Zato i nije iznenađenje da su u 60 - tim godinama prošlog stoljeća upravo te lokacije bile odabrane za snimanje filmova o legendarnom indijanskom poglavici Winnetouu, poznatog njemačkog pisca Karla Maya, govori vitalni Vladimir Tadej, scenograf filmova o Winnetou.

Pored turista, brojnih fanova Winnetoua iz Njemačke i Austrije, direktorice TZO Marjane Marasović, direktora hotela Jole Petričevića, Maje Marasovića iz hotela Rajna i Damira Gabelice, koautora knjige " Putevima Winnetoua po Hrvatskoj ", srdačnom susretu, druženju i prezentaciji dokumentarnog filma uz country i dalmatinsku glazbu nazočili su poznati hrvatski filmski umjetnici, sudionici nastanka filmova Karla Maya - kazališna, filmska i televizijska glumica Vida Jermen, scenograf i redatelj Vladimir Tadej te glumac i legenda hrvatskog kaskaderstva Tom Vukušić.

Vladimir Tadej dobio je 2005. nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.

Tako se Vladimir Tadej našao 1947. u Jadran filmu, najprije kao asistent scenografa u filmu Živjeće ovaj narod redatelja Nikole Popovića.

Ni Šinko ni bilo tko drugi, pa ni sam Vladimir Tadej, nisu tada znali da će od njega postati jedan od začetnika stvaranja filmske scenografije u Hrvatskoj i kakvu će karijeru ostvariti.

Vladimir Tadej napisao je tridesetak scenarija za animirane filmove, među kojima su bili i Cowboy Jimmy, nagrađen Zlatnom arenom u Puli 1957. pa Happy end iz 1958, Krava na granici, koji je osvojio Grand prix u Oberhausenu 1962. i specijalnu nagradu u New Yorku 1964. Samostalno je režirao crtani film Sve želje svijeta snimljen 1966. Iz tih je godina i zanimljiva priča.

Sad, ne kaže Vladimir Tadej da su Hanna i Barbera baš plagirali njegova junaka, ali su između ostalih zagrebačkih animiranih filmova vidjeli i Kamenka, pa se iz toga mogu zaista izvući svakakvi zaključci.

Vladimir Tadej duboko promišlja stanje i probleme hrvatskoga filmskog stvaralaštva, neki ga pomaci raduju, mnogo toga zbunjuje i brine.

Uz nju, na ovogodišnjem susretu gostuje i Dunja Reiter, poznata glumica i pjevačica, Vladimir Tadej, tadašnji scenograf, te nekoliko kaskadera koji su sudjelovali u snimanju filma.

Koristeći svoja poznanstva još iz vremena kad je usavršavao scenografiju u praškom studiju Barrandov, Vladimir Tadej uspio je realizirati film u koprodukciji s češkim partnerima.

Riječ je o sedam jednosatnih epizoda koje je Hebrang prije godinu dana već nudio, ali je odbijen uz obrazloženje da je riječ o katastrofalno lošem projektu, koji je režirao umirovljenik Vladimir Tadej.

Vladimir Tadej veliki je dio opusa posvetio djeci, pri čemu je najveći uspjeh postigao filmom Družba Pere Kvržice.

- Ovogodišnji gosti manifestacije su glumac Tom Vukušić i scenograf Vladimir Tadej.

Gostima će se pridružiti Vladimir Tadej i Mirko Boman.

Slijedi film Anticasanova (Vladimir Tadej, 1985).

Spomenuti su neki filmovi koji su nastali prema književnom djelu - Ritam zločina, Zorana Tadića film nastao prema romanu Dobri duh Zagreba, Pavla Pavličića; Glembajevi; Antuna Vrdoljaka, nastao prema istoimenom djelu Miroslava Krleže, Družba Pere Kvržice, Vladimir Tadej, film nastao prema istoimenom romanu Mate Lovraka, Breza, Ante Babaje, film nastao prema istoimenom djelu Slavka Kolara

Ne čudi što se ovih dana Vladimir Tadej intenzivno bavi novim projektima.

Pa zašto to ne bismo činili mi sami, upitao se Vladimir Tadej i pokrenuo inicijativu za stvaranje Memorijalnog centra Winnetoua, na lokacijama gdje je snimljena serija filmova i u suradnji s Jadran filmom.

Što nama u Hrvatskoj ostaje od tih filmova? - pita se u Živorad Tomić, autor uvodnoga teksta u našoj programskoj knjižici - Ostaje nam svijest o tome da smo bili dio jednog velikog europskog filmskog projekta, da smo po prvi puta u svjetskom filmu zablistali ljepotom svojih krajolika i divlje prirode, te da smo bili dovoljno razvijeni kao kinematografija da se među kreativnom ekipom filmova o Winnetouu nađe i naš scenograf, Vladimir Tadej, čiji se nadahnuti rad urezao u maštu desetina milijuna gledatelja do dana današnjega.

Na lokacijama su im se pridružili glumci Miro Boman i Ivo Mikuljan te scenograf Vladimir Tadej.

Vrhunski redatelji okušavali su se u žanru, mahom ekranizirajući popularne romane - spomenuti Gluščević, Branko Bauer (Sinji galeb, 1953.), Fedor Škubonja (Izgubljena olovka, 1960.), Vladimir Tadej (Družba Pere Kvržice, 1970.), Mate Relja (Vlak u snijegu, 1976.)...

Filmski redatelj Vladimir Tadej upozorio je na tribini posvećenoj izumiranju dječje kinematografije da Hrvatska još nije snimila ni jedan film za djecu, iako je u tom žanru bila " najuspješnija " dok je bila dio Jugoslavije.

Da su inozemni filmaši obožavali dolaziti u Hrvatsku sjeća se i jedan od najboljih hrvatskih scenografa Vladimir Tadej. Stranci su obožavali dolaziti raditi u Hrvatsku.

U 1970. godini snima filmove Hranjenik (Vatroslav Mimica), Idu dani (Fadil Hadžić) i Družba Pere Kvržice (Vladimir Tadej) koji su korektni snimateljski uradci.

Otvaranju izložbe prisustvovala je grupa gostiju iz Njemačke i Češke koji su sudionici manifestacije i borave na starigradskom području od 11. - 18. travnja obilazeći mjesta snimanja u pratnji stručnog vodiča, mještani Općine Starigrad od kojih su mnogi kao statisti također sudjelovali u stvaranju filmova, te scenograf Vladimir Tadej i kaskader Šimun Jagarinec.

Upravo je Vladimir Tadej zaslužan za odabir lokacija u Hrvatskoj koje su, nakon obilaska lokacija u Španjolskoj, Portugalu i drugim europskim zemljama, na kraju odabrane za snimanje filmova i tako Hrvatsku pretvorile u domovinu Winnetoua koja je sve ove godine privlačila brojne turiste.

Prisutnima su se također obratili načelnik Općine Starigrad, Krste Ramić, koji je pozdravio ovu inicijativu i sudionicima manifestacije zaželio ugodan boravak na Rivijeri Paklenica i Vladimir Tadej, koji je istaknuo kako je ovo odličan primjer spajanja filma i turizma kroz koji će se svijetu prikazati brojne hrvatske prirodne ljepote, te je svečano otvorio izložbu.

Javlja se nova generacija redatelja: Ognjen Svili? i?, Dražan Žarkovi?, Ivan Salaj, Zrinka Matijevi?, Zvonimir Juri?, Robert Orhel i dr. Uz njih su nastavili raditi filmove veterani kao što su Krsto Papi?, Antun Vrdoljak, Zvonimir Berkovi? i Vladimir Tadej te nešto mla? i redatelji Zoran Tadi?, Dejan Šorak, Petar Krelja, Bruno Gamulin i Branko Ivanda.

Zanimljivo je da je Hrvatska televizija još 1991. snimila dokumentarac o ONB-u koji je producirao Ante Žonja, a režirao autor " Vlaka u snijegu " Vladimir Tadej.

U filmu Pakleni otok (Vladimir Tadej, 1979) potvrđuje talent, ali i stanovitu snimateljsku nedisciplinu, forsirajući estetiziranu fotografiju koja ponekad živi sama za sebe, izvan filmskoga konteksta.