Odnošeni su televizori, videorekorderi, odjeća, obuća, posteljina, bijela tehnika, posuđe, poljoprivredni strojevi, automobili, razne umjetnine, između ostalih vrlo vrijedne slike Vlaha Bukovca i Milovana Stanića, a išlo se toliko daleko da su se sa zidova skidali električni prekidači, izbijale keramičke pločice, kade i wc školjke.

Iskustvo koje proizlazi iz susreta sa slikama Vlaha Bukovca jest prije svega iskustvo užitka.

Među mnogim vrijednim umjetničkim djelima ističu se ikona s prikazom sv. Nikole iz 15. stoljeća, alabastreni reljef iz 15. stoljeća, sv. Sebastijan baroknog majstora bolonjske škole Benedetta Genarrija, djela sicilijanskog slikara Carmela Reggija, djela hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.

Remek-djela Vlaha Bukovca (Cavtat, 4. srpnja 1855 Prag, 23. travnja 1922), poput primjerice Gunduli ć eva sna (Gunduli ć zamišlja Osmana), Hrvatskoga preporoda ili Mlade patricijke te druge slike pripadaju u kapitalna ostvarenja unutar dionice hrvatskoga slikarstva posljednje č etvrtine devetnaestog i po č etka 20. stolje ć a.

Radujemo se i išćekujemo sljedeći umjetnički projekt Epidaurus festivala, proslavu Vlaha Bukovca koja će se kao Epidaurus plus točno na slikarev rođendan 4. srpnja, održati u Kući Bukovac u suradnji s muzejom.

Kuća će prvi put upriličiti koncert klasične glazbe renomiranih glazbenika iz Španjolske, ali i prigodno predavanje dr. Vjere Borozan o nekim novim saznanjima iz života i rada Vlaha Bukovca.

Ova knjiga razmatra kroz više poglavlja, veliko djelo Vlaha Bukovca (1855 - 1922) iz perspektive post-moderne, istražuje zakonitosti njegova formiranja i analogno tomu nastajanja njegov djela; ispituje njegov rast iz francuske akademske tradicije, istražuje različite izvore i eklektičke spojeve u njemu, utjecaj domaćih naručitelja, govori o borbi opreznoj i polaganoj za modernizaciju izraza, o postupnoj prevazi portreta i figuralnih grupa (uz zanemarivanje mrtve prirode i pejzaža) i o golemoj socijalnoj, artističkoj i nacionalno-prosvjetiteljskoj funkciji njegovih zagrebačkih godina (1893 - 1898), i uvodi nas u njegovo vrlo zanimljivo potonje razdoblje u kojemu se ističe s najvišom europskom legitimacijom nekoliko uzbudljivih simbolističkih djela.

Mato Celestin Medović (1857. - 1920.) uz Vlaha Bukovca najveći je slikara moderne i naš prvi pejzažist, a na izložbi će biti zastupljena djela koja predstavljaju sve njegove faze i tematske slojeve kojima se bavio.

Na drugom pak katu Galerije istodobno će se izložiti djela velikih slikara i kipara, pokretača hrvatske moderne Vlaha Bukovca, Mata Celestina Medovića i Ivana Meštrovića, koja su također dijelom fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik.

Izložbama djela Iva Dulčića, Antuna Masle, Đura Pulitike te Vlaha Bukovca, Mata Celestina Medovića i Ivana Meštrovića Umjetnička galerija Dubrovnik počinje svoj rad i u Galeriji Dulčić Masle Pulitika.

Osim groba Vlaha Bukovca posjetili su grob još jednog značajnog cavtatčanina - Baltazara Bogišića.

Njegov bivši osmi razred naruà io mu je kod Vlaha Bukovca portret s posvetom....

Kovačevića (trajna posudba Moderne galerije, Zagreb), Vlaha Bukovca, M.

Dragi moji, ne znam da li ste kada promatrali pravila po kojima su ulice u pojedinim gradskim kvartovima dobivale imena... recimo, u Maksimiru je grupa ulica nazvana po slikarima (od Vlaha Bukovca pa nadalje), u Dubravi uglavnom po naseljenim mjestima (Slavonija, Bosna itd), u Trnju postoji dio sa ulicama nazvanim po rijekama (Bosutska, Kupska, Koranska, itd) dok su na Sigečici otoci, na Trešnjevci su grupirane ulice nazvane po starim gradovima (Cesargradska itd), mjestima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Krapinska, Čakovečka itd)... a u novijim kvartovima se u Prečkom nalaze glazbenici, Španskom pjesnici, na Jarunu sportaši...

LYNN MONTGOMERY O OPTUŽBAMA BRANKE ŠEPAROVIĆ ' Ovo nije kuća Vlaha Bukovca, da budemo jasni

Kulturna i povijesna baština Kuća Vlaha Bukovac Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine nakon desetgodišnje stanke i temeljite trogodišnje obnove.

Spomenička obilježja Kuće Bukovac nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor i smještaj u staroj cavtatskoj gradskoj jezgri, već nadasve nasljeđe imena velikog hrvastkog slikara Vlaha Bukovca, njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti.

U kući Vlaha Bukovca nalazi se zbirka njegovih slika i uspomena.

N akon što je ponovo otvorena Kuća Bukovac koja na svojim gornjim katovima izlaže svoj stalni postav iz ostavštine Vlaha Bukovca, u prizemnoj dvorani započela je s radom vrlo uspješna kombinacija galerije suvremene umjetnosti i stalnog postava.

DUBROVNIK - Cavtatska Galerija Bukovac, rodna kuća slikara Vlaha Bukovca, ponovno otvorena prije mjesec dana nakon višegodišnjeg renoviranja, krajem ovoga tjedna biti će izložbeni prostor za crteže Ivana Meštrovića.

Također, istiću to organizatori ove izložbe Fundacija Ivana Meštrovića i Muzeji i galerije Konavala, veze između dva umjetnika - Vlaha Bukovca i Ivana Meštrovića, mogle bi se pratiti već od 1903. godine kada se susreću u urbanom prostoru Beča: Meštrovića kao studenta kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti, a Bukovca kao izlagača u Salonu Artin.

Zasad je u potpunosti realiziran jedan film, Matica hrvatska 2010, a snimljen je materijal za još dva jedan o ograncima Matice hrvatske i jedan o izložbi Vlaha Bukovca u Haagu, koji ć e biti završeni do kraja godine.

Samostan ima vrlo bogatu zbirku umjetnina, posebno vrijedna slikarska ostvarenja najvećih dubrovačkih slikara: Lovre Dobričevića Poliptih (15. st.), Mihajla Hamzića Triptih (16. st.), nekoliko slika Nikole Božidarevića, među kojima je posebno zanimljiv Triptih, na kojemu se nalazi u rukama sv. Vlaha Bukovca, istaknutog hrvatskog slikara, rodom iz Cavtata (20. st.), od kojih se ističe oltarska Pala Čudo sv. Dominika.

Galerija Vlaha Bukovca je i rodni dom umjetnika.

Slijedi odlazak u Cavtat gdje je planiran posjet Kući Bukovac i upoznavanje s djelima jednog od najpoznatijih Cavtaćana i velikana hrvatskog slikarstva Vlaha Bukovca.

U svom ljetnikovcu i dubrovački pjesnik XIX. stoljeća, Medo Pucić prima mladog Vlaha Bukovca i 1877. godine tu piše pismo Strossmayjeru i moli pomoć za nadarenog mladića koji je kasnije postati priznati slikar.

Iako je ugovor što ga je HFP 24. lipnja 1996. sklopio s Biskupskim ordinarijatom Dubrovnik kao zakupiteljem nekretnine u Ulici Vlaha Bukovca 33 istekao još krajem 2000. godine i nije produljen, rezidencijalni objekt, površine 619 četvornih metara, neće prijeći u vlasništvo nekog od pripadnika svjetskog jet-seta kojima je Grad sve zanimljiviji ne samo kao ljetno boravište, nego i trajna adresa.

Da Dubrovačka biskupija zgradu u Ulici Vlaha Bukovca 33, na temelju ugovora zaključenog 20. lipnja 1996. između HFP-a i Biskupije, koristi za smještaj umirovljenog svećenstva potvrdio je i ekonom Biskupije don Bernardo Pleše.

Kuća Vlaha Bukovca Rodna kuća Vlaha Bukovca u Cavtatu deklarirana je kao spomenik kulture od 1969. godine.

Spomenička obilježja te velike kuće nisu samo njena arhitektura, vrtni prostor, i smještaj u urbanoj jezgri Cavtata, već nadasve nasljeđe imena velikog slikara Vlaha Bukovca, njegova umjetnička ostavština i baština Bukovčeve obiteljske prošlosti.