Mnogo godina kasnije, Vladimir Rem će napisati i knjigu svojih sjećanja i viđenja Tina Ujevića, koji mu je iz pozicije " Tip-Topa " i " Dinagača " najprivlačniji bio, naravno, kao

Naime, o Matoševu šokačkom identitetu piše upravo Vladimir Rem u širem eseju Zapisi o šokaštvu i Šokcima 5, izdvajajući portret ovdje predmetnog autora kroz poglavlje Vezan za zavičaj, za majku Našičanku.

Vladimir Rem fokusira podatke o Matoševu putopisnome imenovanju pojedinih slavonskih pisaca, osim Reljkovića, najčešće spominje Josipa Kozarca.

Opuštenost, blizina i usputnost, tekstualno su emitirani kroz elipsu, upravni govor i afirmativnu emociju putopisca, dapače nenametljiv ali intenzivno i izravno žuđen hedonizam tijela.12 Vladimir Rem, u tom smislu, navodi i Matoševe retke u kojima on deskribira što mu sve kao tjelesnoegzistencijalno iskustvo nije bilo suđeno u prvotnome iskustvu rodnog sela.

Vladimir Rem poglavlje o Matošu završava ovako: Godinu dana prije smrti o sebi je veliki A.

Integracija se, što nije beznačajno, očitovala i putem zajedničkog (ikavskog) govora i istovjetnog konfesionalnog (katoličkog) znamenja. " (Vladimir Rem: Tko su Šokci?) Sami naziv Šokci donijeli su sa sobom upravo ovi prebjezi iz Bosne.

Kao ravnatelj kazališta zaslužni su za njegov uspon Vojin Dubajić, Vladimir Rem i Miroslav S.

Ivan Švear, Luka Ilić Oriovčanin, Milko Cepelić, Julije Kempf, Mladen Barbarić, Mirko Gašić, Josip Koprivčević, Paškal Cvekan, Julije Jančula, Vladimir Rem, Mato Batorović, Vilko Čuržik, Duško Kliček, Ivica Ćosić Bukvin).

Slavonski Brod, kojeg je, ne samo kao grad svojeg rođenja i grad u kojem je umro, nego i kao mjesto koje je, uz cijelu Slavoniju ali i Hrvatsku, Vladimir Rem svojim radom, tematski i sadržajno vezanim uz povijest i kulturu Broda i okolice, kao i ostavštinom koju je Brodu darovao, posebno zadužio, za razliku od obilježavanja prve obljetnice Remove smrti - povodom ove obljetnice nije organizirao nikakav program.

Pišući o povijesti slavonskih narodnih kalendara književnik Vladimir Rem ističe kako se prvi takvi kalendari pojavljuju na tlu Slavonije 1778. godine.

kavanskoga stola i pripadnik prve poratne generacije pjesnika i bohema - Vladimir Rem, koji zapisuje:

Prvi dio monografije je povijesni koji je obradio Marko Landeka, nakon toga slijedi dio koji je napisao Vladimir Rem.

P jesnik, esejist, književni kritičar i povjesničar Vladimir Rem umro je jučer u 84. godini u Slavonskom Brodu.

Naš cijenjeni sugrađanin i poznati hrvatski književnik Vladimir Rem, za svoja postignuća primio je nagradu za životno djelo Vukovarsko - srijemske županije, koja mu je dodjeljena prilikom obilježavanja Dana Vukovarsko-srijemske županije

Za promicanje slavonskoga dijalekta u književnosti dukat i povelju dobio je pučki pjesnik Đuka Galović iz Drenovaca, autor poznatih pjesama Slavonci smo i Hrvati pravi te Odavno smo graničari stari i brojnih drugih, »prisutan u našoj pučkoj književnosti više od pola stoljeća«, stoji u obrazloženju što ga je napiso urednik Galovićeve zbirke pjesama Vladimir Rem, a nagradu mu je uručio predsjednik županijskog ZAKUD-a Andrija Matić.

Naš cijenjeni sugrađanin i poznati hrvatski književnik Vladimir Rem, za svoja postignuća primio je nagradu za životno djelo Vukovarsko - srijemske županije, koja mu je dodjeljena prilikom obilježavanja Dana Vukovarsko-srijemske županije.

" Vladimir Rem dva je desetljeća proveo u Vinkovcima, a poznat je kao književnik koji je velik broj knjiga objavio upravo o Slavoniji i Šokcima ", rekao je Karlić i dodao kako se geslom " To smo što jesmo ", nakon mnogih tema, Vinkovačke jeseni ponovno vraćaju tradiciji, Slavoniji i Šokcima.

U nepune 84 godine života, u više od 6 desetljeća stvaralaštva, Vladimir Rem prepoznat je kao čovjek čiji je rad potrebno priznati i nagraditi.

Vladimir Rem život je započeo i završio u Slavonskom Brodu.

Govoreći o Balentovićevim književnim djelima, Vladimir Rem u ime Društva hrvatskih književnika podsjetio je da je taj hrvatsko-slavonsko-istarski književnik (i pjesnik) u hrvatsku književnost ušao s dvjema podjednako autentičim zbirkama: Život za opanke (novele, 1936) i Krvavi ples (pjesme, 1939).

Tome razdoblju Posavčeva književnog rada pripada i njegova druga zbirka pod naslovom Polomljene grane (1942), naglasio je Vladimir Rem.

Preko 35 novina i časopisa može se pohvaliti činjenicom da je za njih pisao Vladimir Rem, a počeci su opet u Slavonskom Brodu.

Vladimir Rem jedan je od osnivača i prvi predsjednik Matice hrvatske u Slavonskom Brodu 1965., što će mu sedamdesetih, kao i mnogim hrvatski mislećim građanima, donijeti nevolje, te je okrivljen kao osnivač i predsjednik kontrarevolucionarne Matice hrvatske u Slavonskom Brodu.

Potpredsjednik Društva hrvatskih književnika, prof. Stanislav Marijanović oprostio se od Vladimira Rema uime DHK te kao dugogodišnji osobni prijatelj, istaknuvši kako je ovaj skup zapravo u počast jednom bogatom životu, a podsjetivši da se stvarno umire tek kad bude zaboravljeno djelo, rekao je kako će Vladimir Rem po svome iznimnom radu još dugo biti prisutan i nezaobilazan.

Kao ravnatelj kazališta zaslužni su za njegov uspon Vojin Dubajić, Vladimir Rem, Miroslav S.

Izvod iz kataloga: Dana 1. srpnja 1990. održana je godišnja-obnoviteljska skupština Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu u dvorani kina ' ' Jadran ' ' (današnji Hrvatski dom), kojoj su nazočili, uz ostale i prof. dr. sc. Stjepan Babić, v. d. potpredsjednk Središnjice Matice hrvatske u Zagrebu, dr. sc. Dubravko Jelčić i Vladimir Rem prof. - prvi predsjednik obnovljene MH u Brodu 1965. Na skupštini je predsjednik Društva hrvatskih književnika Dubravko Jelčić apostrofirao da ' ' ' rad Matice hrvatske nisu zabranili ni Bach, ni Khuen Hedervary, ni kralj Aleksandar... tek naši vlastodršci ' '.

I u najtežim vremenima Vladimir Rem je djelovao u korist hrvatske knjige i nacionalnoga repertoara, izlažući se uhićenju i zatvoru, te progonu i prozivci nakon sloma Hrvatskoga proljeća.

Vladimir Rem je svoj književni vijek posvetio tradiciji i Slavoniji, a uz njegova djela, temelj scenarija su djela pučkih pisaca i književnika poput Đuke Galovića, Švagelja, Rešickog i drugih.

Sličnu metodu već su prije primijenili Vladimir Rem u panorami Slava Panonije (1980) i Goran Rem u monografiji Slavonsko ratno pismo (1997).

Posebnu je ulogu u promoviranju Šokadije i regionalnih specifičnosti odigrao u književnosti i šokačkoj kulturi Vladimir Rem.