Preporuča se umjerena tjelesna aktivnost i boravak u prirodi, ako to vremenske prilike dopuštaju.

Umjerena tjelesna aktivnost korisna je za većinu trudnica i za njeno dijete.

Biodinamički terapeuti vjeruju da ako se na tijelo pazi onako kako je odredila priroda, da će se tijelo pravovremeno regenerirati ako mu se omogući čist zrak, čista voda, zdrava hrana, umjerena tjelesna aktivnost te mirnoća uma i kreativna fokusiranost.

Studije pokazuju da umjerena tjelesna aktivnost, kao što je biciklizam, jača imunosni sustav što nas automatski čini zdravijima.

Isto tako važna je i redovita, umjerena tjelesna aktivnost poput brzog hodanja, plesa, tenisa.

Alkoholna pića moraju se svakako izbjegavati, dok se podržava i preporučuje redovita, ali umjerena tjelesna aktivnost.

U program je uključena edukacija o prehrani s planiranjem obroka, te umjerena tjelesna aktivnost u ugodnom i opuštajućem okruženju.

Umjerena tjelesna aktivnost poput laganog hodanja pozitivno utječe na naš imunološki sustav i to tako što povećava broj imunih stanica, a i njihovih produkata.

Iako nije posve jasno zašto, nedostatak tjelesne aktivnosti dovodi do zatvora.Stoga je jedan od važnijih koraka u borbi protiv zatvora svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem pola sata.

Odgovarajuća dijetalna hrana i neizostavna umjerena tjelesna aktivnost dobitna su kombinacija za smanjenje rizika od svih vrsta raka.

Rdovita umjerena tjelesna aktivnost i vježbanje tijekom i nakon postupaka aredukcijskih dijeta može pozitivno utjecati na gubitak i kontrolu tjelesne mase (TM), te sastav tijela (sa smanjenjem udjela masne komponente i očivanjem nemasne tjelesne mase).

Redovita umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik za razvoj depresije, čak i u djece.

Intenzivno vježbanje jača srčani mišić, a čak i umjerena tjelesna aktivnost može podići razinu HDL (" dobrog ") kolesterola, potaknuti cirkulaciju, sniziti krvni tlak i razinu masnoća u krvi.

Kao posljedica ranjavanja, u 188 djece evidentiran je različit stupanj tjelesne invalidnosti (u 56 vrlo teška, 92 teška, te u 40 umjerena tjelesna invalidnost).

Već i umjerena tjelesna aktivnost od 20 - ak minuta dnevno (uz pravilnu prehranu) dostatna je za održavanje povoljne razine kolesterola u krvi.

Svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost od 30 do 60 minuta lagan je i dostižan korak prema boljem zdravlju u budućnosti.

Umjerena tjelesna aktivnost preporuča se i starijim osobama u cilju odlaganja nastanka kroničnih bolesti, prevencije padova i povreda.

Znanstvena istraživanja i epidemiološki podaci potvrđuju kako te dvije dimenzije - pravilna prehrana i umjerena tjelesna aktivnost smanjuju pojavnost srčanog infarkta, moždanog udara, šećerene bolesti tip II, i određenih tipova karcinoma.

Redovita umjerena tjelesna aktivnost također vrlo pozitivno utječe na trošenje kalorija i povećanje osjetljivosti na inzulin.

Da ponovimo: tko želi živjeti zdrav, usporiti starenje i dugo živjeti u dobroj kondiciji, treba: 1. hraniti se pravilno, jer je to prvi i osnovni uvjet da srčanožilni, imunološki, hormonalni i drugi tjelesni sustavi funkcioniraju ispravno, bez značajnijih poremećaja, a u okviru pravilne prehrane treba smanjiti kalorije na oko 1400 za žene, a oko 1700 za muškarce, 2. u okviru pravilne prehrane treba se hraniti namirnicama za koje je brojnim medicinskim, biokemijskim i drugim znanstvenim studijama ustanovljeno da sprječavaju nastanak i razvoj krvožilnih i zloćudnih bolesti, koje najčešće skraćuju život, a takve namirnice jesu: - za rak: namirnice koje obiluju antikancerogenim tvarima (antioksidansi, vitamini C, E i beta-karoten, minerali selen i cink, flavonoidi i drugi biljni pigmenti, antienzimi inhibitori proteaza, elagična, klorogenična i neke druge organske kiseline), biljna vlakna: brokula, kupus, kelj i drugo kupusno povrće, mrkva, tikva, tikvice, blitva, špinat, zelena salata, šparoga, paprika, maslačak, cikorija, divlja i povrtna riga, kopriva, rajčica, peršin, tušt (Portulaca oleracea), lucerna, barica (Barbarea verna), sinji šir (Amarantus lividus), marelica, kaki, dinja, breskva, lubenica, dakle povrće i voće bogato beta-karotenom, zatim orasi i drugo orašasto voće, suncokretove i sezamove sjemenke, češnjak, luk, poriluk, luk drobnjak, luk vlasac, naranča i ostali agrumi, đumbir, kurkuma, soja, grah i ostale suhe mahunarke, integralne žitarice, jogurt, pivski kvasac, jabuka, papaja, kupina i drugo šumsko voće, rajčica, cikla, zeleni čaj, plave ribe, čajevi od šipka, metvice, ružmarina, kadulje, majčine dušice, - za infarkt srca i moždani udar: namirnice koje smanjuju razinu lošeg LDL - kolesterola, povećavaju razinu dobrog HDL-kolesterola, sprječavaju stvaranje tromba i bogate su antioksidansima: sve vrste povrća i voća, a osobito mrkva, češnjak, luk, kupusno povrće, sardele, inćuni i druga morska riba, integralne žitarice, orašasto voće, suhe mahunarke, jogurt, đumbir, crveno vino (ali samo 1 - 2 čaše), maslinovo ulje, a protiv stvaranja štetnog homocisteina (koji potiče nastanak i razvoj ateroskleroze, infarkta srca i moždanog udara) treba jesti namirnice bogate folnom kiselinom, a to su pivski kvasac, pileća i teleća jetra, sojini proizvodi, šparoga, zeleni listovi povrća, orašasto voće, borovnice (a ujedno ograničiti meso i punomasne sireve), 3. treba svaki dan biti tjelesno aktivan: hodati 30 - 60 minuta na čistom zraku ili 20 - 30 minuta plivati, ili toliko vježbati tijelo na drugi način, 4. ne pušiti i ne piti prekomjerno alkoholnih pića (iznimka je 1 čaša vina), 5. budući da su teže stresne situacije jedan od uzročnih čimbenika nastanka i razvoja mnogih poremećaja i bolesti, među kojima su i arterijska hipertenzija, moždani udar, infarkt srca i rak, potrebno je prilagoditi se stresnim situacijama kako bi se suzbile štetne posljedice stresa: - primjenom različitih tehnika opuštanja (duboko disanje, mišično opuštanje, masaže i sl.), - tjelesnim vježbama i fizičkim radom; naime, redovita umjerena tjelesna aktivnost, odnosno umjereni fizički rad, praktički je najbolja antistresna mjera jer otklanja ili smanjuje napetost, depresiju, neraspoloženje, umor, a ujedno, uz druge prednosti, povećava energiju, poboljšava cirkulaciju i srčani rad, - hraneći se pravilno, a osobito izbjegavanjem alkoholnih pića, kave i drugih namirnica koje sadrže kofein, šećera, bijeloga kruha i drugih rafiniranih žitarica (jer izazivaju poremećaje u razini šećera u krvi, uz druge hormonalne poremećaje povezane sa stresom).

U svrhu gubitka tjelesne težine preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost 30 minuta dnevno i po mogućnosti svakodnevno.

No kao korisno pokazalo se svakodnevno vježbanje, odnosno umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik od oboljenja i do triput po nekim znanstvenicima.

Budući da umjerena tjelesna aktivnost i vježbanje ispravnog držanja tijela ne može nikome naškoditi, ovu teoriju treba barem razmotriti.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog tila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a.

Umjerena tjelesna aktivnost se preporučuje jer može ublažiti neke simptome trudnoće, umanjiti stres, spriječiti nastanak gestacijskog (trudničkog) dijabetesa te pripremiti organizam za zahtjevni događaj - porod.

Uz poseban režim prehrane, koji propisuje liječnik, trebalo bi unositi više tekućine (najmanje 2 litre dnevno), a korisna je i umjerena tjelesna aktivnost, osim na velikim vrućinama, kada se preporučuje mirovanje u rashlađenim prostorijama.

Lijekove koji su Vam propisani od strane nadležnog kardiologa trebate redovito uzimati i poštivati propisane higijensko dijetetske mjere (prestanak pušenja, dijeta s manje životinjskih masti, umjerena tjelesna aktivnost...).

Rezultati ove studije pokazali su da umjerena tjelesna aktivnost tijekom 15 godina može za 25 posto smanjiti rizik od niskog očnog perfuzijskog tlaka (OPP), koji je važan čimbenik rizika za glaukom.

Kao posljedica ranjavanja u 188 djece nastao je različit stupanj tjelesne invalidnosti (u 56 vrlo teška, 92 teška, te u 40 umjerena tjelesna invalidnost).

Istraživanja su pokazala i da umjerena tjelesna aktivnost potiče imunološki sustav.