Moja čaša vina napola ispijena Mrzovolja u mom tapkanju po podu Prolijevam te Kakvo nepristojno smeće od čovjeka Svi znaju da me više nisi dostojan i da te više ne sanjam Sada si samo neostvarena želja na mom jastuku mogućih robova Jedna zvijezda više ili manje koja je pala u zaborav Ponekad se uhvatim gledajući odraz u zrcalu Misleći kako te želim mučiti Baciti na iskorištene igle Tvoje oči sačuvati u staklenci a prste upotrijebiti kao privjeske za ključeve Takva sam - da Da ti uskratim životna putovanja i ostavim da truneš Među životinjskim truplima Tamo ti je mjesto Tamo ćeš zauvijek pripadati

ivo legendo hrvati ti neće zaboravit nikada, svi znamo da si ti najzaslužniji za naš ulazak u raj i danas umjesto da predvodiš povorku ponosa u đardinu, ti truneš nevin u vlažnoj ćeliji hrvati ti to nikad neć oprostit

na poslu, kao i uvijek... extremi... ili je uzasno, stresno i neizdrzivo.. ili toliko uzasno i prokleto dosadno (kao danas) da jednostavno osjetis kako krzljas... truneš naočigled... i jedan prelijepi dan i osam sati tvog života odlaze u nepovrat.. ali... uspjela sam si ipak omogućiti nešto što je tim ubogim satima dalo vrijednost.. procitala sam milijun blogova valjda... i pronasla toliko toga smijesnog, zanimljivog i dobrog... da mi je čak postalo nevazno sto sam u betonskoj konstrukciji namijenjenoj za zastitu od nuklearne katastrofe.. i sad, iako napominjem da mi se to znalo događati i prije dok bih čitala nešto lijepo... ali eto.. dogodilo se... opet... nakon jednog njenog prelijepog pasusa kojeg procitah, da mi se odjednom zamaglilo... trepnem li, gotovo je... sručit će se ogromna, teška, slana kap na moje obraze... a kolege s posla će me još jedanput čudno pogledati.. kao da im nije dosta sto moraju trpiti moje padove, prosipanje kave, pjevusenje i smijeh.. sad mi je vec sve nesto postalo sumnjivo... maza sam.. pa i cmolja.. ali ne tolika...

Sve ovo oko mene trune i ti truneš iznutra.

Komentar od: stolac Komentirano: 8. lipanj 2013. 21:45 60. rođendan Ivo Sanader u ćeliji piše knjigu Kako smo platili ulazak u Europsku Uniju nitko danas u trenucima slave i ponosa ne spomeni čovijeka koji je za sve najzaslužniji. koji je ovo sve omogućio a danas trune nevin u vlažnoj ćeliji. ivo hrvatska i split te nikad neće zaboravit, a naročito ovaj dio populacije koji je danas slavio u đardinu. i umjesto da predvodiš povorku ponosa i uvedeš svoje ljude u evropu ti truneš nevin u zatvoru.drži se legendo svi smo uz tebe. još jednom čestitke crvenom slobodarskom splitu koji je konačno pokazao svoje pravo lice. istirat sve vlajčine i bosančine nazadne. a kad ostanemo samo mi splićani i ova malo preostalih srba (koji su nam genetski najsličniji) ebavat će mo se međusobno i stvorit novu rasu slobodoumnih ljudi kakav split zaslužuje. pozdravlja vas vaš ivo iz zatvora (ali ne zadugo)

uvijek u pravu, smrdljivi degeneriče i nulo, ti si kao u životu postigo ista više nego da se toviš, zagađuješ ostalima zrak i truneš od zavisti prema svima kojima nisi ni crno pod noktom vrijedan...

Još jedna minuta šutnje za sve izgubljene snove koje je nekad čuvala u srcu, majka koja oplakuje ubijeno dijete, pretamna savjest da bi se lako izvukla iz okova zajedničkog Plača, i svi ju tjeraju da nastavi plakati, " Nama za ljubav, skupi u ruke Tijelo, i suzama od krvi prekrij ga u Vječnost " nisu slutili da je u njoj previše gnjeva da bi nastavila živjeti u sadašnjosti, jer u prošlosti ostavljeno srce, sada vapi i ne želi disati samo, " izgubila sam srce ", istinitom rečenicom preko groblja u potrazi za odgovorima, njena noć predugo traje i nikada neće vidjeti svijetlosti, " Dok srce plače, duša nema snage " prisluškujući što joj ova tišina ima za reći, " novo ubojstvo tvojega ploda, Tugo u zagrljaju žalosti vječno ćeš cvjetati " nije bila spremna, nije bila spremna, " njihove riječi ubile su ploda, nije na meni da odlučujem o Smrti " a znala si, kučko, da je dijete u tebi mržnjom odrastalo i sada i ti truneš u tamnici postojanja, kao što je i Gabriel u zakopanom smeću " Iz praha u prah, iz groba u grob, tko je moja suza da ju pustim da ode? "

I čak mislim da znam tko je to naprawio i da bog da truneš i dalje, jer to je kreten koi je owisan o heroinu i kad sam to saznala odjebala sam ga. na lijep mi se način oswetio.

Jednog dana mi je Miki prišao i rekao: Ti si najbolji vratar u državi, a u Hajduku truneš na klupi.

Tebe ostavljam da truneš, da bih sebe ponovo ogrijao.

Imaš " sreće " što ne truneš, što te ne jedu crvi (tvoje tijelo), jer na ovako spaljenoj ti se ne mogu iživljavati, bar to...............

Zeljk0: nece nitko najebat, u americi truneš u zatvoru nevin 30 godina pa što nebi i ovdje popušio malo batina? dečki samo rade svoj posao...

Ma idi u Rusiju a ne da truneš u HR..

Koliki moraš biti očajnik da osam, OSAM godina truneš za nekim, tko te uopće ne doživljava, a još k tome i iskorištava, ccc...

Mora sam se javit, ža mi je da truneš đe na psihijatriju.