U Bruxellesu se okupilo tisuću studenata ispred Ministarstva pravosuđa gdje su organizirane degustacije piva i krumpirića, na skupu na kojemu se tražilo jedinstvo Belgije, ugroženo neslaganjem Flamanaca i Valonaca.

Flamanci su mi zanimljiviji i simpatičniji od Valonaca (nekako mi srce kuca za manje jezične zajednice i narode), a, iako se i Brussels nalazi na flamanskom području, francuski je u njemu jači od flamanskog, dok u Antwerpenu to nije slučaj...

Odcijepljena od Nizozemske 1830. po vjerskom (katoličkom) ključu, slijepljena imenom odavna iščezloga keltskog plemena Belga, sastavljena od Flamanaca koji govore nizozemski i Valonaca koji govore francuski, s jednim malim njemačkim dijelom, te s kulom eurobabilonskom u Bruxellesu, gdje su se usidrili EU i NATO, Belgija je već desetljećima podvojena (ili rastrojena) po jezičnoj crti koja se nesretno podudara s ekonomskom diobom na nekad industrijski moćnu Valoniju, uvoznicu radne snage, a sada osiromašenu i frustriranu, te na Flandriju i Brabant, s posebnom poviješću i posebnom kulturom.

Od III. st. prodiru Salijski Franci; Verdunskim ugovorom 843. podijeljena je između Karla Ćelavog i cara Lotara I.; granica je uspostavljena na liniji koja čini jezičnu granicu između Flamanaca i Valonaca.

Promjenom ustava 1980. sve tri belgijske nacije (Nijemci, Flamanci, Valonci) dobivaju kulturnu autonomiju; iste godine sukobi između Flamanaca i Valonaca uzrokovali su krizu vlade.

I dok će se Rusija širiti u granice Sovjetskog Saveza, Sarkozy će padobrancima intervenirati u Bruxelles ne bi li smirio sukob Valonaca i Flamanaca.

Obitelj je kod Flamanaca nuklearna, znatno veća nego kod njihovih susjeda Valonaca.

Sukob se događa u Belgiji između Valonaca i Flamanaca, pri čemu Britanci i Francuzi šalju mirovne snage.

Od jako centralističke i unitarističke države, nakon sukoba za prevlast između Flamanaca i Valonaca, postala je trojna federacija: Flandrija na sjeveru s nizozemskim službenim jezikom, Valonija na jugu s francuskim jezikom i mala središnja briselska dvojezična regija.

Valonaca u Belgiji ima oko 3,4 milijuna i čine 32,5 posto ukupnog stanovništva.

I kada je 2008. godine, nakon jednog finansijskog skandala, premijer Verhofštat, flamanski liberal, morao da podnese ostavku i na njegovo mesto došao Van Rompuj, dobio je kabinet sa većinom ministara Valonaca.

Kada je Rompujeva stranka dobila većinu na ovim izborima i postala najjača flamanska stranka, nastao je problem jer nisu mogli da sastave vladu od dovoljnog broja poslanika Flamanaca i Valonaca upravo zbog spora oko podele distrikta.

Rat između Valonaca i Flamanaca je dostigao takvu razinu da se europski mediji već pitaju ima li opstanak belgijske parlamentarne monarhije i dalje smisla.

Za eutanaziju se odlučuje mnogo više Flamanaca nego Valonaca.

Tenzije između jezično različitih etničkih skupina Flamanaca (sjever) i Valonaca (jug) posljednjih godina prisilile su vladu na uvođenje novih ustavnih amandmana koje ovim regijama osiguravaju višu razinu neovisnosti i autonomije.

S drge strane, primjer Valonaca i Flamanaca u Belgiji je potpuno drugaciji.

Nakon gotovo godinu dana neuspješnih koalicijskih pregovora između Valonaca i Flamanaca, Belgija je dobila premijera.

Kod siromašnijih, nesređenijih i korumpiranijih frankofonih Valonaca samo je izrazito manjinski Nacionalni front za priključenje Francuskoj, dok je za većinu njih raspad države prava noćna mora.

Zatim je tu problem odnosa Valonaca i Flamanaca u Belgiji (iako bih rekao da je to ipak ponešto drugačija situacija).

A zapravo, jaz je barem podjednako dubok na gospodarskom području: nekad siromašniji Flamanci danas su za četvrtinu bogatiji od Valonaca, uz istodobnu upola manju nezaposlenost.

Svi se vole, poput Flamanaca i Valonaca.

Njemačke vlasti u Berlinu smatrale su da Belgiju treba podijeliti po etničkom principu između Flamanaca, jezično i kulturološki sličnih Nijemcima, te Valonaca koji su se kulturno i jezično oslanjali na Francusku.

Pregovori o sastavu vlade traju još od izbora, 13. lipnja prošle godine, a razlog su velike nesuglasice između Flamanaca i Valonaca o budućnosti državnih institucija.

Istog su podrijetla imena Valonaca i Velšana, a Tirolci i germanofoni Švicarci svoje susjede koji govore romanskim jezicima (retoromanskim, francuskim ili talijanskim) i danas zovu Velšanima ili Valšanima.

I Belgija bi se trebala mirno pocijepati i podijeliti između Valonaca i Flamanaca, koje će skupa s teritorijem prigrliti Nizozemci.

Redom internacionalci koji igraju u najboljim svjetskim klubovima važne uloge, snažni u apsolutno svim linijama, te momčad koja je napokon pod Wilmotsom stvorila kemiju između Flamanaca i Valonaca.

Pitanje možda zvuči malčice kretenski, ali mi se stalno mota po glavi otkad sam čuo za muke Valonaca.

Do ujedinjenja Flamanaca i Valonaca u jednu državu potaknut će ih tek oslobađanje od nizozemske vlasti.

Međutim, među njima je samo 54 posto Flamanaca, dok u Bruxellesu u središnjem dijelu zemlje i Valonaca na jugu

U svlačionici postoji dioba između Flamanaca i Valonaca iako mediji govore da je Wilmotsova momčad ujedinjen.