U posljednjih dvadesetak godina obranjena su tri doktorata i dva magisterija o raznim vidovima Kamovljeve osobe i djela (Uglješa Kisić, Darko Gašparović, Tomislav Sabljak, Ljiljana Gjurgjan, Bekim Sejramović) a prema kraju stoljeća i tisućljeća doživio je Kamov, zahvaljujući prije svega istraživačkom maru i promotivnoj upornosti riječkog profesora književnosti i publicista Mladena Urema, upravo ekplozivan proboj na svjetsku književnu scenu.

Stoga i nije čudno da se priređivač Kronike Tomislav Sabljak iz Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU tako zdušno prihvatio Krležina djela, ali i Krležine biografije.Sretna je okolnost da je Sabljak i scenarist novog dokumentarnog filma o Krleži koji je režirao Željko Senečić.

Na naslovnici časopisa Kronika koji je nedavno objavljen u povodu trideset godina od Krležine smrti, a uredio ga je Tomislav Sabljak, nalazi se Krležin portret koji sam napravio povodom spomenute obljetnice.

U obrazloženju nagrade ocjenjivački sud (u sastavu: akademik Milivoj Solar, predsjednik žirija, Tomislav Sabljak, selektor priča, književnica Julijana Matanović, Goran Gerovac, autor romana Razbijeni te Bojana Radović, urednica kulture Večernjeg lista) ističe da je Paljetak u toj priči povezao sentimentalnu temu " kopanja po kontejnerima s blagom ironijom, višestrukom simbolikom i dojmljivom karakterizacijom glavnoga lika ".

Prvo poglavlje, Defloracija, prvi je suvremeni erotski prizor iz cenzuriranog romana Čangi Alojza Majetića, a nakon toga slijede Sedmorica veličanstvenih Ivan Kušan, Zvonimir Majdak, Tomislav Sabljak, Pero Kvesić, Milko Valent, Borivoj Radaković te Predrag Raos, glavni predstavnici punokrvne hrvatske erotske proze, uz čije se tekstove nalaze zanimljivi uvodni intervjui u kojima autori govore o raznim pitanjima vezanim uz tu prozu o vlastitim stavovima o erotici, društvenoj i strukovnoj (ne) prihvaćenosti, načinima egzistiranja takvih djela, cenzuri, ali i anegdotalnim situacijama, čime daju dobar uvid u društvenopolitički kontekst unutar kojega je desetljećima nastajala ta literatura.

Odluku o laureatima te nagrade koja se dodjeljuje 39. put donio je ocjenjivački sud u čijem su sastavu akademik Miroslav Šicel, akademik Pavao Pavličić, Krešimir Nemec, Tomislav Sabljak i Branka Primorac.

Odvjetnik Tomislav Sabljak zatražio je da se ukine presuda, a ako se i ne ukine da se vodi računa o smanjenju kazne Mirku Norcu kako bi mu, kako je kazao, nešto ostalo od života

O pobjedničkoj priči je odlučivao žiri u kojem su bili urednica kulture Večernjeg Bojana Radović, akademik Milivoj Solar, selektor kratke priče Tomislav Sabljak, te pisci Julijana Matanović i Ivica Prtenjača.

Uz nju, u žiriju su bili akademik Milivoj Solar, selektor kratke priče Tomislav Sabljak te pisci Julijana Matanović i Ivica Prtenjača, a pobjedničku priču izabrali su između njih više od 900 prijavljenih.

Skup o njemu bio je jake međunarodne reputacije (sudjelovahu znanstvenici iz Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske i Rusije), od naših prvi put Ivo Frangeš, Viktor Žmegač i Radoslav Katičić, pa zatim Nedjeljko Mihanović, Georgij Paro, Darko Gašparović i Vladan Švacov, Miro Međimorec i Tomislav Sabljak, uz već druge, tradicionalne naše sudionike.

U antologiji« Upamtite Vukovar »među stotinjak hrvatskih autora našla su se i književna imena kao što su Tomica Bajsić, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Tomislav Durbešić, Vlado Gotovac, Siniša Glavašević, Dubravko Horvatić, Alojz Majetić, Rene Matoušek, SlavkoMihalić, Slavko Mikolčević, Tomislav Sabljak, Željko Sabol, Ante Stamać, Antun Šoljan, Zlatko Tomičić i Igor Zidić.

Svi okupljeni, a među njima je bio i predsjednik HAZU, članovi ovogodišnjeg žirija (selektor kratke priče Tomislav Sabljak, predsjednik žirija akademik Milivoj Solar, književnica Julijana Matanović njezin nam se kolega Zoran Ferić nije uspio pridružiti jer je bio dežurni profesor na državnoj maturi), brojni književnici, ali i urednici izdavačkih kuća, ističu upravo najbolju stranu te tradicije duge pola stoljeća: priče koje otkrivaju nove mlade autore koji nakon debija u Večernjem listu ostvare sjajnu karijeru.

U postavljanju izložbe sudjelovali su akademik Nedjeljko Fabrio, voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU Tomislav Sabljak, Ivica Matičević, Mladen Urem, Josipa Dragičević i Ivana Sabljak.

Samo su tri autorice uspjele pobijediti na Večernjakovu gotovo polustoljetnom natječaju za kratku priču koji nosi ime Ranka Marinkovića, a izbornik mu je bio od prvog dana Tomislav Sabljak.

Odvjetnik Mirka Norca Tomislav Sabljak posebno se okomio na činjenicu da je Vrhovni sud uzeo u obzir kasetu za koju je utvrđeno da je krivotvorena.

Ovim brojem zaokruženo je 35 godina stalnog izlaženja časopisa čiji je prvi broj objavljen 1975. Glavni urednik Kronike je Tomislav Sabljak a recenzenti ovoga broja su akademici Dubravko Jelčić i Miroslav Šicel. (Hina)

1. Balkanska ruta, Danilo Brozović (V. B. Z.) Roman mladog pisca jedan je od rijetkih koji tematiku ' zločinačkih organizacija ' tretira široko i iznutra, gotovo insajderski, locirajući zbivanja na područja više država, nekadašnjih republika jugoslavenske federacije. 2. Jarčevo oko, Tomislav Sabljak (V. B. Z.) Napori koje utrošite u pripreme pisanja neke priče jednaki su naporima za pisanje romana.

Tu su (navodim samo neke): Mladen Machiedo, Dragutin Tadijanović, Marija Brida, Darko Gašparović, Božidar Petrač, Tonko Maroević, Bruno Popović, Tomislav Sabljak, Cvjetko Milanja, Ljiljana Gjurgjan, Nikola Ivanišin, Nedjeljko Fabrio, Ivo Frangeš, Gordana Slabinac, Vinko Antić, Slobodan Šnajder, Vladimir Čerina, Branimir Donat, Milorad Stojević, Jakov Ivaštinović, Asja Petrović i drugi.

Tako je odlučio Večernjakov žiri (Krešimir Nemec, Tomislav Sabljak, Vlatka Vorkapić i Branka Primorac), a desetero odabranih autora ušlo je u završnu utrku za tri nagrade, od kojih je prva uistinu primamljiva - laureatu donosi 30.000 kuna.

U utrkama FINALA " A " Ivan Gračanin u kategoriji 1 x KM i Tomislav Sabljak u kategoriji 1 x JMA zauzeli su visoko 3. mjesto te osvojili brončane medalje.

O tradiciji natjeèaja govorili su glavna urednica Veèernjega lista Ružica Cigler, urednica Veèernjakove kulturne rubrike Branka Primorac i jedan od utemeljitelja natjeèaja i njegov selektor od poèetka do danas književnik i književni kritièar dr. Tomislav Sabljak.

Autori su izložbe uz Matičevića Andrea Sapunar i Tomislav Sabljak, koji je na otvaranju istaknuo da je Ujevićeva ostavština, među najbogatijima od više od dvjesto ostavština hrvatskih pisaca, koliko ih se čuva na Odsjeku.

O Krleži u filmu govori više od 120 Krležinih suvremenika i pooznavatelja njegova djela, Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ante Stamać, Tonko Maroević, Josip Vaništa i mnogi drugi, a scenarist je Tomislav Sabljak.

To je onaj svečani trenutak literature, kad ona ulazi u povijest kao svjedok, napisao je Tomislav Sabljak umjesto pogovora u zbirci " Jarčevo oko ", sastavljenoj od izabrane dvadeset dvije priče.

Tomislav Sabljak, jedan od tada mladih suradnika lista, predložio je uredniku kulture Danku Oblaku da izaberu do tada objavljene priče i nagrade ih, a nakon toga raspišu natječaj.

Rezultati prvoga jednogodišnjeg natječaja objavljeni su 14. siječnja 1967. Žiri u sastavu Vlatko Pavletić, Jozo Puljizević, Tomislav Sabljak, Danko Oblak i Ivo Hrčić, apsolvent prava, kao predstavnik čitatelja, odlučio je da se nagrade podijele: prva Slobodanu Novaku za priču Razarma, druga Fedoru Vidasu za priču Pas i treća Giacomu Scottiju za priču Moja majka.

Milivoj Solar dao je mnogo teorijskih objašnjenja, Danko Oblak, imao je tada toliku moć da je mogao nametnuti svoj stav, ali prihvaćao je bez rezerve odluku većine, posebno autoriteta kao što su bili Vlatko Pavletić, Ranko Marinković ili Jure Kaštelan«, prisjeća se Tomislav Sabljak.

Žiri u sastavu Branka Primorac (predsjednica), Krešimir Nemec, Tomislav Sabljak, izbornik i idejni začetnik natječaja, te Vlatka Vorkapić, dramska autorica i redateljica, prvu nagradu dodijelio je autorici Olji Savičević Ivančević za priču Heroj (drugonagrađeni Miroslav Mićanović i trećenagrađeni Denis Stošić).

- Nadimci mogu biti uvredljivi ili dani od milja, ali svi imaju svoje mjesto pod suncem - misli Tomislav Sabljak, autor Rječnika hrvatskog žargona

Kada Tomislav Sabljak kaže da erotika otvara prostor slobode jer ta bitka za slobodu još nije dobivena, ili kada Milko Valent tvrdi da možda i živimo u zapadnoj civilizaciji, ali smo još prilično zaostali, misleći pritom na hipokriziju društva spram tih pitanja, zapravo im treba vjerovati.