KONCESIJE NA VODAMA I VODNOM DOBRU

Ceste, putovi i prijelazi na vodnom dobru, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama moraju se održavati tako da se na njima ne skuplja, odnosno ne zadržava, voda koja može smanjiti njihovu otpornost i funkcionalnu sposobnost.

Donošenjem spomenutog zakona prestao je važiti Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima iz 1974. godine.

Osim što se neće moći legalizirati objekti u zaštićenom obalnom području, 100 metara od mora, ako nije riječ o objektima stalnog stanovanja ili poljoprivrednim i obiteljskim gospodarstvima, bit će nemoguće dobiti dokumente i za objekte izgrađene na javnoj površini, na pomorskom dobru, javnom vodnom dobru i one izgrađene od materijala koji ne osiguravaju trajnost i nisu sigurni za korištenje.

4. Vodotoku i vodnom dobru, javnoj cesti, građevini željezničke infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i drugim građevinama, koji su prema posebnom propisu nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti;

Prema Zakonu o vodama, na vodnom dobru mogu se graditi tzv. vodne građevine.

Odluka je donesena 23. studenog 1983., objavljena je 6. prosinca 1983., a stupila je na snagu 14. prosinca 1983. SO Rab je Odluku donijela na osnovi čl. 42. st. 2. Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima, čl. 4. Odluke o načinu i mjerilima za korištenje pomorskog dobra i čl. 197. Statuta općine Rab.

Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima je zakon koji je donio Sabor SR Hrvatske i stupio je na snagu 24. svibnja 1974. istoga dana kada je prestao važiti Osnovni zakon o iskorištavanju luka i pristaništa koji je nakon prestanka nadležnosti Federacije (SFRJ) u ovoj oblasti u skladu s Ustavnim promjenama 1971. godine bio preuzet kao republički zakon.

Možda odgovor na to pitanje daje odredba članka 17. stavak 1. alineja 2 c) Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima koja glasi: Općinska skupština može uskratiti daljnje korištenje pomorskog dobra djelomično ili u cijelosti: 1. ako to zahtijeva opći interes, 2. ako korisnik pomorskog dobra: c) ne plati zaostalu naknadu za korištenje pomorskog dobra u roku od šest mjeseci od dana dospijeća naknade. No nevjerojatno, ali gotovo cijelih osam godina od Odluke nije se događalo ništa, točnije ACY je koristio pomorsko dobro (marine na Rabu), a da za to nije plaćao nikakvu naknadu.

Odluka o izmjeni Odluke donesena je na sjednici SO Rab, Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno-političkog vijeća održanoj 12. srpnja 1991. Odluka o izmjeni opetovano se poziva na to da se temelji na osnovi članka 42. stavak 2. Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima i članak 191. Statuta Općine Rab.

Država: Državne upravne pristojbe Upravne pristojbe u području prava industrijskog vlasništva Javnobilježnička pristojba Naknade za pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi Državne sudske pristojbe Naknada pri izdavanju dugoročnih vrijednosnih papira Naknada za korištenje naftne luke i naftovoda Pristojbe za odobrenja prelaska državne granice Naknada za uporabu javnih cesta motornih i priključnih vozila registriranih izvan RH Naknade koje plaćaju osobe u tranzitu Naknada za ribolov Lovozakupnina Naknada za koncesiju prava lova Naknada za koncesiju u javnom telekom. za uporabu radijske frekvencije Naknada za pregled bilja pri uvozi i provozu Naknada za veterinarsko-sanitarne preglede u prometu preko granice Naknada za dodjelu godišnjeg kontingenta radnih dozvola Naknada za sigurnost plovila koja se plaća za strane jahte i brodice Naknada za koncesije za otvaranje slobodnih carinskih prodavaonica Naknada za koncesije na pomorskom dobru Naknada za služnost na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH Cestarina za uporabu autoceste i objekata s naplatom Naknada za koncesije na javnim cestama Administrativne pristojbe komisije za vrijednosne papire Naknada za korištenje zemljišta u vlasništvu države Naknada za pristup podacima sudskog registra Naknada za koncesiju na vodama i javnom vodnom dobru Prihodi od zakupa nekretnina u vlasništvu RH Naknade za izdavanje dopusnica za međužupanijske i posebne međužupanijske linije Naknada za služnost na šumi ili šumskog zemljišta i korištenja mineralnih sirovina Naknada od šteta nastalih onečišćenjem pomorskog dobra Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na zemljištu u vlasništvu RH Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina u rubnom pojasu

Najviše koncesija na vodama i javnom vodnom dobru ima u Osječko-baranjskoj županiji, 82, u Bjelovarsko-bilogorskoj 47, u Sisačko-moslavačkoj 43, a najmanje ih je izdano u Istarskoj i Zadarskoj županiji, po osam, te devet u Ličko-senjskoj.

Kao previsoke ocijenjene su naknade za korištenje prostora, naknada za korištenje voda i naknada za koncesiju na vodi i javnom vodnom dobru.

Kako se čempresi nalaze uz cestu na vodnom dobru, 192 sadnice su donacija Hrvatskih voda.

Treba posebno obratiti pozornost na članak 66. Pomorskog zakonika iz 1994. koji u stavku 1. izričito određuje da: Sve koncesije na pomorskom dobru daju se na osnovi prava što ih na njemu ima Republika Hrvatska. Dakle, po prvi put je eksplicitno naznačena potpuno druga koncepcija o pravima na pomorskom dobru za razliku od starog Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima koji je ovu vlast izvorno davao gradovima i općinama na moru.

Za naš rad bitno je posebno istaknuti članak 65. kojeg zbog njegove važnosti citiramo u cjelosti: U roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona nadležni županijski ured za pomorstvo objavit će tri puta u službenim glasilima i u važnijim dnevnim listovima te oglasom u općinama i gradovima na području kojih se nalaze luke posebne namjene, poziv svim korisnicima pomorskog dobra u lukama posebne namjene koji su to pravo stekli po Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima (Narodne novine, br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.), odnosno koji su to pravo stekli na osnovi valjane pravne osnove, da odluku o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene prijave u roku od šest mjeseci računajući od dana trećeg oglasa u Narodnim novinama.

Ako korisnici luka posebne namjene iz stavka 1. ovoga članka ne zatraže koncesiju u roku predviđenom u stavku 1. ovoga članka, tijelo iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona može raspisati javno prikupljanje ponuda za dodjelu nove koncesije za luku posebne namjene ili prenamijeniti luku posebne namjene u luku za javni promet i dati je na upravljanje lučkoj upravi na području kojem gravitira luka. Dakle, nadležni županijski uredi su bili obvezani da objave tri puta u službenim glasilima i dnevnim listovima poziv svim korisnicima koji su to pravo stekli po Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ili na temelju neke druge valjane pravne osnove da odluku o davanju korištenja pomorskog dobra prijave u roku od 6 mjeseci.

Uputa o ostvarivanju pravne mogućnosti ishođenja suglasnosti za ozakonjenje zgrade u vodnom dobru

A evo i upute za traženje suglasnosti kad je zgrada na vodnom dobru:

Fizičke i pravne osobe, vlasnici zemljišnih čestica, koje pripadaju vodnom dobru, dužni su dopustiti njihovo privremeno korištenje za namjene iz članka 9. ovoga Zakona u cilju održavanja i poboljšanja vodnog režima.

" Montažni objekti i konstrukcije za potrebe poljoprivredne proizvodnje sukcesivno su podizani kroz zadnjih desetak godina dio se već godinama nalazi na toj lokaciji, a dio novih podignut je lani zbog naraslih zahtjeva odnosno povećanog obima poljoprivredne proizvodnje " Članak 6 Zakona: (2) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi:. na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda.

Temeljem članka 65. Zakona o morskim lukama, nadležni županijski Uredi za pomorstvo bili su dužni objaviti tri puta u službenim glasilima i u važnijim dnevnim listovima, te oglasima u općinama i gradovima, poziv svim korisnicima pomorskog dobra u lukama posebne namjene koji su to pravo stekli prema Zakonu o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima (NN 19/74, 39/75, 17/77 i 18/81), odnosno na osnovi valjane pravne osnove, da odluku o davanju na korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene prijave u roku od šest mjeseci od dana trećeg oglasa u " Narodnim novinama ".

U odnosu na rješenje predloženo člankom 5. stavkom 2. Prijedlog zakona, iznijeto je mišljenje prema kojem bi trebalo razmotri mogućnost legalizacije pod određenim uvjetima i nezakonitih zgrada izgrađenih na vodnom dobru.

Zakon o vodama propisuje obvezu vođenja vodne dokumentacije koju čine: vodna knjiga, vodni katastri, očevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru i vodopravni akti.

Vodnim su katastrima obuhvaćeni podaci o: površinskim i podzemnim vodama, vodnom dobru, te o vodnim građevinama za korištenje voda, zaštitu voda od onečišćenja i zaštitu od štetnoga djelovanja voda.

Isto tako stupanjem na snagu Pomorskog zakonika 1994. prestao je važiti Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima izuzev određenih članaka.

Koncesije za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe dodjeljuju se sukladno odredbama Zakona o vodama i Uredbi o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnome vodnom dobru (o čemu se odlučuje na državnoj razini).

Kad je riječ o vodnom dobru, najčešće se radi o manjim djelovima vodnog dobra koja to najčešće u stvarnosti i nisu.

ZAGREB - Koncesionari na vodama i javnom vodnom dobru za naknade za koncesije od 1998. do kraja 2002. duguju oko 40 milijuna kuna, ili oko 39 posto ukupno obračunate koncesijske naknade za to razdoblje, a samo u prošloj godini, i to samo za naknade za korištenje voda i za vađenje pijeska i šljunka, duguju 9,5 milijuna kuna.

Ti podaci, kao i niz drugih problema uočenih u obračunu i naplati koncesijskih naknada, potaknuli su Vladu da s prošlotjedne sjednice od resornih ministarstava zatraži da do studenoga ove godine izrade prijedlog izmjena Uredbe o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnom vodnom dobru.