Matoš, Antun Šoljan ili Veselko Tenžera, o tom bi bizarnom događaju mogli pisati jedino tragikomične eseje rugalice.

U oštroj polemici Veselko Tenžera nazvao je Glumca javno: najgorim hrvatskim piscem.

Je li Vas rigidnost tadašnjeg politièkog okruženja uputila na to da suvremenost/svevremenost posredujete dalekom prošlošæu? nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; - Veselko Tenžera, koji je roman proèitao u rukopisu i bio u ulozi recenzenta koji æe presuditi treba li ga tiskati u cijelosti ili u dijelovima, u objavljenoj æe ga recenziji nazvati " geologijom vlasti ".

Da se bio posve posvetio žurnalizmu, sa silnim književnim darom koji je nosio u sebi, Kamov bio bi zacijelo u svome dobu postao ono što je Veselko Tenžera u našoj šire shvaćenoj suvremenosti.

Jednoga dana, kada možda i zavrijedite novinarsku nagradu Veselko Tenžera, rekli biste što?

Među mudolozima su Dragoš Kalajić, koji je u devedesetima postao srpski nacionalistički mistik, Veselko Tenžera je predstavljan kao nepretenciozni mudolog koji mudologiju pokušava približiti puku, dok za Igora Mandića tvrdi da više nalikuje na popa ili teologa skolastičara, nego na liberalnog intelektualca za kojeg se voli izdavati.

Hoću li dobiti nagradu Veselko Tenžera?

Za razliku od većine hrvatskih pisaca koji imaju (ili su dugo vremena imali) sigurno mjesto u izdavačkim kućama, u redakcijama časopisa, na katedrama ili u institutima, a pisanje im bude kao nekakav pričuvni posao, Valent je od početka izabrao pisanje kao " poziv, život i sudbinu " (kako je svojedobno Veselko Tenžera definirao punokrvne pisce), i od početka se nalazi na brisanom prostoru.

I Veselko Tenžera (autor Šebaljeve monografije) inzistirat će ispravno na vremenskoj poziciji slikara u sadašnjosti, gdje, s obzirom na društvenu autističnost i postojanje ličnosti jedino u procesu slikanja, ne može biti govora o prošlosti ni budućnosti.

Potkraj 1971. objavio sam veliki intervju s Arsenom Dedićem u tjedniku za kulturu " Telegram ", u kojemu sam zatim zamjenjivao Nikšu Gliga na mjestu urednika glazbe, a 1973. Veselko Tenžera me preporučio Draženu Vukovu-Coliću za pop kritičara " Vjesnika ".

Umjesto da bude slikarom europskog formata, što je jamačno mogao postati, on si je dopuštao da bude naprosto slikarom kojemu će se diviti njegovi sugrađani. Sam Stančić, došavši do uspjeha, piše 1975. Veselko Tenžera, koji se u nas jedva mogao očekivati, postao je rasipan poput Turčina: krčmio je svoj dar neštedimice.

Jergović je dodao da se ne može generalizirati i reći da je rat bio presudan jer su Bosanci i prije dolazili u Zagreb, primjerice, Veselko Tenžera.

Odabrane citate o košarci, koje je napisao esejist Veselko Tenžera, proèitao je legendarni spiker Vladimir Mahovliæ, koji je bio jedan od sudaca te utakmice, a nazoènima su se obratili i voditelj ureda za opæe poslove Amerièkog veleposlanstva Gregory A.

Navest ću Vam samo neke primjere. (Ukoliko želite uvid u te tiskovine, vrlo rado ću Vam to omogućiti.) Rada Vnuk:« U opisu radnog mjesta trulost? »8. 12 1979. Vjesnik; Ivan Obsieger:« Umjetnički atelijer ili pedeset kreveta »1. 11. 1979. Oko; Vesna Kusin:« Pun želudac i gladne oči »10. 11. 1979. Vjesnik; Veselko Tenžera:« Pospani i deložirani? »6. 11. 1979. Vjesnik; Ranko Marković:« Neumjesna osveta »15. 12 1979. Vjesnik; M.

Znakovito je i to da se nikada ne spominje da je doajen zagrebačkog novinarstva Veselko Tenžera Hercegovac.

O njemu su hvalospjeve pisali Veselko Tenžera i Igor Zidić, a Bogdan Žižić i dvojica njemačkih redatelja snimili su o njemu nekoliko dokumentaraca.

" Kolumbićeva lirika, ma koliko ezoterična, svojevrstan je dokument suvremene pjesničke sudbine ", napisao je sredinom osamdesetih Veselko Tenžera.

Tirnanić, rođen 14. septembra 1941. u Beogradu, velik je dio svoje novinarske karijere proveo pišući za tjednik NIN, u kojemu je bio urednik, poslije i glavni urednik, a dobitnik je i uglednih novinarskih nagrada " Jug Grizelj " i " Veselko Tenžera ".

Ocjenjivaèka skupina za pisane radove o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je slijedeæe: Za vijest-izvještaj nagradu je dobila: Aneli Dragojeviæ, za vijest o financijskom skandalu u Rijeèkoj banci, Novi list, 14. - 24.3.2002. Za reportažu nagradu je dobio: Boris Paveliæ, za serija reportaža iz tranzicijskih zemalja Europe pod nazivom Probuðene demokracije, Novi list, od 22.5. do 29.5. 2002 Za intervju nagradu je dobila: Slavica Lukiæ, za razgovor s Zdenkom Ropcem, Globus, 30.8.2002. Za komentar/kolumnu nagradu je dobio: Inoslav Bešker, za kolumnu Rimovanje, Jutarnji list, 2002. Za istraživaèko novinarstvo nagradu je dobio: Ivica Grèar, za istraživanja o negativnostima u gospodarskom životu, Poslovni tjednik, 2002. Za najbolje ureðenu rubriku nagradu dobiva: rubrika Novac Jutarnjeg lista - urednica Branka Stipiæ Za podlistak nagradu dobiva: podlistak Magazin Jutarnjeg lista - urednik Zlatko Šimiæ Nagrada Veselko Tenžera za unapreðenje novinarskog izraza dobio je: Ðermano Senjanoviæ-Èièo, novinar Slobodne Dalmacije Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je: Danijel Kasap, za fotografiju sukoba radnika sisaèke Željezare i policije, Novi list, 21.11.2002.

U tome je sadržana Dedićeva ljudska toplina, razumljivost, jednostavnost i prihvatljivost, jer on uvijek stvara »jednu poetsku leguru rijetke dojmljivosti«, kako je to dobro zapisao Veselko Tenžera davne 1975. citiran u knjižici ovog CD-a, koji kaže: »... on je pronašao formulu nove osjećajnosti, u kojoj sentimentalnost nije smetala intelektualnosti i gdje su se plodotvorno doticali tišina pjesničke imaginacije i buka estrade...«

1. Život je tabloid feljtoni fantomi, Zdravko Zima (V. B. Z) Osim tekstova na teško izbježive političke i socijalne teme, Zima u novoj knjizi podastire provokativne portrete autora kao što su Tin Ujević, Vladan Desnica, Veselko Tenžera, Vlado Gotovac, Dragutin Tadijanović, Slobodan Novak, Viktor Žmegač, Predrag Matvejević i mnogi drugi. 2. Erotika, Vasko Lipovac (Profil) Monografija Vaska Lipovca na 366 stranica slavi stari svijet vedrog, mirnog hedonizma, zadovoljnog samim sobom.

Godine 1998. dobio je nagradu Veselko Tenžera za novinara godine, a prvi mandat u Saboru zaradio je na HSS-ovoj listi. Kada sam bio novinar, mislio sam kako su novinari napokvarljivija roba na svijetu.

Kulturna rubrika Vjesnika iz vremena kada sam u njoj radio kao kazališni kritičar i urednik, ostala je zapamćena kao vjerojatno najbolja kulturna rubrika u tadašnjoj SR Hrvatskoj, Zaposleni u toj rubrici odredili su hrvatsku kulturnu povijest: Igor Mandić, kao kritičar, kolumnist, polemičar i esejist, Veselko Tenžera, kao jedini pravi Matošev nasljednik, Dalibor Foretić, kao kazališni kritičar i teatrolog, Vladimir Maleković, kao likovni kritičar i duhovni otac i direktor obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt, Ivan Starčević, kao televizijski i filmski kritičar, Josip Pavičić, kao novinar i književni kritičar.

Po lucidnosti, erudiciji i britkosti pera, najsličniji Matošu, iako različit i vremenski mu udaljen, svakako je Veselko Tenžera, koji nam je ostavio više knjiga podlistaka, a najveću čitanost i popularnost postigao je upravo zagrebačkim podliscima, skupljenim u knjizi« Zašto volim Zagreb ».

Pada mi na pamet i Veselko Tenžera.....

Još je prije tri desetljeća Veselko Tenžera, u prigodi izložbe u Pazinu 1977., ustvrdio kako« za razliku od drugih slikara Kokot je izrazito romantički ustrojio svoje slikarstvo; on želi, u skladu s onom znamenitom krilaticom raditi na način prirode, ali sa strašću i osjećajnošću. »Pozicija koju je odabrao na prelazu šezdesetih u sedamdesete može se porediti s onom koju su naznačili Gliha i Šimunović - preobrazba krajolika u apstraktni raster snažne emocionalne i simboličke asocijativnosti.

Kad sam radio u Vjesniku, takav pristup Veselko Tenžera okrštavao je anagramom imena našeg uvaženoga kolege Joze Puljizevića Puzo Uljizević.

Tako je nagradu za vijest dobila Diana Glavina, za reportažu Željko Malnar, za intervju Ivan Kralj, nagradu »Veselko Tenžera« za unapreðenje novinarskog izraza dobio je Jurica Pavièiæ, a nagradu za životno djelo »Otokar Keršovani« dobio je Branko Lentiæ.

NACIONAL: Mislite li da recentna književnost ide u populističkom smjeru? Veselko Tenžera je prije puno godina javno upozorio u Vjesniku na opasnost od komercijalizacije književnosti upravo zbog biblioteke Hit.

Kompletna donacija Kabinetu grafike vrlo bi skoro trebala završiti kao poseban multimedijalni kompaktni disk u pripravi ravnateljice Kabineta Slavice Marković, Ružice Pepelko, kustosice izložbe, Gabrijela Leškovića i Tanje Lisec, na kojem će se u potpunosti reproducirati i katalogizirati ova djela i u kojem će se osim videozapisa koje je ustupila Hrvatska televizija te dokumentarističkih fotografija naći i opsežna Lovrenčićeva biografija uz izbor iz kritika koje su desetljećima pisali Veselko Tenžera, Luko Paljetak, Željka Čorak, Marina Baričević i drugi.