O životu i djelovanju Ivana viteza Trnskog na kolokviju su govorili ugledni znanstvenici i sveučilišni profesori: prof. dr. sc. Vinko Brešić, akademik Ante Stamać, prof. dr. sc. Katica Čorkalo i mr. sc. Božidar Petrač.

Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Božidar Petrač, Dubravko Jelčić, Sanja Polak, Vinko Brešić, Berislav Majhut, Vedrana Živković Zebec, Ivan Bošković...

Prof. dr. Vinko Brešić upozorio je i na to kako se književnost, a s njom i tradicionalni oblici njezina pospremanja, našla pred brojnim zamkama izrazito opasnoga procesa globalizacije.

Moderator skupa Vinko Brešić rekao je kako je želio propitati koliko je živo djelo Dragutina Tadijanovića, što se dogodilo u posljednjih pet godina i kojim smjerom treba ići u osmišljavanju njegovih budućih obljetnica.

Knjigu je priredio Vinko Brešić, koji je desetak godina s profesorom Milićevićem dijelio zajedničku radnu sobu B121 na Odsjeku za kroatistiku.

Recenzenti su akademik dr. Petar Strčić i dr. Vinko Brešić.

Treću knjigu iz ambicioznog pothvata Matice hrvatske Slavonski Brod uredio je sveučilišni profesor dr. Vinko Brešić, priređivači su dr. Cvjetko Milanja i prof. Kristina Grabar, a recenzenti dr. Joža Skok i Dubravka Težak.

Urednik knjige, Brođanin Vinko Brešić istaknuo je kako je relativno malo ovakvih kritičkih izdanja budući da je njihovo priređivanja vrlo težak i komplicirani posao.

- Tako bismo 2013. godine, na stogodišnjicu nastanka šegrta Hlapića, imali objavljena sva Ivanina djela, ali ni to nije kraj projekta kojim bismo pristupačnim učinili cijeli književni opus Ivane Brlić Mažuranić, kazao je prof. dr. Vinko Brešić.

Urednik sabranih djela Vinko Brešić podsjeća kako je vrlo malo hrvatskih pisaca koji imaju sabrana djela, a još manje onih koja to imaju u kritičkoj redakciji.

Knjigu će uz autora predstaviti Vinko Brešić, Nenad Rizvanović i Leo Rafolt.

Može se proširiti i na preneseno značenje: ono što je najvažnije u nečemu, bit čega. 11. Takvu kategorizaciju pojedinih krugova pjesme daje Vinko Brešić u svojoj studiji o Dobriši Cesariću.

Vidi Vinko Brešić, Dobriša Cesarić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1984. str.51-58. 12. Tako o erosu govori Platon u Gozbi, a apostol Pavao o agape u Prvoj poslanici Korinćanima. 13. Brešić, isto. 14. Radi se o prva dva poglavlja trećeg dijela (O viđaju i zagonetki, Prije izlaska sunca).

Žarko Paić govorio je o postmoderni kao ideologiji kulturalnih razlika i njezinim posljedicama, Vinko Brešić upitao se o značenju časopisa u doba digitalnih tehnologija, Zvonimir Donat je govorio o ideologiziranju književnosti, a svoje su priloge temi dali i mnogi drugi autori.

Sko ro tri desetljeća ova poetesa strpljivo njeguje svoj lirski glas od 1965. javno ga obznanjujući po raznim časopisima, a od 1971. i u vlastitim knjigama šireći ga s jednakim uspjehom i kroz antologijske izbore domaće i strane, dakle i u prijevodu na više jezika. (dr. Vinko Brešić)

Zacijelo se u tome krije barem dio popularnosti ovoga pjesnika i svakako solidan zalog trajnosti njegove lirike. " Vinko Brešić

Ovogodišnji su dobitnici Vinko Brešić za najbolju knjigu kritika »Kritike« te Ivan Trojan, kojemu je pripala »povelja uspješnosti« za niz književnih kritika.

Bošković, dr. sc. Vinko Brešić, dr. sc. Zvonko Kovač, mr. sc. Božidar Petrač, dr. sc. Helena Sablić Tomić i akademik dr. sc. Ante Stamać.

Dobitnici Godišnje nagrade za znanost u području tehničkih znanosti su Franjo Cajner i Nedjeljko Perić, u području biotehničkih znanosti Tomislav Treer, u području društvenih znanosti Denis Bratko, a u području humanističkih znanosti Vinko Brešić, Lovorka Čoralić i Zdenka Janeković-Roemer.

Iste godine zaposlen kao mlađi asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost na matičnom fakultetu te kao znanstveni novak na znanstvenom projektu Hrvatska književna periodika 1950 - 2000, koji pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa vodi prof. dr. Vinko Brešić.

Na Ivanin rođendan, 18. travnja bit će predstavljena prva knjiga Sabranih djela Ivane Brlić Mažuranić: Pjesme i pripovijetke koje pod pokroviteljstvom Grada Slavonskog Broda objavljuje brodski Ogranak Matice hrvatske, a uređuje prof. dr. Vinko Brešić.

O knjizi je najprije govorio njezin predgovarač Vinko Brešić.

Riječ je o trećoj knjizi, izdanoj uz potporu Ministarstva kulture i Grada Broda, koju je uredio književni povjesničar Vinko Brešić uz stručnu pomoć priređivača Cvjetka Milanje i Kristine Grabar te recenzenata Jože Skoka i Dubravke Težak.

Knjigu će predstaviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Vinko Brešić, a tekstove iz Spomenara će čitati autorica, koja se književnom ostavštinom Brlić-Mažuranić bavi dugi niz godina.

U dvodnevnom programu 6. pulskih dana eseja brojni gosti esejistički govoriti o žanru eseja, a ovogodišnja središnja tema je autoritet na koju će između ostalih govoriti i Vinko Brešić, voditelj katedre za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zdravko Zima, vodeći hrvatski književni kritičar i esejist te filozof i književnik Zdravko Paić.

Istraživački je uključena u znanstveni projekt Dječja i usmena književnost u interferenciji te u projekt izrade kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić (voditelj prof. dr. sc. Vinko Brešić).

Što zapravo znači regionalizam u hrvatskoj kulturi, postoji li regionalna kultura i u kojim se oblicima ona izražava, kakva je njezina zastupljenost u enciklopedijama i književnosti - to su samo neka od pitanja na koja su odgovore pokušali dati ravnatelj NSK Josip Stipanov, ravnatelj LZ-a Vlaho Bogišić, sveučilišni profesori Joško Božanić, Vinko Brešić i Robert Matijašić, zatim Damir Boras, Sanja Fabijanić, Višnja Flego, Bruno Kragić i Đurđica Križman-Zorić iz LZ-a te Antun Vujić, glavni urednik Hrvatskog leksikona.

Vinko Brešić je ustvrdio kako je postmodernistički regionalizam u Hrvatskoj reakcija na globalizaciju, odnosno amerikanizaciju, ali i posljedica naše novije povijesti, dobivanja države nakon kojega se govor o regijama više ne doživljava kao ugrožavanje nacionalnog interesa.

Skup će izlaganjem pod naslovom " Antun Šoljan o Krsti Špoljaru " otvoriti Božidar Petrač, Vinko Brešić će govoriti potom o časopisima Krste Špoljara, Ljerka Car Matutinović o motivima otuđenosti u prozi Krste Špoljara, a izlaganje Božice Jelušić nosi naziv " Utroba riječi - Pogled na poeziju Krste Špoljara ".

Budi svoj pjesma je koja pripada istoimenoj zbirki pjesama, izvorno Augusta Šenoe, no izdanje je priredio Vinko Brešić, književnik inspiriran Šenoinim stvaralaštvom.