Nakon stagnacije u vrijeme industralizacije, vino i vinova loza posljednjih su desetak godina opet u središtu interesa ovdašnjih ljudi.

Prekrasan kraj s jedinstvenim amfiteatrima u kojima raste vinova loza ima desetke mjesta na kojima se ljubitelji dobre hrane i finog vina neće razočarati.

Ugrožena je vinova loza, koju poljoprivrednici praktično još nisu ni obrezali, a već je iz njezinih mladica izvirio pup. Stanje je uistinu alarmantno riječi su poljoprivrednika Veljka Ljubičića.

Prvu preventivnu zaštitu vinove loze protiv crne pjegavosti ili fomopsisa preporučamo kada se vinova loza nalazi u razvojnom stadiju vunastog pupa.

Vinova loza na grbu koja raste iz trobrijega i obavija se oko križa, označava najvažniju granu poljoprivredne djelatnsoti ljudi iz ove općine ali ima i dublje značenje.

Ti se vinogradi penju do 1100 m nadmorske visine, a to su (uz vinograde u najsjevernijoj talijanskoj vinorodnoj pokrajini Valle d Aosta, na položajima Valdigne, gdje uspjeva sorta blanc de morgex na nadmorskoj visini od oko 1200 m i uz vinograde na drugom kraju Italije, na padinama Etne-Sicilija, gdje oni dostižu visinu od oko 1000 m/nad morem), najviši položaj na kojema se u Europi uzgaja vinova loza.

Bez naučne, socijalne i religijske autokratije idijotizam se uzgajao kao kultura, kao vinova loza.

Trebalo je to biti prvo " službeno vino " Vinarije Benkovac iz vinogorja stvorenog prije četiri godine u golome kršu na kojemu je, nakon rigolanja i frezanja, u pionirskom pothvatu zagrebačkog Badela 1862. zasađena vinova loza.

U Istri, pa tako i u Poreču, vinova loza se uzgoja još od rimskog doba.

Obrada tla tijekom vegetacije obavlja se ručno ili mehanizacijom (frezama, kultivatorima i sl.) kako bi se uništili korovi, održala dostatna količina vlage u tlu tijekom ljetnih mjeseci i u tlo unijela mineralna gnojiva kojima se tijekom vegetacije prihranjuje vinova loza.

Parthenocissus (Lozica) je biljka iz porodice Vitaceae u koju spada i vinova loza.

Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu.

VINOVA LOZA (od 2.9. do 29.9.) Vinova loza povezuje se s trudom, no i s uživanjem, pa su ljudi rođeni u ovom periodu senzualni, a nerijetko i lijepi.

Gdje se slavio Dioniz, tu se i uzgajala vinova loza.

Alija: " Eto neka bude vinova loza ".

Jurlinove dvore čini pet kamenih kućica sagrađenih u krug tako da čine zatvoreno dvorište u kojem se nalaze izvorni kameni stol i klupe, kamenice za čuvanje maslinova ulja, gustirna i stoljetna vinova loza.

Zahvaljujući kršćanstvu, vinova loza i vino dobivaju prvo kultni, a potom i vjerski karakter.

Zanimljiv je i podatak iz te iste 1928. godine koji kaže da se tada vinova loza uzgajala na 976 katastarskih jutara. 700 jutara je bilo zasađeno američkom cijepljenom vinovom lozom, navode izvori, a ostatak pod domaćom i izravno rodećom sortom.

Aktualni savjeti vinogradarstvo 24.. 04.2012. Vinova loza u kontinentalnoj Hrvatskoj se nalazi dijelom u fenofazi zelenog pupa i većinom u fenofazi početka rasta listića i izboja ovisno o lokaciji, sorti i ekspoziciji.

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, masline) i stočarstvom.

Vinova loza se uzgaja od Iloka do Konavla.

Vinova loza (Vitis vinifera) zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Dalmacije, kao vjekovna hraniteljica ljudi ovog prostora.

Dok maslina pruža začin svakodnevnom ritualu jela i služi u vjerskim obredima kao nada u vječni život, vinova loza nagrađuje mukotrpni rad oko nje svojim plodom od kojega se dobiva najpoželjnije piće, vino.

O Investicijama u poljoprivredi Makedonije govorio je Jani Novačev voditelj Sektora marketinga i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Makedonije, a potom je na temu Vinova loza i Vinarstvo u Makedoniji govorila Lidija Miteva, voditeljica Sektora za međunarodnu bilateralnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Makedonije.

Kroz tisuće godina u manje ili više isprekidanim intervalima na ovoj zemlji uzgajala se vinova loza, kušala se i točila opojna, razigrana vina.

Vinova loza, smokve, masline, a posebno magarci nekada su bili zaštitni znak svih malih primorskih mjesta.

U plodnim dolinama, pokrivenim crvenicom i mjestimice pješčanim nanosima, uzgaja se pretežno vinova loza.

Masline, smokve, vinova loza i magarci nekada su bili glavna obilježja svakog dalmatinskog mjesta, a zatim su počeli izumirati.

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza vinskih i stolnih sorti.

Sišu njezin sok, a vinova loza reagira u vidu kovrčanja lista.