Iako je u pristupu naglasak stavljen na visokoškolske knjižnice, u udžbeniku se nalaze brojne definicije i prilozi koji će biti od velike koristi za sve zainteresirane za ovu temu budući da se problematika mjerenja uspješnosti poslovanja tek u nekim dijelovima razlikuje u pojedinim vrstama knjižnica.

Vijeće je istaknulo važnost donošenja Standarda za visokoškolske knjižnice te zatražilo da se u ime Ministarstva kulture uputi požurnica Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kako bi se Standard usvojio u što kraćem roku.

Vijeće je razmotrilo mišljenje o Prijedlogu standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj što ga je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo Ministarstvu kulture.

Radna mjesta i potreban broj zaposlenika u Knjižnici utvrđuju se na osnovi Zakona o knjižnicama, Standarda za visokoškolske knjižnice, te preporuka međunarodnih stručnih tijela.

U prvom uvodnom poglavlju autorica daje pregled znanstvenog i društvenog napretka te u taj okvir smješta visoka učilišta, analizira njihovu prilagodbu (ili odsustvo iste) promjenama u društvu oko sebe te poseban naglasak stavlja na visokoškolske knjižnice i njihov odgovor na izazove promijenjenih okolnosti njihovog postojanja.

Istodobno imaju dobro uređene školske i visokoškolske knjižnice za razliku od nas.

(1) Knjižnica obavlja svoje poslove u skladu sa Zakonom o knjižnicama, prema utvrđenim Standardima za visokoškolske knjižnice i preporukama međunarodnih stručnih tijela. (2) Knjižnična djelatnost obuhvaća osobito: nabavu knjižnične građe, stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro, izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka, omogućavanje dostupnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima, osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija, poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora, te vođenje dokumentacije o građi i korisnicima. (3) Kroz stalno stručno usavršavanje knjižnično osoblje dužno je pratiti razvoj standarda knjižničnog poslovanja i novih tehnologija te ih primjenjivati u radu.

Planovi za daljnji rad: aktivno djelovanje unutar Sekcije, poticanje permanentnog obrazovanja knjižničara u tehničkim knjižnicama predlaganjem ili organiziranjem predavanja i radionica (CSSU, informativni dani s matičarkom za specijalne i visokoškolske knjižnice, njihovog sustavnog obavješćivanja o događanjima, skupovima i mogućnostima obrazovanja.

Od tada do danas u organizaciji Društva u Splitu održavali su se brojni stručni skupovi i predavanja. 1996. godine Društvo je bilo domaćin 30. skupštine HKD-a u Primoštenu. 2000. i 2001. godine Društvo je u Splitu, zajedno s Komisijom za visokoškolske knjižnice HKD-a, organiziralo stručne skupove za knjižnice visokih učilišta pod nazivom Nužnost promjena za 21. stoljeće i Pravci koordiniranog razvoja.

Predstavnica Rektorskog zbora gđa Kata Ivić obavijestila je da se priključuje prijedlogu Hrvatskoga knjižničarskog društva, dok je predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gđa Mladenka Jukić (za visokoškolske knjižnice) zamolila biti izuzeta od dostavljanja pisanog prijedloga programa i plana rada.

- osnovne identifikacijske podatke o dobru (naziv/naslov, porijeklo, vrsta građe, broj jedinica građe), - sažeti opis dobra, - mišljenje o vrijednosti i značenju dobra (valorizaciju) koje, u području svoje nadležnosti, izdaje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao središnja matična knjižnica i matične sveučilišne knjižnice (za visokoškolske knjižnice, specijalne knjižnice, knjižnice u sastavu vjerskih zajednica i dr.) te matična narodna knjižnica (za narodne i školske knjižnice), - podatke o sustavu mjera zaštite zbirke pokretnih kulturnih dobara i - fotodokumentaciju o pojedinom knjižničnom dobru, odnosno knjižničnim dobrima unutar neke zbirke koja su osobito dragocjena (po kriteriju starosti, rijetkosti, provenijenciji, opremi iluminacijama, ilustracijama, uvezima).

U smjernicama su posebno istaknuta sljedeća pitanja: 1. Rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o knjižnicama 2. Promjene Standarda za narodne knjižnice i Standarda za pokretne knjižnice 3. Prijedlog Standarda za visokoškolske knjižnice 4. Rješavanje pitanja posudbenog prava u knjižnicama 5. Rasprava o Akcijskom planu Strategije razvoja narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj 6. Poticanje i praćenje informatizacije narodnih knjižnica 7. Poticanje rješavanja skupnog pristupa bazama podataka u narodnim knjižnicama 8. Praćenje projekta digitalizacije kulturne baštine u suradnji sa Hrvatskim muzejskim vijećem i Hrvatskim arhivskim vijećem 9. Suradnja s Vijećem za knjigu i nakladništvo u svezi prethodnih zaključaka Hrvatskog knjižničnog vijeća i pitanja otkupa knjiga 10. Poticanje međunarodne suradnje narodnih knjižnica i suradnja sa Vijećem za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije

Vijeće je informirano o radu Povjerenstva za izradu standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj te je razmatralo Obrazloženje Povjerenstva koje je u ime Povjerenstva Hrvatskome knjižničnom vijeću dostavila gđa Petrak.

1. Usvajanje zapisnika 15. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća 2. Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci 3. Nacrt Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj 4. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika 5. Razno - Informacija o pripremama za Mjesec hrvatske knjige - Podnesak Zajednice knjižnica sveučilišta Hrvatske Prijedlog za povećanje koeficijenata složenosti poslova u knjižnicama

Pri prezentiranju Nacrta prijedloga Standarda za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj koji je na Vijeće prispio nakon dugog niza godina rada i duge javne rasprave, u kojem su sadržani minimalni kriteriji za osnivanje visokoškolskih knjižnica i zadržani osnovni elementi uspješnosti, pokazalo se da su primjedbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dostavljene na sjednicu, takve prirode da bi se o njima moralo očitovati i Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Standarda.

Stoga je rasprava odgođena za sljedeću sjednicu, do kada će se očitovati i Povjerenstvo HKV i Komisija za visokoškolske knjižnice HKD.

Poput školskih, i visokoškolske knjižnice vode računa o broju studenata jer to utječe na njihovu veličinu, na broj zaposlenog osoblja u njima, te na službe i usluge koje nude.

Od 42 visokoškolske knjižnice Sveučilišta u Zagrebu knjižnica FOI jedna je od svega tri knjižnice koja je korisnicima na usluzi i subotom od 8,00 - 14,00 sati.

Vijeće je informirano da je Nacrt prijedloga Standarda za visokoškolske knjižnice u RH dostavljen.

Kao prvi, na javnu se raspravu stavlja nacrt Strategije razvoja sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj: 2012. 2015. Zamijetit ćete da umjesto sintagme visokoškolske knjižnice u naslovu ovog dokumenta stoji sintagma sveučilišni knjižnični sustavi.

Vijeće je informirano da je Povjerenstvo za reviziju i izradu novog prijedloga Standarda za visokoškolske knjižnice izradilo prijedlog i u smjernice unijelo sve što je aktualno.

Marine Mihalić, uvrstili su u jednu od točaka dnevnog reda i Standarde za visokoškolske knjižnice te se očitovali oko potrebe da se pristupi reviziji prijedloga Standarda za knjižnice visokih učilišta u RH Vijeće je prihvatilo prijedlog što ga je obrazložila gđa.

Marina Mihalić te zaključilo da se što skorije pristupi izradi Standarda za visokoškolske knjižnice.

U raspravi je nadalje bilo riječi o važnom pitanju suradnje ostalih Sveučilišta na implementaciji softvera, o matičnoj djelatnosti za visokoškolske knjižnice, o realnom vremenu implementacije softvera, podršci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Rektorskog zbora prenošenju ovoga softvera i na ostala sveučilišta

S radom i organizacijom ove visokoškolske knjižnice upoznala nas je glavna voditeljica, Vera Lulić, a s knjižničnom građom, njenim smještajem, načinima zaštite i korištenja te on-line katalogom iste, knjižničarka Jelena Višnjić.

Visokoškolske knjižnice smatraju ga tek uvodnim upoznavanjem koje se tijekom studija sustavno nadopunjuje.

Područja interesa su znanstvena komunikacija, knjižnično poslovanje, informacijski izvori, visokoškolske knjižnice i povijest knjižnica.

DBI ima posebne odbore za narodne, školske, stručne i visokoškolske knjižnice, koji prate, proučavaju i obrađuju stručna pitanja, te daju prijedloge za unapređenje djelatnosti.

Iz ovog osnovnog zadatka izvode se sve funkcije, djelatnosti i dužnosti visokoškolske knjižnice koje se prepliću i dopunjavaju s funkcijama Fakulteta, ali i s potrebama Sveučilišta uopće.

Članica Vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske pri HAZU, Razred za tehničke znanosti (2011.) Članica Matičnog odbora za područje društvenih znanosti polje informacijske i komunikacijske znanosti (2009.) Članica Odbora za istraživačku e-infrastrukturu Hrvatske pri HAZU, Razred za tehničke znanosti (2007.) Članica Hrvatskog knjižničarskog društva: Komisija za automatizaciju, Komisija za sveučilišne i visokoškolske knjižnice (1990.) Članica Hrvatskog biološkog društva (1987.) Članica IFLA/Knowledge Management Section (2000.)