Brdsko-planinsko područje Učke i Ćićarije izgrađeno je od karstificiranih (okršenih) mezozojskih vapnenaca i dolomita.

Flišno područje središnje Istre građeno je od lapora, pješčenjaka i mekših vapnenaca.

To je zaravan mezozojskih vapnenaca, premda valovita i s krškim pojavama (doline, vrtače, ponikve i dr.), na kojoj su se razvili različiti oblici tipova tala koja se nazivaju crvenicama (terra rossa).

Masiv je izgrađen od Gornjojurskih, Krednih i Tercijarnih vapnenaca.

Najtipičniji predstavnik takve skupine tala je crvenica (terra rossa), nastala kao rezultat otapanja karbonatne osnove, vapnenaca i dolomita.

Šire obalno područje oko Komiže građeno je, za razliku od ostalog otočnog područja, ne samo od gornjokrednih vapnenaca, nego i od sadre, lapora i eruptivnih stijena.

Kao rješenje ovog problema Roglić vidi tzv. rubnu koroziju na kontaktu propusnih (uglavnom vapnenaca) i nepropusnih (neogenskih jezerskih) naslaga.

Na zapadnoj strani Gradine nalazi se mala glavica na kojoj je izgrađena jedna manja kuća od tesana vapnenaca i žbuke (stražara?).

Ona zasijeca geološku strukturu, tj. oblikovana je u stijenama u rasponu od srednjetrijaskih dolomita do gornjokrednih vapnenaca koje su u međusobno složenim strukturnim odnosima.

Riječ je o flišnom kraju lapora, pješčenjaka i vapnenaca, u kojemu je selektivna erozija oblikovala neobično razveden i zanimljiv reljef; u laporima se formirane potočne doline, a čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koje dominiraju krajolikom.

Pretežito planinska zemlja u kojoj se gorski nizovi pružaju od SZ prema JI, a građeni su od paleozojskih škriljevaca, vulkanskog stijenja i vapnenaca.

Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih karbonatnih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena.

Cenoman-turonske naslage karakteriziraju se razvojem vrlo različitih petrografskih varijeteta karbonatnih stijena, od mikritskih do kristalastih vapnenaca i te kristalastih kasnodijagenetskih dolomita.

Turonsko-senonske naslage gornje krede predstavljene su biomikritskim i mikritskim tipovima vapnenaca, debelih slojeva (gotovo masivne stijene), ali s velikom gustoćom diskontinuiteta osnovnog strukturno - tektonskog sklopa.

Sastoji se od tipičnih plitkomorskih vapnenaca taloženih u unutarnjem, zaštićenom dijelu platforme (lagunama, zaštićenim plićacima i plimnim prudovima), a u najmlađem dijelu sadržava i mnogobrojne pretaložene fosilne ostatke (hidrozoja, stromatoporoida, koralja, školjkaša i dr.), nastale razaranjem organogenih grebena.

Granitne, mramorne i blokove travertina poduzeće uvozi kao sirovinu iz Brazila, Španjolske, Italije, Ukrajine, Bugarske, Makedonije, Mađarske, te proširuje i nadopunjuje paletu prodajnog asortimana domaćih vapnenaca.

Izvodila su se i druga primijenjena istraživanja: - istraživanja miocenskih naslaga Banije za potrebe cementne industrije, - istraživanje vapnenaca i vulkanita Banije za kamenarsku industriju, - biosedimentološka istraživanja za Nacionalni park Sjeverni Velebit, - palinološke odredbe za potrebe naftno-geoloških istraživanja, - izrada studije utjecaja na okoliš ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena, - determinacija jezgri bušotina na trasi buduće željezničke pruge Karlovac-Rijeka.

Nastali su na kontaktima mlađih klastičnih nepropusnih pokrovnih naslaga po kojima se potoci spuštaju s okolnih brda do vapnenaca.

Zapadni ogranci Papuka (Ravna gora i drugi) sastavljeni su od staromezozojskih vapnenaca i dolomita, a u srednjem i istočnom dijelu te gore očuvane su samo krpe tih naslaga.

Narinda Sjeveroistočno od Majunge nalazi se područje izgrađeno od tercijarnih vapnenaca i dolomita.

Pružaju se u smjeru Z I, a uzdužnim dolinama podijeljene su u tri dijela: s i j, građen od mezozojskih vapnenaca i dolomita, te središnji, najstariji (Praalpe), građen od paleozojskih granita, gnajsa i kristalinskih škriljaca.

Što se tiče Podvelebitskog primorja, ono je građeno pretežno od vapnenaca i breča, tako da se jasno očituje njegovo trošenje uslijed djelovanja mora.

Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.

Savudrijska strana građena je od čvršćih vapnenaca, obala je stoga jednolična, strmija, kamenita i krška.

Uzorke čvrstih stijena (npr. vapnenaca i dolomita) najčešće režemo dijamantnom pilom na pločice.

Otok je geomorfološki građen uglavnom od trošnih gornjokrednih vapnenaca i dolomita pa se geološki podudara s matičnim Lastovom i okolnim dalmatinskim prostorom.

Istri najstarije cenomanske naslage slijede na tektonski poremećenim vapnencima iz alba, a zastupljene su naslagama nastalim djelovanjem oluja u dubljim okolišima te debelim slijedom klinoformnih vapnenaca gotovo isključivo izgrađenih od sitnijega ili krupnijega kršja i cijelih ljuštura rudistnih i hondrodontnih školjkaša.

U novije su doba u zap. dijelu Istre između Rovinja i Poreča pronađene i manje pojave eocenskih vapnenaca na naslagama donje krede, koje svjedoče o tom da je kopnena faza u tome dijelu Istre trajala znatno duže (čak i do 80 mil. godina).

Prognozni geološki profil kroz Hajdučke kukove, rekonstruiran na temelju Osnovne geološke karte 1:100000 list Otočac (Velić i dr. 1974) predviđa ispod površinskih Jelar breča manje više kontinuirani slijed malmskih, dogerskih i lijaskih vapnenaca i dolomita.

Niska obala od pločastih vapnenaca okružena je borovom šumom.