Google uložio 38,8 milijuna dolara u vjetroelektrane

Vjetroelektrane su troškovno povoljan obnovljivi izvor za proizvodnju električne energije.

Gradnja vjetroelektrane Krtolin iznad Šibenika ostvarena je ponajviše zahvaljujući Jošku Laburi iz Gospodarske komore u Šibeniku

Vjetroelektrane mogu imati puno negativnog utjecaja na okoliš, ali prisutno je I mnogo pogrešnih percepcija oko obnovljivih Izvora energije što je posljedica činjenice da se ljudi ustvari boje neznanja vjetra ili ipak postoji ozbiljan negativni utjecaj na prirodu.

Otada se, međutim, na temelju brojnih stručnih i znanstvenih istraživanja, naglašava Pavoković, riječima došlo do spoznaja da vjetroelektrane mogu imati puno negativnih utjecaja na prirodu i okoliš.

VW će ulagati u vjetroelektrane na moru i pregovara s četiri kompanije u tom sektoru u nastojanju da do kraja godine iz

Početkom 2012. počet će s radom vjetroelektrane ZD2 i ZD3, koje će se nalaziti na području Benkovca i Obrovca, a vjetroparkove će činiti 16 vjetroturbina ukupne snage 36 MW, potvrdili su nam to iz tvrtke Dalekovod d. d. u čijem je vlasništvu i tvrtka investitor Dalekovod Professio d. o. o.

Prije nego što navedemo mjesta u Hrvatskoj gdje su vjetroelektrane već izgrađene ili su trenutno u izgradnji, u sljedećem poglavlju iznijeti ćemo nešto o tehnologiji vjetroelektrana.

Dražen Škabar voditelj proizvodnje u Tromontovoj tvornici u Čaporicama kod Trilja, istaknuo je kako tvrtka TROMONT d. o. o. već aktivno surađuje sa španjolskim ulagačima u vjetroelektrane. Tromont je glavni izvođač radova na vjetroparku Jelinak kod Marine gdje namjeravaju postaviti 20 stupova, visokih 80 metara, na kojima će biti vjetroturbine.

Na naš upit jesu li pretjerane teze ekologa, zelenih, ornitologa i ostalih koji se bave sličnim temama, da vjetroelektrane imaju značajne negativne utjecaje na vrijednosti okoliša, ekološke odnose i krajobraz, Šikanić kaže da je to subjektivan pristup problemu.

U kojoj stranci grade vjetroelektrane, znači ubiru novac od električne energije.

Riječ je o velikom biznisu računa se da izgradnja jednog megavata vjetroelektrane košta oko 1,5 milijuna eura, a investitori grizu za ovaj posao jer se još uvijek daje dovoljno stimulativnih poticaja (2,2 centa po isporučenom kilovatsatu).

Trenutno su u Hrvatskoj u funkciji dvije vjetroelektrane, kod Šibenika i na otoku Pagu.

Primjerice, španjolske vjetroelektrane u toj istoj statistici sudjeluju s oko 13 posto.

Kad su posrijedi vjetroelektrane i proizvodnja iz drugih obnovljivih izvora energije, poput npr. solarne, o tome svoje imaju za reći ekološki aktivisti.

Inženjerija, kabelska televizija, satelitski sustavi, brodovi, vjetroelektrane. Nije mi cilj da budemo najveći.

Končar završio prvu fazu vjetroelektrane na Pometenom

Od Paga do Konavala prava je pomama za lokacijama na kojima se smiju graditi vjetroelektrane.

Bago je danas najavio i gradnju vjetroelektrane kod Splita za koju su, kaže, dobili sve dozvole.

O tome kao izgraditi mostove gospodarske suradnje, a prostora ima iznimno puno, primjerice na projektima vezanim uz infrastrukturu i energetiku ", rekla je Kosor i kao primjere suradnje njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika navela izgradnju vjetroelektrane Vrataruša iznad Senja vrijednu 70 milijuna eura i luku u Zadru, investiciju vrijednu 236 milijuna eura.

U Duićevom predavanju, a i drugdje na netu, mogu se naći podaci koliko je neto kapaciteta raznih vrsta elektrana priključeno na mrežu u Europi u posljednjem desetljeću (1. vjetroelektrane, 2. plinske kogeneracije, 3. solarne, a prirast nuklearnih, ugljenih i naftnih je negativan).

Šibensko - društvo inovatora predstavit će se na toj izložbi s tri inovacije i to mini vjetroelektrane Srednjoškolskog centra iz Knina, sustavom " Nebesko oko " za satelitsko tvrtke Freeport i njezinog vlasnika Borisa Belamarića te inovativnim sustavom za korištenje solarne energije za grijanje prostorija Šibenčanina Ante Krvavice.

Kada se cjelokupnoj investiciji dodaju troškovi rada, održavanja, administracije, osiguranja te ostali čimbenici potrebni za rad vjetroelektrane, realan povrat uloženog novca je oko 10 godina, tvrdi Matjačić dodajući kako su još prije četiri godine ovdje podigli 80 - metarski meteorološki stup za kontrolu vjetra.

Prije 10 - ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane.

čitaoci ovoga portala znaju što mislim o globalnom zatopljenju, o čemu sam argumentirano pisao postove; također sam pisao postove koji se tiču gradnji ultraskupih tzv. " zelenih " izvora energije (za čiju izradu se također troši znatna energija, nagrđuju okoliš (vjetroelektrane) vizualno i akustički; dok solarne zbog prirode rada vršak energije isporučuju oko podneva, a uvečer nestaju); i jedne i druge moraju imati " backup " bilo hidro, nuklearku ili termoelektrane. u slučaju hidroe. ombla diže se halabuka zbog par šišmiša i utjecaja na okoliš, no malo dalje nedaleko dubrovnika talijanske ribarice uništavaju u zerpu preostalu ribu, što nije ekološki problem. nadalje, siromašna zemlja poput hrvatske nema love za igranje i investiranje u skupe energije (kojima financiramo pretežito njemački industrijski kompleks, za koje nam odobravaju kredite), nego držati se provjerenih hidro i fosilnih elektrana, plus nuklearka. kada jedna izrazito " zelena " zemlja kao slovenija planira proširenje termocentrale šoštanj (to na lignit, no koristeći nove daleko efikasnije turbine http://www.ebrd.com/pages/project/psd/2009/40417.shtml) čime će dobijati trećinu potrebne energije, ne vidim zašto siromašna hrvatska ne bi radila identičnu stvar. time dolazimo do povoda zašto pišem; moja redovna " mušterija ", koju volim redovito spominjati u svojim " stakleničkim postovima " ravnatelj goddardovog instituta jim hansen, napisao je pismo slovenskom parlamentu u kojem prosvjeduje zbog proširenja šoštanja, što smatram drskošću bez presedana. dakle projekt odobren od eu, koji je vjerojatno prošao rigorozne provjere biva kritizan od strane američkog građana jer će ta elektrana izazvati strašne posljedice po svjetsku klimu. http://www.columbia.edu/ jeh1/mailings/2012/20120330 _SlovenianPresident.pdf odakle pravo građaninu hansenu, da određuje nekome da li može graditi jednu jedinu termocentralu; (koliko li ih kina godišnje napravi, a kada bi hansen kinezima poslao ovakvo pismo vjerujem da bi se dobro nasmijali).

Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.

Ako tu stavimo i vjetroelektrane - ista stvar buka.

U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35 % investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.

U današnje vrijeme energija vjetra je najpopularniji obnovljivi izvor energije, te su kroz više stotina GW instalirane snage velike vjetroelektrane široko prihvaćene kao važan i konkurentan čimbenik proizvodnje električne energije već danas.

Od toga bi gotovo šest milijardi kilovatsati dali novi obnovljivi izvori (ne računajući hidroelektrane), a od toga 3,6 milijardi vjetroelektrane. (vidjeti: Action Plan GreenNet Europe, te Vjesnik Hrvatske elektroprivrede, br. 207, travanj 2008., str. 18) To bi značilo instalaciju oko 1500 megavata kapaciteta - nipošto nezamisliv cilj