11. Predmet je ovog ustavnosudskog postupka apstraktna kontrola suglasnosti zakona (ZoPPPM-a) s Ustavom.

S tim u vezi, za potrebe ovog ustavnosudskog postupka dostatno je utvrditi da se iz naziva ili statuta te udruge (od 2006. godine nadalje) ne bi smjelo zaključiti da je SNV imao status koordinacije iz članka 33. UZoPNM-a i u razdoblju prije stupanja na snagu osporenog članka 4. stavka 8. UZID UZoPNM-a, to jest prije 6. srpnja 2010.

Štoviše, upravo je jedna od tih udruga predlagatelj pokretanja ovog ustavnosudskog postupka (Srpski demokratski forum).

U takvim okolnostima, u svrhu provedbe ovog ustavnosudskog postupka, ti se podnesci smatraju podnescima g.

Ustavni sud je tijekom provedbe ustavnosudskog postupka utvrdio, međutim, da sadržaj navedenih prigovora predlagateljice ukazuje na nesuglasnost s Ustavom članka 25. stavaka 1., 2. i 3. ZPZ-a, dok ostale odredbe članka 25. ZPZ-a predlagateljici u najvećoj mjeri služe za usporedbu kojom dokazuje nejednakost položaja vlasnika poljoprivrednih zemljišta u usporedivoj pravnoj situaciji.

- osporeni pojmovi iz PZ-a predstavljaju pravne standarde čija jasnoća, razumljivost i odredivost niti s jednog aspekta nisu upitni u zakonodavstvu, pravnoj praksi i pravnoj teoriji; - načelo nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali ispunjeno je i ako prekršaj nije propisan zakonom, ali ga je u okviru svoje nadležnosti na temelju zakonske ovlasti donijelo drugo tijelo, koje je pritom poštovalo pretpostavke valjanosti pravnih propisa koji se donose uz zahtjev za općim važenjem; - osporene odredbe PZ-a u suglasnosti su s načelom vladavine prava (članak 3. Ustava), načelom diobe vlasti (članak 4. stavak 1. Ustava) i načelom ustavnosti i zakonitosti (članak 5. stavak 1. Ustava) kao i legitimnim ciljevima koji se tim odredbama žele postići; - za pojedine odredbe nisu navedeni razlozi koji su ustavnopravno relevantni za njihovo osporavanje; - razlozi osporavanja pojedinih odredbi PZ-a nisu ustavnopravna pitanja već pitanja svrsishodnosti rješenja odnosno modela propisanih tim odredbama pri čemu je izbor metoda legitimno pravo zakonodavca, utemeljeno na ovlaštenju iz članka 2. stavka 4. točke 1. Ustava; - mogućnost nekog alternativnog rješenja sama po sebi ne čini zakon nesuglasnim s Ustavom, pod uvjetom da je rješenje koje je ponudio zakonodavac ostalo unutar ustavnopravno prihvatljivih granica te Ustavni sud nije nadležan davati svoju ocjenu o tome je li ono najbolje za uređenje dotičnog pitanja odnosno jesu li zakonodavne ovlasti iz članka 2. stavka 4. točke 1. Ustava u tom pitanju trebale biti iskorištene na drugačiji način; - visina propisivanja određene obveze (novčane kazne) nije ustavnopravno pitanje koje se razmatra tijekom ustavnosudskog postupka ona bi iznimno mogla biti predmetom ustavnosudske ocjene samo u slučaju kad bi ugrožavala ljudska prava i temeljne slobode pojedinca, što ovdje nije slučaj; - osporene odredbe PZ-a u suglasnosti s načelom razmjernosti i legitimnim ciljem, usmjerenim na sprečavanje odugovlačenja prekršajnog postupka putem samoinicijativnog određivanja vremena isticanja dokaza tijekom prekršajnog postupka; - ustavnopravno je prihvatljivo da jačanjem načela akuzatornosti i razmjernosti osporavanje presuda u cijelosti ovisi o volji stranaka, - osporene odredbe PZ-a nisu u nesuglasju s pravom na sudsku zaštitu i pravom na žalbu protiv osude za kazneno djelo, zajamčenima Konvencijom. (Odluka broj U-I-4433/2007, U-I-4494/2007, U-I-4605/2007, U-I-326/2008, U-I-474/2008, U-I-1433/2008, U-I-1880/2008, U-I-2305/2008, U-I-4339/2008, U-I-5276/2008, U-I-163/2009, U-I-526/2009, U-I-805/2009, U-I-1323/2009, U-I-1424/2009, U-I-2666/2009)

3. Za potrebe ustavnosudskog postupka zatražen je na uvid mjerodavni spis MUP-a.

Ustavni sud pri tome napominje da predmet ovog ustavnosudskog postupka nije prestanak državne službe po sili zakona istekom roka raspolaganja.

Ustavni sud u tom smislu posebno napominje da rješenje o istrazi ne smatra glavnim predmetom ovog ustavnosudskog postupka, jer ono - da nije višestruko povezano s nezakonitim oduzimanje slobode podnositelja - ne bi moglo ni biti samostalan predmet ustavne tužbe.

Naime, Ustavni sud odluku o tužbi Sanaderove obrane donio je u utorak, a u njoj stoji kako " razlozi navedeni u sudskim rješenjima o ponovnom produljenju istražnog zatvora podnositelja od 17. i 25. listopada 2008., koji su predmet ovog ustavnosudskog postupka, više nisu ' dostatni '. "

Za potrebe ovog ustavnosudskog postupka, dakle, ima se smatrati da se člankom 1. stavkom 2. UZID UZoPNM-a jednoj brojčano velikoj manjini, u okviru općeg izbornog sustava, jamče »najmanje tri zastupnička mjesta« u Hrvatskom saboru.

Bit ovog razgraničenja jest da se tijekom ustavnosudskog postupka podnositelj ustavne žalbe ne može pozivati na opći princip zakonitosti.

Predmet ovog ustavnosudskog postupka nije ispitivanje pravne utemeljenosti pozivanja SNV-a na Erdutski sporazum i točku 9. Pisma namjere kao na pravne osnove njegova osnivanja u statusu udruge.

Pristup toj dokumentaciji nije dopušten nikome izvan kruga sudaca i ustavnosudskih savjetnika. (3) Spisi sudova koji se odnose na predmet ustavne tužbe, spisi i dokumentacija drugih državnih tijela čiju je dostavu sudac-izvjestitelj zahtijevao tijekom provedbe ustavnosudskog postupka (članak 69. alineja 3. Ustavnog zakona), te isprave i obavijesti pribavljene tijekom provedbe ustavnosudskog postupka (članak 25. Ustavnog zakona) ne smatraju se dijelom ustavnosudskog spisa. (4) Preslike zaprimljenih spisa sudova i drugih državnih tijela iz stavka 3. ovog članka pohranjuju se na odgovarajući način uz pripadajući ustavnosudski spis.

(1) Predsjednik Ustavnog suda odlučuje o potrebi objave službenog priopćenja Ustavnog suda o pojedinoj odluci, rješenju i izvješću ili o tijeku ustavnosudskog postupka koji još nije okončan, odnosno o određenom događanju u Ustavnom sudu ili o pitanju vezanom uz položaj Ustavnog suda ili sudaca Ustavnog suda od šireg značenja za javnost. (2) Službeno priopćenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje predsjednik Ustavnog suda, a ako se radi o priopćenju vezanom uz određeni ustavnosudski predmet može ga potpisati i sudac-izvjestitelj po prethodnoj ovlasti predsjednika Ustavnog suda.

Slijedi da je stupanjem na snagu ZoSDU/11 prestao važiti ZoSDU/93 koji je predlagatelj osporio svojim prijedlogom za pokretanje ustavnosudskog postupka.

U odnosu na predmet ovog ustavnosudskog postupka Ustavni sud utvrđuje da zabranjena osnova diskriminacije može u određenim okolnostima i pod određenim pretpostavkama biti i djelatnost kojom se osoba bavi (v. točku 12.2.).

Riječ je, međutim, o posljedicama strukturnih problema u ukupnom gospodarskom i financijskom sustavu Republike Hrvatske koji daleko premašuju granice i učinke privremenog posebnog poreza uvedenog ZoPPPM-om, koji je predmet ovog ustavnosudskog postupka.

Stoga upućujem preporuku Ustavnom sudu da javno izrečenu tvrdnju demantira ili bar objasni kako u javnosti ne bi ostala sumnja da Ustavni sud ili netko u ime Ustavnog suda dogovara ili usuglašava stajališta s predstavnicima vlasti o pitanjima za koja je izgledno da će biti predmet ustavnosudskog postupka.

9. Kad je riječ o formalnom postupku donošenja osporene Odluke-KZO/13, potrebno je napomenuti da Odluci-KZO/13, koja se osporava podnesenim prijedlozima i predmet je ovog ustavnosudskog postupka, nije neposredno prethodio praktično nikakav postupak donošenja.

Određena normativna procedura prethodila je samo donošenju ranije Odluke-KZO/12, koja je zamijenjena Odukom-KZO/13 i koja stoga nije (izravan) predmet ovog ustavnosudskog postupka.

Točnije, u rješenju o obustavi postupka je napisano da je Zakon o sanaciji i restrukturiranju banaka, na temelju kojega je donesena i Vladina odluka o Croatia banci, prestao vrijediti 31. svibnja 2000. godine, pa su time prestale postojati i pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka.

Zakonsko kazalo sadrži i nazive međunarodnih ugovora, zakona i drugih propisa Republike Hrvatske na koje se Ustavni sud poziva u pojedinoj odluci u vezi s konkretnim predmetom ustavnosudskog postupka.

U-I, U-II, U-III, itd.), što naznačuje vrstu ustavnosudskog postupka koji se proveo, odnosno vrstu predmeta o kojem se u ustavnosudskom postupku odlučivalo.

Ni u očitovanju Vlade Republike Hrvatske, koje je tijekom ovog ustavnosudskog postupka dostavljeno Ustavnom sudu, ne spominju se razlozi zbog kojih je takva zakonska mjera predložena.

Ovo rješenje stupa na snagu danom objave, a privremena odgoda izvršenja akta iz točke I. ove izreke ostaje na snazi do okončanja ovog ustavnosudskog postupka.

7. Prigovori predlagatelja i onih koji su prvobitno podnijeli prijedloge za pokretanje ustavnosudskog postupka u odnosu na Odluku-KZO/12 i naknadno ih proširili na istovjetnu Odluku-KZO/13 i onih koji su prijedloge podnijeli u odnosu na Odluku-KZO/13 u pretežitom su dijelu sadržajno međusobno podudarni te je, stoga, Ustavni sud ocijenio nepotrebnim u ovom obrazloženju izlagati sadržaj svakog pojedinog prijedloga zasebno.

Ta ocjena ne može biti predmet ovog ustavnosudskog postupka.

3. Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je zatražio i dobio mišljenje o spornom ustavnopravnom pitanju od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, te stručno mišljenje stalnog vanjskog znanstvenog savjetnika Ustavnog suda.

13. Vraćajući se na konkretan slučaj koji je predmet ovog ustavnosudskog postupka, Ustavni sud primjećuje da je zdravstveni odgoj u Republici Hrvatskoj uveden s namjerom da se - kako je to navedeno u Uvodu - u Kurikulum zdravstvenog odgoja (drugi odlomak) kroz holističko poimanje zdravlja " koje obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života, humane odnose među spolovima i ljudsku spolnost, prevenciju ovisnosti, kulturu društvene komunikacije i prevenciju nasilničkog ponašanja " osigura otvoreno i sveobuhvatno školsko okruženje, bez obzira na socijalnu pozadinu učenika, njihovu vjeroispovijed te nacionalnost ili etničku pripadnost.