U liturgiji nas Otac obasipa svojim blagoslovima u svomu utjelovljenom Sinu, za nas umrlom i uskrslom, te u naša srca izlijeva Duha Svetoga.

7. Prepoznati u uskrslom Kristu životnog suputnika U uskrsnoj noći slušamo kako se Bog nenametljivo pridruživao čovjeku na njegovu životnom putu.

Povijest priča dvije priče: jednu o ratovima, kugi i nevoljama, o Turcima, uskocima i hajducima i drugu o Isusu Kristu, mučenom, raspetom, umrlom i uskrslom.

Uzašašće, koje je simbolizirano Kristovim uzašašćem nakon što se pred učenicima pojavio u uskrslom Isusovom tijelu, označuje iskustvo šestog posvećenja.

Mučenici su prvi u Crkvi dobivali liturgijski spomen, jer su se od sredine 2. stoljeća kršćani na godišnjicu mučenika okupljali na njihovim grobovima, slavili euharistiju u znak vjere da je pokojnik hrabro posvjedočio svoju vjeru snagom krsne pridruženosti Kristu raspetom i uskrslom te da je u nebeskoj slavi.

No, kada je Duh Sveti sišao na njih, oni su bez straha izišli pred druge i svima počeli navješćivati radosnu vijest o Kristu, raspetom i uskrslom.

U Jeruzalemu čuju vijest o Isusovu uskrsnuću i sami pripovijedaju vlastito iskustvo, zapaljeno ljubavlju prema Uskrslom, koji im je otvorio srce neizmjernoj radosti.

Da si mi živ i zdrav u uskrslom Gospodinu

Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom.

U Isusu uskrslom i proslavljenom, tražite i dalje svoj put, puninu života, ispunjenje nada, konačni cilj.

Naše nas Konstitucije pozivaju da sudjelujemo pothvatima ljubavi, pravde i međunarodne solidarnosti, da propovijedamo, djelima pomirenje, mir i pravdu i da pokazujem« najviše poštovanje prema stvorenomu », da budemo promicateljima pravednosti i glasnicima i tvorcima mira, da uspostavimo društvo pravednosti, oslobođenja i mira u uskrslom Kristu, da izaberemo stranu rubnih, siromašnih i potlačenih, progonjenih i bolesnih.

U uskrsnom svijetlu smisao dobiva i naša vjera, i naša liturgijska slavlja, pa i običaji koje smo vezali uz događaj Uskrsa, kao i ono dobro koje činimo i kojim se na svoj način uključujemo u ono dobro koje nam je Bog darovao, a po sakramentima i nastavlja darivati, u svom Sinu, našem Spasitelju i uskrslom Gospodinu Isusu Kristu.

Pavao je jednostavno premjestio težište cijeloga onoga života iza ovoga života u laž o ' ' uskrslom Isusu ' '.

Poručuje im da je nađu u Uskrslom Kristu.

Uskrslom Isusu je bilo vrlo stalo da njegovi učenici.., naročito njegovi apostoli, povjeruju u tu novu stvarnost koja se dogodila.., u stvarnost uskrsnoga događaja.., u potpuno novu stvarnost, koja nadilazi svako ljudsko iskustvo na zemlji

Mladen u Domu umirovljenika, između ostalog, govorio je u Uskrslom Kristu.

Oni su očito morali proći još brojna iskustva nemoći daleko od njegove blizine kako bi u uskrslom Gospodinu naši nov poticaj i smogli snagu za nastavak svoga poslanja.

Pavao se stoga više oslanjao na razumske argumente i logički gradio propovijed da bi mogao progovoriti o uskrslom Kristu.

Izađite iz svoga mjesta u susret Gospodinu Uskrslom

Zašto bi njemu, uskrslom Kristu, Sinu Božjem, trebalo jedno takva demonstracija samodokazivanje da mu netko gura prste po rani.

U pozdravnoj riječi biskup je brojne vjernike podsjetio da kandidati za đakonat dolaze iz vjerničkih obitelji i župnih zajednica koje su im pomogle da otkriju sveto zvanje, da su u višegodišnjoj sjemenišnoj formaciji i neposrednoj višetjednoj pripravi u Požegi nastojali razabrati u svojim srcima što je Isusov poziv, kako na njega trebaju odgovoriti i danas stoje pred nama da bistrinom mladenačke savjesti živom uskrslom Isusu Kristu kažu ' evo me '.

U Isusu uskrslom vjernicima postaje jasno ono što jest i ono što još ima doći. ovo čitanje poziv je na obnovu vjere u Uskrsloga koji je Prvi, Posljednji i Živi.

Iste one ruke, samo što su ove čavlima probodene i uskrslom slavom zarasle

A to znači da je kršćanska vjera susret i odnos povjerenja prema živom i uskrslom Kristu.

Vaš kolega, gospođo Cigler, Damir Šarac u Slobodnoj doslovce piše ovako: Nasuprot uskrslom svitlu i miru, u ćivericu nas tuču mrak i nervoza.

Naviještati Radosnu vijest o raspetom i uskrslom Spasitelju zahtijeva novi pristup.

Onaj tko želi iskreno i duboko upoznati Isusa Krista i dobiti snagu da se u njega zaljubi i posve mu se preda, pa i onda ako i kad upadne u krize vjere, kad posustane i počne sumnajti u svoj životni ideal i odabir, kad izgubi volju za bilo što, kad možda pomišlja da pobjegne i napusti sve u čemu je pronalazio sreću i smisao života, neka u ovom Velikom i Svetom tjednu, posebno na Veliki četvrtak, Veliki Petak i Veliku subotu dođe na obrede, neka pokuša što svjesnije i dublje u njima sudjelovati, neka dopusti Božjem Svetom Duhu da u njemu djeluje, pronaći će smisao svoga života, pronaći će radost i mir u potpunom predanju Isusu patniku, ali i uskrslom pobjedniku.

Ta velika sudbina svijeta zapravo nasljeđuje sudbinu svog Spasitelja Isusa Krista koji je prošao tragičnu smrt na križu da bi potom uskrsnuo treći dan u novom, uskrslom životu.

U kristu umrlom i uskrslom čovjek ponovno nalazi svoj puni smisao življenja, razotkriva se veličina čovjekova poziva i dostojanstva.

Sve naše patnje i križevi imaju svoj smisao u Uskrslom Kristu.