To je razlog što Split ima negativan vitalni indeks (određuje se usporedbom broja živorođenih na sto umrlih), koji iznosi 94. Štoviše, vitalni iznos Splita je niži nego onaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj iznosi 98,4. No, na žalost, čak je i na području županije, nakon niza godina u kojima se bilježio pozitivan prirodni prirast, zabilježen veći broj umrlih (4691) u odnosu na broj rođenih (4614).

Vitalni indeks u Hrvatskoj slobodno možemo nazvati i " mortalni " indeks.

Pakoštane sa statistički 155,2 i Bibinje sa 153,6 rođenih na stotinu umrlih ulaze u krug dvadesetak općina koje u Hrvatskoj imaju najviši vitalni indeks.

Najniži vitalni indeks u Zadarskoj županiji ima općina Sali gdje je statistički gledano 28 rođenih na 100 umrlih, a odmah uz nju je općina Lišane Ostrovičke s 33 rođenih na 100 umrlih.

Graf 11. - 3. Prirodni prirast stanovništva i vitalni indeks

Ohrabruje tek statistički podatak kako je protekle godine Sukošan imao pozitivni vitalni indeks od 141, odnosno više rođenih nego umrlih.

Godine 2009. prirodni prirast prvi puta je pozitivan, odnosno broj živorođenih premašio broj umrlih (5), te je time vitalni indeks prvi puta od 2001. pozitivan, odnosno 106,60.

Babina Greda - više rođenih, a manje stanovnika Prirodno kretanje stanovništva pet slavonskih županija pokazuje da manji vitalni indeks ima Podravina i Baranja, a veći Posavina i Srijem.

Vitalni indeks u tom naselju iznosi 106

ŽUPANIJA 2001. 2011. PROMJENA 2001. - 2011. (%) VITALNI INDEKS 2006. - 2010. Virovitičko-podravska 93.389 84.586 - 9,4 68,3 Požeško-slavonska 85.831 78.031 - 9,0 76,3 Brodsko-posavska 176.765 158.559 - 10,3 83,5 Osječko-baranjska 330.506 304.899 - 7,7 73,5 Vukovarsko-srijemska 204.768 180.117 - 12,0 83,5 ukupno 891.259 806.192 - 9,5 www.glas-slavonije.hr

2.2. Vitalni indeks i prirodni prirast Promatrajući vitalni indeks (živorođeni x100/umrli) u desetogodišnjem razdoblju vidimo da je od 1998. g vitalni indeks u stalnom padu, i niži je od vitalnog indeksa u Hrvatskoj.

Prema lanjskoj statistici, među četiri dalmatinske županije najlošije stanje je u Šibensko-kninskoj u kojoj je vitalni indeks, koji pokazuje broj živorođenih na sto umrlih, bio samo 65,1, što znači da je broj umrlih za 35 posto nadmašio broj živorođenih.

I dok se gradovi u Šibensko-kninskoj županiji još nekako drže (zbirni vitalni indeks za gradove iznosi 72,6), situacija u općinama, s ukupnim vitalnim indeksom od samo 50, zabrinjavajuća je.

Sam Zadar stoji vrlo dobro u njemu je lani umrlo 610 osoba, a rođeno 33 posto više djece, njih 809. Najveći vitalni indeks u ovoj županiji imaju Bibinje, u kojima je rođeno 57 posto više djece nego što je stanovnika umrlo.

Situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čiji je ukupni vitalni indeks 108, zanimljiva je dok je većina otočnih gradova i općina, te glavnina Zagore u minusu, gradovi i općine oko Splita imaju uzlazan trend.

Rekordni vitalni indeks u 2010. godini imala je Podstrana u kojoj je rođeno gotovo tri puta više djece nego što je stanovnika umrlo, a slijedi Solin s dvostruko više rođenih nego umrlih, te Kaštela koja su oko 70 posto u plusu.

Stopa nataliteta u 2010. godini iznosila je 9,8. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks, broj živorođenih na 100 umrlih, koji je iznosio 83,2. Zbog toga bi hitno trebalo poduzeti prave korake da se taj brzi pad zaustavi, jer je iz godine u godinu bilo sve manje stanovnika.

Po broju živorođene djece Zadarska županija je u 2011. bila na razini 2007. godine, a u posljednjih pet godina najveći broj živorođene djece zabilježen je 2009. kada je ta brojka iznosila 1.828. Unatoč tome, 2011. je u demografskom smislu ipak bila pozitivnija od 2009. godine, s obzirom da vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na stotinu umrlih, za 2011. iznosi 98,4, dok je u 2009. bio 97,9. Vitalnim indeksom od 98,4 Zadarska županija značajno je bolja od državnog prosjeka koji iznosi 80,7 živorođenih na 100 umrlih.

Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) je u Međimurskoj županiji viši nego u Hrvatskoj 2008. godine (101,1; 83,9).

Županijski prirast je negativan 67 osoba, a vitalni indeks iznosi 98,0. Od općina u županiji druga po prirodnom prirastu, iza Brdovca, je općina Brckovljani s 22 osobe i vitalnim indeksom 133,3 živorođeno je 88, a umrlih je 66 ljudi.

Sklopljeno je 36 brakova, razvedena su 3. I Općina Rugvica je u pozitivi po podacima za 2011. godinu - vitalni indeks 104,5, umrlo je 67 ljudi, a živorođeno je 67 djece.

U odnosu na 2010. zamjetan je pad, tada su imali vitalni indeks 120,8 odnosno prirodni prirast od 15 osoba živorođenih je bilo 87, umrlih 72. Rugvičani su prošle godine sklopili 44 braka, a 8 ih je razvedeno.

Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks koji je iznosio 80,7. Jedino je Grad Zagreb zabilježio pozitivan prirodni prirast, u svim ostalim županijama on je negativan.

Najveći je bio u Sisačko-moslavačkoj županiji i to 1 081 uz vitalni indeks od 57,9. Pozitivan prirodni prirast bio je u 101 gradu/općini i Gradu Zagrebu, a negativan je bio u 445 gradova/općina dok je 9 njih imalo nulti prirodni prirast.

Dugo Selo je drugi grad u Hrvatskoj po mjerilima vitalnog indeksa koji, po jučer objavljenim podacima o prirodnom kretanju stanovništva za 2011. godinu Državnog zavoda za statistiku, iznosi 178,2. Najveći vitalni indeks 210,3 ima Solin, a iza Dugog Sela su redom Kaštela (162,7), Sveta Nedelja (151,7), Metković (139,2), Imotski (129,8), Buzet (129,2), Poreč (128,9), Zadar (127,3) i Kastav (125,9).

Godinu dana ranije, rođenih je bilo 237, a umrlih 168, vitalni indeks iznosio je 141,1. Što se sklopljenih dugoselskih brakova tiče u 2010. bilo ih je 105, a razvedena su 22 braka.

Vitalni indeks (broj rođenih na 100 umrlih) u 2002. godini iznosio je 82,9, što nam jasno govori da je više ljudi umrlo nego što se rodilo.

Vitalni indeks za Zagreb bio je u 2003. g. deset mrtvih više nego rođenih.

Dakle, vitalni indeks u Zadarskoj županiji u većini je godina iznad 100, odnosno pozitivan.

Napomenuo je kako je Dugo Selo grad mladih o čemu govori i vitalni indeks po kojem je na drugom mjestu u Hrvatskoj te se zbog toga nastoji što više sredstava odvajati za djecu. U gradu živi oko 1 800 učenika, prije četiri godine sagrađena je prijeko potrebna još jedna škola, do tada se nastava odvijala u otežanim uvjetima.