Iako je projekt uvođenja eurodizela u RH gotov već četiri godine, do danas nije ozakonjena proizvodnja goriva koje je ekološki prihvatljivije od nafte: time se Hrvatska izlaže opasnosti da ulaskom u EU bude prisiljena uvesti desetke tisuća tona biodizela, umjesto da ga izvozi

Odluka o postotku biogoriva u ukupnom udjelu goriva u 2007. godini i količini biogoriva koje se mora staviti u promet na domaće tržište u 2007. godini (»Narodne novine« br. 43/07), utvrđuje postotak od 0,9 % biogoriva u ukupnoj energetskoj potrošnji goriva u 2007. godini, što je ekvivalentno količini od 22.000 tona biodizela.

U prvoj fazi trebalo bi se proizvoditi 25.000 tona biodizela, dok bi u konačnici iz Kepolove tvornice trebalo izaći oko 100.000 tona godišnje.

Tvornica bi godišnje trebala proizvoditi 66 tisuća tona biodizela, ekološkog pogonskog goriva, ali i glicerola koji se koristi u farmaciji te kalij sulfata, umjetnog agro-gnjojiva.

Kad bude u cjelosti u funkciji, postrojenje u Ozlju imat će kapacitet od 20 000 tona biodizela na godinu.

Hrvatska će, kao buduća članica Europske unije, do 2010. godine trebati proizvesti i koristiti 157.000 tona biodizela.

Planirana proizvodnja je oko 50 000 tona biodizela godišnje.

Prema izjavama predstavnika tvrtke »Modibit«, u proizvodnju je uloženo oko osam milijuna eura a proizvodit će se 20 - 30 tisuća tona biodizela na godinu, koje je zasada namijenjeno austrijskom i talijanskom tržištu.

Ostvare li se Hrvatski snovi da 2007. uđe u EU, te će godine u nas morati biti potrošeno 45.000 tona biodizela, 2008. 10.000 tona više, a 2010. će Hrvatska morati potrošiti 75.000 tona tog biogoriva.

Doduše na to ju je primorao embargo zbog kojeg nije imala dovoljno nafte, pa je prije nekoliko godina počela eksperimentalno proizvoditi 5.000 tona biodizela, da bi ove godine tu proizvodnju povećala na čak 50.000 tona.

Španjolska je, primjerice, pokretanjem proizvodnje biodizela otvorila preko 17.000 novih radnih mjesta, dok je Češka u deset godina s proizvedenih 120.000 tona biodizela došla na 320.000 tona tog goriva, a od 36 postrojenja za njegovu proizvodnju EU je financirala 26. I pred Hrvatskom se dakle otvaraju velike mogućnosti da unaprijedi poljoprivredi, zaposli ljude, osigura novi izvor energije i naravno? zaradi.

U tom postrojenju proizvodit će se 66 tisuća tona biodizela na godinu, a u jednoj smjeni će raditi samo četiri radnika.

Danas se u Hrvatskoj proizvodi 20 tisuća tona biodizela u Ozlju, u Bršadinu tvrtka Europamill gradi tvornicu biodizela s kapacitetom od 60 tisuća tona godišnje, a ostala proizvodnja je mnogo manjih kapaciteta.

Uz postojeće pogone Modibit iz Ozlja te Vitrex iz Virovitice, koji ukupno godišnje proizvode 28.000 tona biodizela, planiraju se još otvoriti pogoni u Vukovaru tvrtke Europa Mill...

Tokom 2006/2007. godine u svijetu je proizvedeno 8,9 miliona tona biodizela, od kojih je 64 % proizvedeno u EU, a 11 % u SAD-u.

Kapacitet Kepol-plasta trebao bi iznositi 25.000 tona biodizela godišnje, dok Tankerkomerc planira proizvoditi čak 200.000 tona.

Postojeća Strategija energetskog razvitka predviđa da se 2010. u Hrvatskoj godišnje proizvodi 70.000 do 100.000 tona biodizela.

Naime, Hrvatska će kao buduća članica EU-a trebati do 2010. trošiti 157.000 tona biodizela u ukupnoj potrošnji goriva.

Prvi sagradeni pogon za proizvodnju biodizela Modibit u Ozlju, na godinu proizvodi oko 25.000 tona biodizela uglavnom za izvoz, a samo manji dio za ZET-ove autobuse u Zagrebu.

Drugi pogon koji je sagraden je Vitrex iz Virovitice, u kojem se, proizvodi oko 5.000 tona biodizela godišnje.

Prema najavama ta bi tvornica, kada proradi punim kapacitetom, godišnje proizvodila oko 35.000 tona biodizela iz uljane repice, za što će joj trebati urod od oko 100.000 tona s oko 30.000 hektara poljoprivrednih površina.

OTVORENA tvornica za proizvodnju biodizela tvrtke »Europa Mil Biogoriva«, u kojoj će se godišnje proizvoditi oko 40.000 tona biodizela, u Bršadinu pokraj Vukovara u utorak 30. lipnja.

Danas Hrvatska proizvodi i koristi tek 22.000 tona biodizela, a trenutačni hrvatski kapaciteti za proizvodnju biogoriva iznose tek 28.000 tona godišnje - 20.000 tona proizvodi se u Ozlju, a 8000 tona u Virovitici.

Morskim putem bi se dovozila ulja do terminala koji bi se gradio u starom napuštenom kamenolomu u Štalijama (dovozilo bi se 300.000 tona sirovine i odvozilo 150.000 tona biodizela).

Tvornica biodizela koju će Kepol - terminal graditi na prostoru nekadašnjeg Polikema godišnje će proizvoditi 66 tisuća tona biodizela, a imat će i 60 tisuća kubičnih metara skladišnoga prostora.

U vukovarskom pogonu za proizvodnju biodizela, čija će izgradnja koštati oko 87 milijuna kuna, godišnje će se proizvoditi 35.000 tona biodizela iz uljane repice.

U zemljama Europske unije 2005. godine ukupno se proizvelo 2, 6 milijuna tona biodizela, dok je najveći proizvođač Njemačka, koja je 2005. godine proizvela 1,67 milijuna tona tog ekološkog energenta, piše ' Poslovni dnevnik '.

Druga po redu je Francuska s proizvedenih 490 000 tona, a treća Italija u kojoj se 2005. proizvelo 400 000 tona biodizela.

Slijedi Češka s 13.000 proizvedenih tona, pa Poljska sa 10 000 proizvedenih tona biodizela.

U Austriji, šestom po redu europskom proizvođaču biodizela, 2005. se proizvelo 9000 tona tog energenta, a u Slovačkoj proizvelo se 8000 tona biodizela.