Predavanje o hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu i protestantskim knjigama izložio je pastor Adventističke crkve Vladimir Janušić.

Nastupio je i na nizu međunarodnih festivala, poput Bajrojtskih svečanih igara i Jesenskih dana glazbe u Urachu, koje je osnovao Hermann Prey.

Osnovao je protestantsku tiskaru u Nedelišću nedaleko od Čakovca, koja, nakon što je zatvorena hrvatska protestantska tiskara u Urachu, preuzima vodeću ulogu širenja reformatorskih knjiga i traktata na hrvatskom jeziku i glagoljici.

Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka pobijedila je u nedjelju 25. ožujka u finalu petog državnog natjecanja srednjih škola u znanju o Europskoj uniji, njezinim institucijama, te odnosima Hrvatske i EU koje je održano u Zagrebu.Tročlani tim kojega su činili Marin Stanić, Wollfy Krašić i Davor Tadić osvojio je prvo mjesto te putovanje u Bruxelles, dok su drugu i treću nagradu, odnosno putovanje u Njemačku na zasjedanje Europskog parlamenta mladih u Bad Urachu te u Štajersku na sedmodnevni susret mladih, osvojila dva tima zagrebačke XVI. gimnazije.

Iako će u Hrvatskoj još djelovati i senjska tiskara (do 1508. g), te riječka Šimuna Kožičića Benje (1530. i 1531. g), a tiskanje će se nastaviti i u protestantskoj tiskari u Urachu kraj Tübingena u drugoj polovici XVI. st, i premda će se sve do XIX. st. i dalje pisati neka vrijedna djela obama slavenskim pismima, s početkom XVI. st. hrvatskim se jezikom najvažniji tekstovi, ponajviše humanističkih uzora, tiskaju latinskim pismom.

Sredinom XVI. stoljeća za reformacije u Urachu kraj Tübingena utemeljena je tiskara koja je trebala, ponajprije za Hrvate, ali i za ostale Južne Slavene, izdavati knjige koje će širiti evangeličke (protestantske) ideje.

Dvaput je boravio u Urachu (1561. i 1562) i radio u Ungnadovoj tiskari, u kojoj su se tiskale hrv. knjige.

Arhivska vrela u Tübingenu o Ungnadovoj tiskari u Urachu daju mnogo podataka o njegovu djelovanju.

Nakon prestanka rada tiskare u Urachu 1565., bio je protestantski propovjednik u više slov. mjesta (Senožeče kraj Sežane, Idrija).

U uvodnom je dijelu dan kratak pregled glagoljaškoga tiskarstva tijekom njegovih nekoliko različitih razdoblja: knjige tiskane od 1483. do 1561. godine u Hrvatskoj i u Veneciji, dakle, od prvotiska Misala do Brozićeva brevijara, posljednje glagoljske liturgijske knjige tiskane u hrvatskoj crkvenoslavenskoj jezičnoj redakciji; rad protestantske tiskare u Njemačkoj u Urachu kraj Tübingena u drugoj polovini 16. stoljeća, gdje je pod okom Stjepana Konzula Istranina otisnut znatan broj glagoljskih knjiga; rimsko razdoblje glagoljaškoga tiskarstva, u okviru Propagandine tiskare i kasnije, koje traje od 1628. do 1881. godine i koje u jezik glagoljskih liturgijskih knjiga uvodi rusku redakciju kao svojevrstan općeslavenski jezik; posljednje razdoblje, koje pripada izdanju Misala Dragutina Parčića (koji je u pripremama imao prethodnike) iz 1893. godine (18962; 19053), u kojemu je obnovljena hrvatskoglagoljska jezična redakcija.

Zajedno sa slovenskim protestantima Primožem Trubarom i Stjepanom Konzulom, u Urachu (Njemačka) djelovao je i Antun Dalmatin koji je prevodio Sveto pismo na hrvatski.

Predstavljanje hrvatskog biblijskog prvotiska-pretiska ćiriličkoga Novoga testamenta iz 1563. 3.12.2008 15:35 Dodao: admin Nakon prošlogodišnjega izdanja pretiska prvoga objavljenoga biblijskog prijevoda u Hrvata-glagoljičkoga Novoga testamenta iz 1562./63. - Teološki fakultet " Matija Vlačić Ilirik " u suradnji s Maticom hrvatskom organizira predstavljanje pretiska i ćiriličkoga izdanja ovoga Novog testamenta, izvorno objavljenoga 1563. Prijevod su prvotno priredili Antun Dalmatin i Stipan Konzul Istrian, a tiskan je u protestantskoj tiskari u Urachu/Tübingenu.

U širenju protestantizma osobito se istaknuo barun Hans von Ungnad, nekadašnji štajerski kapetan, koji je u Urachu nedaleko od Tübingena osnovao tiskaru namijenjenu izdavanju vjerskih knjiga za Slovence i Hrvate.

Kao pristaša protestantizma vrlo je brzo organizirao suradnike za hrv. glagolj. tiskaru u Urachu.

Seminar je nastavak bilateralne suradnje u području usavršavanja učitelja na temu obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava, koji je održan u Bad Urachu, Njemačka, u listopadu 2002. kao rezultat suradnje Nade Jakir, hrvatskog nacionalnog koordinatora obrazovanja za demokratsko građanstvo pri Vijeću Europe i načelnice u Upravi za međunarodnu prosvjetnu suradnju Ministarstva te njemačkog nacionalnog koordinatora, Karlheinz Duerra.

Od samoga je početka u Urachu, Konzul bio uključen u tiskarsku i prevoditeljsku djelatnost.

Objavio je Veliki i Mali katekizam 1529/31. Prema kojemu je Primož Trubar uz pomoć katekizma Johanna Brenza priredio Katekizam na slovenskom jeziku, a zatim ga je Stipan Konzul s neznatnim promjenama preveo na hrvatski i tiskao 1561. u Urachu.

Vergerija ml. i 11 hrv. protestantskih knjiga koje su u XVI.st. u Urachu kraj Tübingena tiskali S.

Državni arhiv u Pazinu organizira predavanje prof. dr. sc. Alojza Jembriha pod nazivom Pazinski župnik Stipan Konzul promicatelj glagoljice i hrvatske knjige u Urachu (1561. 1565.).

Hrvatski prevoditelji su svojim radom u tzv. Biblijskom zavodu 16. stoljeća u Urachu i šire, svjedočili o jezičnoj i kulturnoj samosvojnosti Hrvata u doba europske reformacije, istaknuo je na promociji knjige " Stipan Konzul i " Bilblijski zavod " u Urachu ", njen autor dr. sc. Alojz Jembrih.

Knjiga sadrži rasprave i građu o hrvatskoj knjižnoj produkciji u Urachu (1561. - 1565.) i Regensburgu (1568.) kao prilogu povijesti hrvatskoga jezika i književnosti protestantizma.

Stipan Konzul, rekao je Jembrih, svoj je život posvetio afirmaciji hrvatskog jezika i hrvatske knjige tiskane u Urachu.

Knjigu " Stipan Konzul i " Biblijski zavod " u Urachu ", u prosincu je prošle godine, kao 1. svezak novopokrenute biblioteke " Folia protestantica croatica ", objavio Teološki fakultet " Matija Vlačić Ilirik " iz Zagreba u suradnji s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Tiskanju mnogih od njih velikodušno su pomogli hrvatski protestanti koji su bili aktivni u Wittenbergu i Urachu u Njemačkoj u 16. stoljeću.

U Urachu kraj Tübingena osnovana je hrv. tiskara, u kojoj su 1561 65. tiskane knjige na svim trima hrv. pismima (glagoljici, latinici i ćirilici), pretežito na istar. čakavici, ali i s elementima kajkavskoga i štokavskoga, izražavajući težnju prema jedinstvenom knjiž. jeziku i pravopisu za Hrvate i juž.

Godine 1561. pridružuje se Konzulu u Urachu.

K. se vratio Trubaru, koji je upravo tada s Ivanom Ungnadom u Urachu ustrojavao Biblijski zavod za izdavanje protestantskih knjiga.

Organizirao je rad tiskare u Urachu, koja je djelovala 1561 65., te je s Antunom Dalmatinom, koji mu se pridružio, prema Trubarovim tekstovima tiskao početnicu, Tabla za dicu (1561), Katehismus (1561), a zatim Novi zavjet na hrv. jeziku: Prvi del novoga testamenta (1562) i Drugi del novoga testamenta (1563).

Pod nadzorom sveučilišta djelovala je hrvatska protestantska tiskara u obližnjem Urachu od 1561. do 1565. godine.

Ishodio je da mu se ustupe slova bivše protestantske tiskare u Urachu, koja je potom dopremio u Rijeku. [ 12 ] Njegova nastojanja propala su kada je car Ferdinand II. 1625. ustupio tiskaru Kongregaciji za širenje vjere u Rimu.