Bavimo se proučavanjem vretenaca (kukci iz reda Odonata) koji svoj životni ciklus vežu za vodena staništa, kao ličinke koje su predatori na dnu močvarnih i tekućih voda, koje u posljednjem ličinačkom stadiju dobivaju začetke krila, te kao odrasli oblik (imago) izlaze iz vode.

Uz velike zdravstvene probleme koje uzrokuju ljudima, cvjetanja su često kobna i za divlje životinje koje žive uz vodena staništa, vodene životinje te stoku koja se napaja iz prirodnih izvora vode.

S druge strane obale su, dodaje, šumarci i vodena staništa.

Zelenonoga mlakuša je svojim životnim prostorom vezana uz vodeni ekološki sustav i vodena staništa.

Mjere zaštite vodozemaca i gmazova, od kojih su na području Općine Malinska - Dubašnica prisutne slijedeće strogo zaštićene vrste: gatalinka, glavata želva, barska kornjača, kopnena kornjača, planinski žutokrug i crvenkapica, obuhvaćaju očuvanje staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na travnjačka, vlažna i vodena staništa.

Meduze spadaju u koljeno žarnjaka koji nastanjuju vodena staništa.

Nažalost, kontinuiranim povećanjem stanovništva i širenjem gradskog područja na okolicu spomenuta vodena staništa se nalaze pod velikim negativnim pritiskom.

Ženka nakon parenja odlaže jaja u vodu, a mlade gatalinke, nakon preobrazbe napuštaju vodena staništa u srpnju ili kolovozu.

U ožujku su također objavljeni rezultati nedavno provedenog istraživanja (American Bird Conservancy found/Američka zaklada za zaštitu ptica) koje otkriva štetan učinak pesticida, uključujući i neonikotinoida na populaciju ptica kao i na određene vrste kukaca vezanih uz vodena staništa (znanstvena revizija navedenog istraživanja je u tijeku).

Gmazovi u pravilu ne trebaju vodena staništa za svoj razvoj.

Ipak, nekoliko vrsta je svojom biologijom vezano isključivo za vodena staništa, kao npr. barska kornjača, bjelouška i ribarica.

Vodena staništa Draškog potoka u ovom dijelu su nažalost poremećena ljudskim zahvatima i najvećim dijelom godine presušuju.

Iako preferiraju vlažna staništa, pa su posebice česte u tropskom području, neke vrste iz ove skupine mahovina odlično su se prilagodile životu u sušnim, pa čak i pustinjskim područjima, dok druge nastanjuju vodena staništa, poput jezera i akumulacija.

Zato što je voda jedan od osnovnih resursa neophodnih za život, a vodena staništa su pod sve većim negativnim utjecajem zagađenje, eksploatacija, zatrpavanje, kanaliziranje i betonizacija vodenih tokova, razvoj infrastrukture...

(2) Korita i tokovi potoka te manje vodne površine (vlažni biotopi) sačuvat će se, u pravilu, u prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima kao posebno vrijedna vodena staništa naselja.

U sklopu akcije imati ćemo nekoliko radionica za djecu na kojima se mogu upoznati sa živim svijetom koji je vezan uz vodena staništa.

Takva vodena staništa skrivaju i neke vrste zaštićenih vodozemaca.

Vodena staništa razlikuju se prema tipu sedimenata, brzine protoka vode i veličine volumena vode.

Za vodena staništa se kaže da su prijelazni sustavi između nadzemnih i podzemnih voda.

Sistematičan pristup problematici suzbijanja komaraca obuhvaća praćenje brojnosti komaraca na određenom području (tzv. monitoring) uz stalan uvid u rasprostranjenost legla, koja su vezana uz vodena staništa, te naposljetku i pravovremenu primjenu larvicidnog i adulticidnog tretmana.

Zbog načina života koji je vezan uz vodu i vlažna staništa, vodozemcima prijeti sve izraženija promjena klime, povećano UV-B zračenje, unos otrovnih tvari (pesticidi, teški metali, gnojiva) u vodena staništa, bolesti, deformacije itd...

Ova vrsta je primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa (rijeke, potoci, kanali, jezera i lokve) mirnijeg toka, s bogatom vegetacijom i muljevitim dnom u područjima do 900 m. n. v.

Takva vodena staništa su ili prirodno zarasla kao posljedica njihovog nekorištenja (prvenstveno lokve) ili su pretvorena u poljoprivredne površine koje su dodatno opterećene velikim količinama pesticida.

Osim izuzetnog značenja sa stanovišta očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, močvarna i vodena staništa su važan dio hidrološkog ciklusa i imaju važnu ulogu u održavanju kvalitete i količine vode, napajanju vodonosnika, zaštiti od poplava i uklanjanju nutrijenata čime osiguravaju pitku vodu i vodu za poljoprivredu.

Krajevi uz rijeke, šljunčare, vode stajačice i ostala vodena staništa zato su i najčešće pod udarom.

Na ovaj način su jedni drugima pokazali kako se brinu za vodena staništa u našoj blizini i ne zaboravljaju na važnost vode u svakom pogledu - kao pića, kao hrane i kao mjesta za život.

Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš.

Vodena staništa, zajedno s trščacima, vlažnim livadama, pješčanim obalama, sprudovima i slanušama prestavljaju veliku raznolikost močvarnih biotopa koji su posljednjih godina, na žalost, značajno smanjeni.

Ornitolozi bilježe mnoge ptičje vrste, oko 98 vrsta vezanih na vodena staništa i 74 šumske vrste.

Da bi se mjere zaštite i očuvanja svojti koja nastanjuju vodena staništa uspješno odredile i razvile, prvi korak je provesti kvalitetna istraživanja.