U članku 194. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: »Republike Hrvatske« dodaju se riječi: »i uvozi stranu vrsta riba u prirodne i doprirodne vode, kao i prenošenje takvih vrsta iz ribogojilišta u druga vlažna staništa.«.

U vlažna staništa ubrajamo vlažne šume i livade, slatke vode i jezera, vodotoke i močvare te obalno more do dubine od 6 m.

To je iznimno važna konvencija jer se njome štite vrlo vrijedna vlažna staništa koja su pravi rasadnik biološke raznolikosti.

Ovlaštenici prava lova izvan granica Parka prirode moraju organizirati lov tako da olovna sačma ne pada u Park prirode, a posebno ne na vlažna staništa, kao i ribnjake na području Parka prirode.

Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju medu najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.

Danas se vlažna staništa više ne smatraju samo blatnjavim izvorom komaraca ".

Upravo je i ovogodišnja međunarodna tema Svjetskog dana vlažnih staništa: Vlažna staništa i turizam-izuzetan doživljaj ".

Vlažna staništa su izrazito bitna iz mnogo razloga.

Mnoge kopnene životinje također koriste vlažna staništa.

Tako su mnogim pticama vlažna staništa od ključne važnosti prilikom migracija, kada im služe kao odmorišta te kako bi se prehranile i ojačale za nastavak svog puta.

Plan treba slijediti odredbe Zakona o zaštiti prirode koji kaže (Članak 50) da vlažna staništa, uključujući v predstavljaju prirodne vrijednosti, da ih treba očuvati u prirodnom ill doprirodnom stanju, te da priroc doprirodne močvare veće od 0,25 ha predstavljaju ekološki značajna područja.

Ovogodišnji slogan je Vlažna staništa i turizam.

Osim vlažnih staništa " naslonjenih " na naše rijeke, tu su i druga značajna vlažna staništa, poput manjih umjetnih retencija koje na svojim rubnim dijelovima podržavaju opstanak bioraznolikosti.

Međimurska županija, ovim prijedlozima izmjena i dopuna PPU, na žalost ne predviđa izletnički turizam uz rijeku Dravu, te koči razvoj turizma, a time posebno razvoj naše općine te Međimurske županije u cjelini. 2. u članku 127. b. stavak 2. alineja 4. revitalizirati vlažna staništa uz Muru i pritoke, dodati riječi i potoka Bistreca., Obrazloženje: Uvažen je dio koji se odnosi na stare i presušene tokove rijeke Drave, a nije dodan i potoka Bistreca na području Donjeg Vidovca.

Cretovi su vlažna staništa na kojima se organski materijal slabije razgrađuje i nakuplja u obliku treseta.

Iako preferiraju vlažna staništa, pa su posebice česte u tropskom području, neke vrste iz ove skupine mahovina odlično su se prilagodile životu u sušnim, pa čak i pustinjskim područjima, dok druge nastanjuju vodena staništa, poput jezera i akumulacija.

U vlažna staništa spadaju dakako močvare, ali i mnogi drugi tipovi staništa: jezera, bare, lagune, mangrove, koraljni grebeni i mnoga staništa za koja ne postoji pravi prijevod na hrvatski jezik te ih mi sve prevodimo kao močvare ".

Vlažna staništa mogu imati veće ili manje oscilacije razine vode, mogu biti slatkovodna, braktična ili slana, a postoje i podzemna vlažna staništa.

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata.

(1) Vlažna staništa, uključujući vode, predstavljaju prirodne vrijednosti u smislu ovoga Zakona, te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju.

U užem smislu pojma vlažnih staništa, kojima se smatraju bare i močvare, te druge povremene ili stalne pliće stajaćice, dijelovi Međimurja uz naše rijeke obiluju starim rukavcima, mrtvicama u procesu sukcesije i sličnim fenomenima koji se ubrajaju u značajna vlažna staništa.

Močvarna i vlažna staništa predstavljaju prirodnu infrastrukturu koja se može koristiti u svrhu čuvanja vode, pročišćavanja vode, dovod vode različitim grupama korisnika odn. potrošača od planina do mora, kao i u svrhu smanjenja rizika od poplava.

Najčešće živi na suhim kamenitim područjima obraslim niskim grmljem i drvećem, izbjegava vlažna staništa.

Zbog načina života koji je vezan uz vodu i vlažna staništa, vodozemcima prijeti sve izraženija promjena klime, povećano UV-B zračenje, unos otrovnih tvari (pesticidi, teški metali, gnojiva) u vodena staništa, bolesti, deformacije itd...

Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz ove dvije rijeke: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale.

Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira.

Svrha zaštite je trajno očuvanje ornitofaune karakteristične za vlažna staništa i rijeke te zaštita ornitofaune ugrožene na nacionalnoj i europskoj razini.

Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Republici Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica.

Stonoge su kopnene životinje koje nastanjuju vlažna staništa jer kroz površinu tijela i otvore za disanje gube znatne količine vode.

Vlažna staništa su osobito bitna za raznolikost kukaca i vodozemaca.