrvatske povijesti srednjeg vijeka na Odsjeku za povijest našega Filozofskog fakulteta, danas akademik Tomislav Raukar.

Sastanak je moderirao akademik Tomislav Raukar, tajnik Razreda za društvene znanosti.

U uži izbor odabrane su knjige: Milan Pelc: Renesansa; Zijad Durakovi ć i suradnici: Gerijatrija medicina starije dobi; Tomislav Raukar: Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku; Marko Kova č i ć: Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku; a nagradu je dobio Milan Pelc za znanstveno djelo Renesansa (Naklada Ljevak, Zagreb, 2007).

Akademik Tomislav Raukar govorio je o hrvatskom društvu u europskom kontekstu tijekom blaženikova života, utvrđujući povijesne okolnosti te ističući kako je Hrvatska u isti mah europskoj kulturi donosila i elemente vlastitoga stvaralaštva.

U 500. knjizi " Rada " tekstove su objavili Zvonimr Baletić " Jansonova revolucija u ekonomskoj znanosti ", Jakša Barbić " Pravo članova da odlučuju u društvima koja nemaju organe ", Lujo Margetić " Sveti Pavao i Karl Marx - dva velikana svjetske povijesti ", Eugen Pusić " Teorijski okvir, implikacije, primjena " i Tomislav Raukar " Moćni i marginalizirani u hrvatskom srednjovjekovlju ".

Ovogodišnje trodnevne sveèanosti, koje æe se održati od 7. do 9. rujna na Hvaru pod pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesiæa, najavili su u utorak na konferenciji za novinare akademici Tonko Maroeviæ i Tomislav Raukar, Dragutin Luèiæ, predsjednik Hrvatskoga novinarskoga društva, potom Stjepan Bakert, predsjednik Udruge za intelektualne usluge Z. B. O. R. S. u Starome Gradu, te na posljetku Zafirios Rossidis, savjetnik za medije grèkoga Veleposlanstva u Hrvatskoj.

Urednik knjige je Zvonko Trdić, a recenzenti su: akademik Tomislav Raukar i prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol.

Bolja je još živa baba Mirjana Gross, a glede srednjega vijeka Tomislav Raukar, a Miroslav Brandt općenito.

Kako je u recenziji knjige zapisao akademik Tomislav Raukar, radovi dr. Cvitanića, kao i samo znanstveno istraživanje o srednjovjekovnim pravnim sustavima na istočnoj obali Jadrana, dostignuća su iznimne vrijednosti.

Na Pečarićev govor je u ime razreda za društvene djelatnosti reagirao Tomislav Raukar što je izazvalo nove polemike među akademicima jer je Raukar pročitao Pečarićevo pismo od 24. i Goldsteinovo pismo od 25. travnja.

Potom je tajnik Razreda za društvene znanosti akademik Tomislav Raukar pročitao pisma što su ih tomu razredu uputili akademik Josip Pečarić 24. travnja ove godine i profesor Ivo Goldstein dan kasnije.

Tijekom dana na skupu, kojem je nazočan i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman, govorili su akademici Petar Strčić i Tomislav Raukar te povjesničari Božo Žepić, Mato Artuković, Zlatko Matijević, Lovro Botica, Željko Holjevac i Dragutin Plahutar. [ Hina ]

Nakladničku djelatnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2011. godini predstavili su predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, glavni tajnik akademik Pavao Rudan te tajnici i predstavnici razreda HAZU akademici Tomislav Raukar, Nenad Trinajstić, Ivan Gušić, Marko Pećina, August Kovačec, Ante Stamać, Boris Magaš, Koraljka Kos, Stjepan Jecić i ravnatelj Zaklade HAZU Slobodan Kaštela.

II, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, 1976, str. 260; Tomislav Raukar - Ivo Petricioli - Franjo Švelec - Šime Peričić, Zadar pod mletačkom upravom 1409 - 1797, Prošlost Zadra, knj.