Za kazališnu umjetnost nagradu " Vladimir Nazor " za životno djelo dobio je kazališni redatelj Vanča Kljaković, a godišnju dramski umjetnik Galiano Pahor za ulogu Schuerzingera u predstavi " Kazimir i Karolina " O. von Horvatha u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta " Ivan pl. Zajc " u Rijeci.

Zagrebački primjer borbe s PTSP-em komorna je drama (polovica predstava na repertoaru bile su osmišljene i izvedene na malim scenama) Žaba Dubravka Mihanovića u režiji Franke Perković i izvedbi Teatra TD, dok je splitski Deus ex machina Vlatka Perkovića režirao Vanča Kljaković, u izvedbi Gradskog kazališta mladih iz Splita.

Vanča Kljaković, nakon što je obavio jezični dio posla u suradnji s Magdom Matošić, režijom je zaključio dobro obavljen posao.

Nagradu za životno djelo dobio je pak redatelj Vanča Kljaković.

Istaknuti kazališni, filmski i televizijski redatelj Vanča Kljaković umro je jučer na Korčuli u 81. godini.

Redatelj je bio Vanča Kljaković, a igrali su Filip Radoš, Franko Strmotić, Jasmina Žiljak, Jolanda Tudor, Vinko Mihanović, Vladimir Davidović, te Antonio Franić.

Autor ovog dobro poznatog dramskog klasika, po kojem je svojevremeno snimljen i film, je Ivo Brešan, a režiser Vanča Kljaković.

Tada je bila popularna proza u trapericama, a jedan od najuspješnijih književnih uradaka te proze bio je roman Zvonimira Majdaka Kužiš, stari moj po kojem je Vanča Kljaković snimio uspješan film.

Vanča Kljaković stručno se prihvatio " pribacivanjen na spliski " te zadani tekst izložio novim, posve neprikladnim grubostima.

Osobna iskaznica predstave: Vlaho Stulli: Kate Kapuralica, oliti Kate Šigureca Na spliski pribacija Vanča Kljaković Premijera: HNK Split, 21. studenoga 2002. u 20 sati Redateljica (i dramaturška obrada): Ivica Boban; scenografkinja: Vesna Režić, kostimografkinja: Danica Dedijer; stručni suradnik za glazbu i jezik/napjevi starog Splita i Dalmatinske zagore: Ljubo Stipišić; scenska glazba: Mirko Krstičević; oblikovanje svjetla: Zoran Mihanović; scenski pokret: Ivica Boban; videoprojekcije: Goran Škofič; oblikovanje tona: Damir Punda; asistentica redateljice: Marica Grgurinović Osobe: Luka Šigureca (Josip Genda), Kate, njegova žena (Zoja Odak), Mare, njiovo dite (Snježana Sinovčić Šiškov), Pavica, njiovo dite (Nives Ivanković), Krište, njiovo dite (Robert Kurbaša), Toni, mariner (Elvis Bošnjak), Kuzma (Ilija Zovko), Kančeljer (Nenad Srdelić), Lovre, oštijer (Trpimir Jurkić), Žena iz susidstva (Andrijana Vicković), Antula (Tajana Jovanović), Žena iz susidstva, fina gospoja) Zlata Kovačić

Prvo ga je režirao Tomislav Kuljiš, pa Vanča Kljaković, a zadnje tri premijere postavio je Krešimir Dolenčić.

O problemu čakavizacije Pirandella redatelj Vanča Kljaković piše: Za razliku od uspješnog iskustva s čakaviziranjem De Filippa, s Pirandellom je problem, naravno, kompleksniji.

Redatelj je Vanča Kljaković, a glume: Nada Kovačević (Lucija), Filip Radoš (Ante), Siniša Novković (Marko), Vinko Mihanović (inspicijent/šaptač, scenograf, kostimograf, glazbenik,.) te Slavko Sobin (redatelj).

Čini se da tako pomalo u povijest odlaze poznate predstave starijih splitskih autora poput Uvodića, kao i one lokalizirane, koje je mahom režirao pokojni Vanča Kljaković.

Redatelj ove drame je Vanča Kljaković, a nastupaju glumci Zoja Odak i Ilija Zovko.

Svojedobno je Vanča Kljaković za HNK u Splitu lokalizirao na splitsku čakavštinu i na scenu postavio tekst napuljskoga glumca i pisca Eduarda De Filippa " Filomena Marturano ", a s naslovom " Šjora File ".

Kao režiser debitirao je 1965. epizodom Poslije predstave omnibusa Ključ (druge dvije epizode režirali su Vanča Kljaković i Krsto Papić); najznačajniji dio njegova opusa čini svojevrsna ratna trilogija Kad čuješ zvona (1969), U gori raste zelen bor (1971) i Povratak (1979), u kojoj, napose u prva dva filma temeljena na Ratnom dnevniku Ivana Šibla, daje realističan prikaz Drugog svjetskog rata na hrvatskim prostorima, razbijajući dotadašnje ideologizirane stereotipove.

U prvi se mah činilo da je redateljski tim manje-više dobro postavljen: Zvonimir Berković, Krsto Papić i Vanča Kljaković.

Komentar: Oslanjajući se na iskustva poetike groteske Fedrica Fellinija i Lordana Zafranovića, Vanča Kljaković je spojio tzv. art film i erotiku, polučivši po sudu većeg dijela kritike jalovo pretenciozan uradak.

Za sretan ishod kazališne večeri u velikoj je mjeri zaslužan redatelj Vanča Kljaković, koji je u svoju predstavu utkao atmosferu sjetna jesenskog ugođaja scene Ozrena Bakotića, osjećajnu glazbu Joška Koludrovića, dok je prilogom kostimografkinje Naide Kromić posvjedočio suzdržanost i unutarnju ljepotu lica.

Baš kao što je Vanča Kljaković s nizom splitskih produkcija (od Uvodića do Smoje) u svojoj redateljskoj biografiji mogao biti dobar izbor za adaptatora.

Autor teksta je Vanča Kljaković, splitski redatelj i dramski pisac.

Rekao sam joj da to treba režirat Vanča Kljaković.

Budući da je ovogodišnji skup posvećen stvaralaštvu Zvonimira Majdaka, uz uvodnu riječ Nikice Gilića uslijedilo je prikazivanje filma " Kužiš, stari moj ", kojeg je prema predlošku istoimenog Majdakova romana 1973. godine snimio Vanča Kljaković.

Predstavu režira splitski redatelj Vanča Kljaković s glumačkom postavom dubrovačkog ansambla i u suradnji sa scenografom Marinom Gozzeom, kostimografkinjom Vidom Tućan, skladateljicom glazbe Paolom Dražić-Zekić, koreografom Miljenkom Vikićem i jezičnim savjetnikom Mišom Martinovićem.

Nastojao sam da ova predstava bude radost za gledatelje, da ih razgali i razveseli te da iz Teatra iziđu zadovoljni - kazao je redatelj Vanča Kljaković.

Raspoloženi redatelj Vanča Kljaković u potpunosti je uspio uhvatiti duh jednog od najvećih književnih hitova sedamdesetih, romana Zvonimira Majdaka Kužiš stari moj.

Jedina je nepoznanica bio kazališni redatelj Vanča Kljaković, koji je doduše nešto već bio radio na televiziji.

Iako je znao da je ona već potpisala ugovor sa redateljem predstave Vinkom Brešanom, Dvornik je uporno napadao intendanticu zahtijevajući da predstavu režira Vanča Kljaković.

Zanimljivo je podsjetiti da se kratke priče u kazalištu i na filmu javljaju početkom šezdesetih godina kao forma omnibusa, kakve je primjeri ce pisao Vanča Kljaković.