Kao što mi nismo mogli obraniti Srbe koji su bili lažno optuživani i postići da optuženi budu oni koji to stvarno trebaju biti, dok se nije počela razvijati suradnja Hrvatske i Srbije, tako se bez te suradnje neće riješiti ni ovo naslijeđe vojnih sudova Jugoslavije ', rekao je Pupovac i ustvrdio kako se o optužnicama znalo ne samo u srpnju kada su stigle u Hrvatsku, nego i nekoliko mjeseci prije toga, ali se šutjelo do nekoliko mjeseci prije izbora.

Nakon što su logori/zavodi za prisilni rad ukinuti u ljeto/jesen 1946., osuđenici su kaznu izdržavali u kazneno-popravnim domovima (Stara Gradiška, Lepoglava, Slavonska Požega, Glina, i dr.). [ 70 ] Na kaznu lišenja slobode s prisilnim radom osuđeni su od vojnih sudova, sudova za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj i narodnih sudova u Hrvatskoj u razdoblju narodne demokracije, od 1945. do 1951., desetci tisuća osoba, muškaraca, ali i žena.

Dodao je i kako se kod Tihomira Purde radi o starom slučaju iz vremena vojnih sudova s početka devedesetih pa da ga zato nema na ovom popisu 40. Na popisu od 330 ljudi su i zapovjednici Dedaković i Borković, ravnateljica bolnice Bosanac...

Zatim naredba o pritvaranju, tretmanu i suđenju strancima koji su osumnjičeni za pripadanje međunarodnim terorističkim skupinama, kojom se utvrđuje nadležnost vojnih tijela (Ministarstva obrane i vojnih sudova).

Temeljni zadatak vojnih sudova bio je provoditi hitne i tajne postupke, bez mogućnosti žalbe, neovisno o tome što su optužene osobe strani državljani, koji su uhićeni izvan SAD-a.

Nadalje, što se tiče nadležnosti vojnih sudova i njihova odnosa s drugim pravosudnim tijelima, u predsjedničkoj naredbi utvrđeno je da osobe na koje se ona odnosi ne mogu tražiti pravnu zaštitu kao ni pravne lijekove od strane drugih tijela iz sustava pravosuđa, kako domaćeg, tako i međunarodnog.

Međutim, čak 700 predmeta vojnih sudova protiv hrvatskih građana srbijanski su tužitelji odbacili.

' Ukoliko Hrvatski sabor usvoji novi zakon koji će ništetnim proglasiti sve akte pravosudnih tijela i vojnih sudova JNA i bivše države koji se odnose na hrvatske državljane za zločine počinjene na hrvatskom teritoriju, ne bih želio pretpostavljati što Srbija može ili treba raditi, no jedno je sigurno tim bi se zakonom poništilo pet godina suradnje koji su donijeli rezultate.

No, podaci o konkretnim presudama NDH-aških vojnih sudova u kojima je sudjelovao E.

Bošnjaković je rekao kako Hrvatska želi da i Srbija donese dopunu zakon o oprostu jer postoji određeni broj presuda Vojnih sudova u bivšoj SFRJ, koji danas više ne postoje, a na osnovi kojih su neki hrvatski građani osuđeni za oružanu pobunu i rušenja ustavnog pravnog poretka.

Bile su pripremljene i pripremale su se i nove optužnice vojnih sudova ne samo protiv hrvatskih branitelja nego i protiv hrvatskih dužnosnika iz ratnog vremena i na temelju izjava pojedinih hrvatskih branitelja pod mučenjem u koncentracijskim logorima u Srbiji.

Dakle, prvi korak koji Hrvatska mora poduzeti, čim se ovaj slučaj Purda pozitivno riješi, odnosno on se vrati u zemlju, jest pokretanje postupka za zamrzavanje vojnog arhiva bivše JNA i odluka vojnih sudova SFRJ donošenih u razdoblju od 1991. 1992. kada JNA više nije bila armija svih naroda i narodnosti.

ZAGREB - Na zahtjev Misije OESS-a u Hrvatskoj, ministar obrane Berislav Rončević razgovarao je u utorak s Peterom Semnebyjem, a sastanak sazvan na temu napredovanja Hrvatske u pristupanju euroatlantskim integracijama bio je prigoda da se voditelju Misije OESS-a, među ostalim, pojasne nedoumice o kaznenim predmetima koji su bili u nadležnosti vojnih sudova.

U izjavi novinarima Rončević je kazao da je prvog čovjeka OESS-a u Hrvatskoj, među ostalim, zanimalo postupanje MORH-a u kaznenim predmetima koji su bili u nadležnosti vojnih sudova i tužiteljstava, u razdoblju kada je vojno sudstvo bilo izdvojeno.

Zašto Srbija danas, u fazi normalizacije odnosa s Hrvatskom, otvara kutije nepostojećih vojnih sudova i vadi iz njih prokletstvo JNA?

Kada uzmete te knjige i spiskove streljanih, na njima vidite da su odluku o streljanju donosili ljudi OZN-e, što je sa tadašnjim pravnim propisima, mislim na uredbu o formiranju vojnih sudova iz maja 1944. godine, u potpunoj suprotnosti.

U obrazloženju srbijanskog vrhovnog suda objašnjeno je da je predmet vraćen na ponovno odlučivanje u prvostupanjskom postupku jer se pojavila znatna sumnja glede činjenica utvrđenih ranijim presudama vojnih sudova.

Nakon stupanja na snagu Zakona o općem oprostu, 27. rujna 1996., i ukidanja vojnih sudova i vojnih tužitelja predmet Save Štrbca dostavljen je županijskom sudu u Zadru koji je 18. siječnja 2002. primijenio navedeni Zakon o općem oprostu i donio rješenje kojim se obustavlja kazneni postupak protiv svih optuženika pa tako i protiv Save Štrbca.

Nalazi se na zadarskom Županijskom sudu kamo je stigao iz Splita 1997. godine nakon ukidanja vojnih sudova, zajedno s još tisućama drugih predmeta.

Amnestirali su agresore, pa su čak neki danas i u vlasti, isporučili generale, branitelje: zatvaraju, vrše im pretrese domova, smanjuju im stečena prava, prijateljuju s dojučerašnjim agresorom i priznaju odluke njihovih vojnih sudova donesene za vrijeme Domovinskog rata, plaćaju obnove i odštete srpskom stanovništvu, manjine stječu vlast nad većinom dobivajući posebne pogodnosti...

Tadašnji ministar Rasim Ljajić rekao je da postoje neki arhivi vojnih sudova, ali da su to odluke bivše države, rekla je Škare-Ožbolt na jučerašnjem okrugom stolu o slučaju Tihomira Purde koji je organizirao predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb.

Među 40 osoba koje je prije sedam mjeseci Zagrebu dostavilo Tužiteljstvo Srbije nisu imena onih koje za ratni zločin terete okružni sudovi Srbije koji su naslijedili predmete bivših vojnih sudova.

Zadaće mješovitog hrvatsko srpskog povjerenstva je da se istraži koliko takvih ranije pokrenutih istraga protiv hrvatskih državljna još ima, te da se sva imena osumnjičenih pridruže popisu od 40 imena koje je Ministarstvo pravosuđa dobilo u srpnju 2010. Upravo taj dio istraga koje su okružni sudovi u Srbiji naslijedi od bivših vojnih sudova i imena osumnjičenih mogli biti najzanimljiviji za Hrvatsku.

Županijski sudovi: 1. sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina, 2. provode istragu i druge radnje, rješavaju o žalbama protiv rješenja istražnog suca i o njegovim prijedlozima, 3. provode postupak za izručenje okrivljenika i osuđenika kad zakonom nije propisano da o tome odlućuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, 4. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih sudova, ako im je zajednički neposredno viši sud, 5. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju kao i o žalbama protiv odluka vojnih sudova donesenih u prvom stupnju po sucu pojedincu, 6. provode istražni javnobilježnički disciplinski postupak zbog disciplinskih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju kad je to određeno zakonom, 7. odlučuju o žalbama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti javnih bilježnika kad je to odredeno zakonom, 8. provode izvršenje strane kaznene odluke, 9. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Izvlačeći optužnice vojnih sudova JNA protiv hrvatskih branitelja od prije dvadesetak godina, pri čemu su mnoge pisane u srbijanskim logorima, Srbija i ovim optužnicama i presudom Veljku Mariću bjelodano pokazuje kako je organizirala agresiju na Hrvatsku, što inače politički nastoji poreći.

Radi na organizaciji vojnih sudova u NOV.

Krajem 2005. godine sa srbijanskim ministrom Rasimom Ljajićem vodila sam neformalan razgovor u kojem je on spomenuo dokumentaciju JNA, tj. tih bivših vojnih sudova, izjavivši da nisu još odlučili što učiniti.

Zato je silno važno da se istraži koliko je zaista bilo pripadnika OS tzv. NDH osuđeno od partizanskih prijekih vojnih sudova na kaznu smrti, što nije zločin, a koliko ih je ubijeno radi bezobzirne osvete bez suda i suđenja, što je zločin.

Poslije najave donošenja Zakona o ništetnosti pravnih akata bivših pravosudnih organa i vojnih sudova JNA, u žargonu poznatog kao Zakona o zaštiti Šeksa, iz Administracije EU upućeno je diskretno dobronamjerno upozorenje da se dobro razmisli o posljedicama takvog čina, jer EU ne nasjeda pričama o tobožnjem ugrožavanju suvereniteta RH od strane R Srbije, pogotovo jer se radi o ratnim zločinima odnosno o materiji koja je regulirana sporazumom o uzajamnoj pravnoj pomoći koje su Tužilaštva RH i R Srbije potpisala još 2006.

Najslikovitiji prikaz stanja u Dalmaciji potkraj 1944. i početkom 1945. izvještaj je Drage Desputa, člana Sudskoga odsjeka Glavnoga štaba NOV i PO Hrvatske od 17. siječnja 1945. Centralnom komitetu KP Hrvatske o radu vojnih sudova i obračunu s narodnim neprijateljima u Dalmaciji: Povjerenik OZN-e za kninski sektor drug Ilija izjavio mi je, da su oni dobili direktivu, da prilikom oslobađanja uhapse što više ljudi, jedan dio od tih, koji ispunjavaju potrebne uslove, likvidiraju, a ostali dio puste na slobodu.