I dok Vjenceslav Richter povodom ULUPUH-ove Inicijativne izložbe Zagrebačkog trijenala 1955. godine piše da industrijska umjetnost, kako je nazvana, ostaje« predmet našeg iščekivanja », na Drugom zagrebačkom trijenalu (1959.) u kategoriji oblikovanja industrijskih proizvoda iz drva, metala, tekstila, pamuka, vune i porculana sudjelovalo je osam poduzeća i tvornica, a ULUPUH« Jugokeramici »iz Zaprešića dodjeljuje« Znak likovne kvalitete ». 60 - tih godina snage ULUPUH-a usmjerene su ka sveobuhvatnom dizajnu (total design) kao sredstvu stvaranja pravednijeg i zdravijeg društva.

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter, 1980. godine darovali su gradu Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću s namjerom osnutka mjesta na kojem će se proučavati konstruktivistička umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i kako bi potaknuli širenje kulturnih sadržaja izvan užeg središta Zagreba.

U strukturi izlagača spomenimo djela 37 etabliranih umjetnika starije i srednje generacije, među kojima nalazimo vodeće hrvatske slikare, kipare, dizajnere Boris Bućan, Josip Diminić, Dušan Džamonja, Zlatko Keser, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Ivo Šebalj - čiji je opus višekratno vrednovan i kroz crtački izraz.

Ulice su zasad dobili Edo Murtić, Julije Knifer, Vojin Bakić i Ksenija Kantoci, a jednu, još neizgrađenu, trebao bi dobiti i Vjenceslav Richter.

Na adaptaciji Doma radio je Vjenceslav Richter.

Dokumentirajući radove umjetničke zbirke Nade Kareš i Vjenceslava Richtera, smještene na Vrhovcu 38, Tomislav Šmider, prema vlastitim riječima, bio je fasciniran načinom na koji je Vjenceslav Richter organizirao prostor svojih skulptura i objekata.

Crteži predstavljaju dijelove interijera koji je u potpunosti osmislio Vjenceslav Richter.

Godine 1968. raspisan je uži i anonimni natječaj za izradu idejnog rješenja novog hotela Ugostiteljskoga školskog centra Dubrovnik, na koji su pozvani arhitekti afirmirani u projektiranju hotela: Zdravko Bregovac, Julije De Luca, Vjenceslav Richter, Mladen Frka, Tihomir Ivanović i Andrija Čičin-Šain.

autor: Vjenceslav Richter naslov: a No. 5 cijena: 6.500 kn a No. 5. Vjenceslav Richter.

Među predstavljenim umjetnicima su: Antun Motika, Raoul Goldoni, Vjenceslav Richter, Vera Dajht-Kralj, Želimir Janeš, Ivan Medved, Mila Kumbatović, Milena Lah, Kuzma Kovačić, Damir Mataušić, Jeronim Tišljar, Sanja Pribić, Ivica Propadalo i drugi.

Današnje stanje posljedica je adaptacije za potrebe izložbenog muzejskog prostora iz sredine šezdesetih godina (prema vlastitom usmenom kazivanju autor adaptacije 1963. godine bio je Vjenceslav Richter).

U četvrtak, 10. listopada 2002. u 19 sati otvara se izložba " Vjenceslav Richter â retrospektiva grafika " u Kabinetu grafike HAZU.

Jedan od članova te grupe koja je djelovala od 1950. do 1956. godine bio je i Vjenceslav Richter.

Hrvatski arhitekt i umjetnik Vjenceslav Richter (1917 - 2002) i njegova supruga Nada Kareš-Richter (1926 -), darovali su 30. prosinca 1980. bivšoj općini Črnomerec u Zagrebu nekretnine s kućom i garažom, kao i 27 umjetničkih djela Vjenceslava Richtera (slike sistemsko slikarstvo, spontani crtež, skulpture - sistemska plastika i sistemska grafika) nastalih u razdoblju od 1964. do 1979. godine.

Naknadno je Vjenceslav Richter izravno darovao Muzeju suvremene umjetnosti i druge svoje radove što su nastali do 2002. godine te zbirku, uz radove koji su otkupljeni od Vjenceslava Richtera, čini ukupno 200 predmeta.

Program izložbe, izbor tekstova, prijevod tekstova izvršili su: Ivan Picelj, Radoslav Putar, Tihana Ravlić, Vjenceslav Richter, Neven Šegvić i sa strane galerije Vesna Barbić i Edo Kovačević. " Postoje lijepe Gattinove fotografije postava.

Vjenceslav Richter - slikarska retrospektiva avangardnog arhitekta

Vjenceslav Richter, međunarodno priznat umjetnik i arhitekt, bio je od samih početaka aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija.

Primjerice, arhitekt Vjenceslav Richter, koji je zapažen u svjetskim krugovima najviše po svojim izložbenim paviljonima, primjerice, onom prezentiranom na Svjetskoj izložbi EXPO 58 u Bruxellesu.

Silvio Vujičić kemijskim procesima mijenja strukturu medija koji u novoj kristalnoj formi sadržava prividnu matematičku sigurnost, istu onu koju je Vjenceslav Richter često dovodio u pitanje u svojim istraživanjima o mogućnostima sinteze.

Izložba Arhitektura za humaniji svijet Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58, postavljena na 1. katu prostora za povremene izložbe, kroz odabir projekata autor kojih je Vjenceslav Richter, tematizira ulogu propagandnih izložbi od druge polovine 1944 - ih do sredine 1960 - ih godina u promociji kulturnog identiteta, a sastoji se od nekoliko razina prezentacije: odabira karakterističnih primjera koji dokumentiraju Richterov stvaralački doprinos toj temi, zasebne cjeline posvećene paviljonu na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1958. koji uključuje rekonstrukciju postava odnosno nastupa tadašnje Jugoslavije na toj manistefaciji, kontekstualiziranja Richterovog djelovanja na području izložbene arhitekture u okviru njegova opusa te " mapiranje " pojedinačnog djela u okviru suvremene arhitektonske produkcije, političkih prilika i kulture.

Donacija konstruktivističke i kinetičke umjetnosti koju je za Gradski muzej Vukovar prikupio Getulio Alviani sastoji se od 169 radova dvadeset i dvojice umjetnika, među kojima su Carlos Cruz-Diez, Milan Dobeš, François Morellet, Joël Stein, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter i drugi.

U istom krugu djeluje i arhitekt Vjenceslav Richter, jedan od najgorljivijih zagovornika razvoja dizajna u Hrvatskoj, koji je osmislio postav i plakat 2. zagrebačkog triennala (1959.) posvećenog upravo teoriji i praksi dizajna.

3. Tražimo ime autora ovog djela. 4. Ksaver Sandor Gjalski ima i pravo ime koje ga čini imenjakom i prezimenjakom hrvatskog slikara po kojem je i jedna osnovna škola u Jastrebarskom dobila ime. 5. Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Vlado Kristl, Božidar Rašica i Vjenceslav Richter članovi su grupe koja je među prvima na hrvatskoj likovnoj sceni zastupala načela geometrijske apstrakcije.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća u Muzeju se održavaju značajne izložbe istaknutih umjetnika koji su bitno odredili tada vrlo snažnu i međunarodno respektabilnu zagrebačku umjetničku scenu (Josip Vaništa, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Valerije Michieli, Ivan Kožarić, Antun Motika, Vjenceslav Richter, Edo Murtić, Tošo Dabac).

Nadahnuće za rad bio je Muzej revolucije u Beogradu koji je 1961. projektirao hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter.

Vjenceslav Richter istraživač je novih mogućnosti u području urbanizma, arhitekture i vizualnih umjetnosti čije je cjelokupno stvaralaštvo zaokupljeno jednom temeljnom idejom - sintezom svih umjetnosti.

Na ovoj su izložbi, čini mi se, prvi put postavljeni bridova usporednih s razinom poda, a ne romboidalno, kako smo ih uobičavali sretati na dosadašnjim izložbama u MSU u i Klovićevim dvorima, Aleksandar Srnec s luminoplastikom i objektima te Vjenceslav Richter s fantastičnim Reljefometrom, Ondulacionom prostornom strukturom te Sinusoidama.

Iz Hrvatske svoje su radove vukovarskom muzeju poklonili Vjenceslav Richter i Ivan Picelj, koji drži da je ta ideja izvrsna.

Sjećanje: Vjenceslav Richter (8. IV. 1917 2. XII. 2002)