Otpjevali ste gotovo čitav Verdijev repertoar, ali ni jednu Wagnerovu operu? Ja imam talijansku školu.

Neki vole Wagnerovu glazbu, neki je vežu uz Hitlera.

Razgled dvorca i VENERINE ŠPILJE (umjetna špilja s jezercem i rasvjetom), u kojoj je Ludwig II slušao Wagnerovu glazbu vozeći se s čamcem u obliku labuda.

Bi li se redatelj Philipp Himmelmann usudio kratiti kakvu Wagnerovu operu, kao što je to učinio s Normom?

Iz današnje perspektive mogli bismo reći da je ljubav prema Mathildi Wesendonck bila predigra budućem Wagnerovu životu s Cosimom Liszt.

Istina je da je Wagner mrzio Židove, ali, ako pročitaš njegovu biografiju, vidjet ćeš da je bio strastven čovjek (što na umu, to na drumu), BRILJANTAN intelektualac i da je na Židove bio ljut iz čisto poslovnih razloga (u to doba moćni židovski vlasnici kazališta i opernih kuća odbijali su protežirati Wagnerovu novu glazbu).

Tirolski festival u Erlu austrijski je pandan Wagnerovu svetištu u Bayreuthu.

Shapiro, naime, pored svakog citata navodi pravog autora navedene misli te vrijeme ili okolnosti kad je misao prvi put upotrijebljena, pa tako saznajemo da je Bill Nye, ne Mark Twain, bio taj koji je za Wagnerovu glazbu rekao da je bolja no što zvuči te da je konzumeristički postulat Shop till you drop zapravo parafraza rečenice iz drame Still Life Noëla Cowarda.

Majolika, na adresi Linke Wienzeile 40, i u Wagnerovu opusu zauzima posebno mjesto, a pri njezinu je kreiranju presudnu ulogu odigrao i Joseph Maria Olbrich, Wagnerov kolega, autor poznate zgrade Secesije.

U Splitu je ostvario i nekoliko opernih uloga Sokolovića u Zajčevu Zrinjskom, Omera u Hatzeovim Adelu i Mari, Dživa u Gotovčevu Stancu, Erika u Wagnerovu Ukletom Holandezu, Hermana u Čajkovskijevoj Pikovoj dami.

Već sam spomenula, da je Ludwig upravo opsesivno volio germansku mitologiju, pa si je u skladu s tim dao napraviti umjetnu spilju (dugu 90 m) s umjetnim jezerom, u kojem je bio čamac u obliku školjke, a Ludwig bi u tom ambijentu veslajući po jezeru slušao Wagnerovu glazbu (kažu da je spilja za njegovih boravaka u njoj bila zagrijavana posebnim sistemom grijanja)

Wagnerovu osobito jaku intuiciju o podsvjesnoj ali sasvim normalnoj potrebi da čovjek postane još sjedinjeniji sa samim sobom može potvrditi i poznato pismo od 18. rujna 1858, koje je uputio Mathildi Wesendonk i u kojemu opisuje svoju čežnju da Âťpronađe potvrdno, jedinstveno vjenčanje sa samim sobomÂŤ (das Bejahende, Eigener, Sichmir-Verm, hlende zu finden).

Ovaj je pitoreskni gradić poznat po mnogim ljudima, mjestima i događajima: Wagnerovu kazalištu, Wagnerovom muzeju i kući Wahnfried, Wagnerovim Festspiele, kad njegovo kazalište i cijeli grad živnu, a karte su razgrabljene godinama unaprijed.

Sjajno je položila prijamni ispit na Muzičkoj akademiji i na trećoj godini studija, nakon epizodne uloge cvjetne djevojke u Wagnerovu Parsifalu, s golemim je uspjehom debitirala 16. svibnja 1942. kao Mimì u Puccinijevoj La Bohème.

Nakon takvih hvalospjeva Srebrenka Jurinac pjevala je 13. lipnja 1942. naslovnu ulogu na praizvedbi Sunčanice Borisa Papandopula i nastavila nizati ulogu za ulogom, od Gotovčeve Morane, Freie u Wagnerovu Rajninu zlatu, Nedde u Leoncavallovim Pagliaccima, kraljice Isabelle u Kolumbu Wernera Egka, Marice u Smetaninoj Prodanoj nevjesti do Mozartove Grofice u Figarovu piru i Margarete u Gounodovu Faustu.

Kao skladatelj, aranžer i izvođač na crossover-koncertima surađivao je s bamberškim Simfonijskim Big Bandom, Dresdenskom filharmonijom, gradačkim Velikim orkestrom, Simfonijskim orkestrom Bavarskog radija, kao i s umjetnicima kakvi su Karl-Heinz Steffens i Stefan Vladar, a kao klasični pijanist sudjelovao je na Mozartovu festivalu u Würzbergu, Međunarodnom komornom festivalu u Jerusalemu, Wagnerovu festivalu u Bayreuthu i Festivalu Schleswig-Holstein.

Uloge su se nizale: Grofica u Mozartovu Figarovu piru, Agatha u Strijelcu vilenjaku Carla Marije von Webera, Gutruna u Wagnerovu Sumraku bogova, pa prvi susret s autorom u čijim će djelima u Zagrebu ostvariti velike kreacije Richardom Straussom.

Vaše navijanje na toj utakmici je bilo kao da se skupilo društvo mrtvih pijesnika i pokušalo otpjevat wagnerovu operu

Zagrebačka filharmonija pod vodstvom Vjekoslava Šuteja 12. i 14. listopada u dvorani Lisinski polukoncertno izvodi Wagnerovu operu Ukleti Holandez.

Većina ljudi ne može objasniti zašto povezuje Wagnerovu glazbu s ratom, ne zbog toga što je veza između glazbe i života " iluzija ", nego što gledaju na glazbu iz pogrešne perspektive miješajući ju s poezijom.

K tome, za razliku od većine gudačkih kvarteta, pa i onih vrhunskih, Kvartet Hagen istražuje referentnost pojedinih misli ne samo unatrag (podcrtavajući, primjerice, motiv iz Schubertove pjesme Vilenjak u posljednjem stavku), nego i unaprijed u Scherzu se tako moglo prepoznati koliko je glazba svijeta Nibelunga u Wagnerovu Rajninom zlatu u svojoj ritamskoj okosnici nadahnuta upravo ovim Schubertovim kvartetom.

Debitirala je kao Isolda u Wagnerovu Tristan und Isolde, pjevala je u kompletnom ciklusu Wagnerova Ringa.

Ma ja bih vama Wagnerovu Valkiru uvalila.: p Ali to si je vec pobral onaj ludjak iz Apocalypse.

Izraelski orkestri rijetko izvode Wagnerovu glazbu zbog njegova antisemitizma i Hitlerove sklonosti toj glazbi.

Freyer je uz nemale kontroverze već režirao Wagnerovu tetralogiju u Operi u Los Angelesu te je ona s obzirom na nedostatak vremena poslužila kao ishodište za manhajmsku predstavu.

Nakon dvije godine intenzivnih priprema HNK Zagreb prikazuje najzagonetniju i najčudesniju Wagnerovu operu ' Parsifal ' koja traje čak 5 i pol sati i u kojoj sudjeluje 150 izvođača

U Wagnerovu Siegfriedu stvarno postoji nesputana nevina agresivnost, poriv da izravno prijeđe na djela i jednostavno smrska sve što mu ide na živce kao u Siegfriedovim riječima upućenima Mimeu u prvom činu Siegfrieda:

Na fakultetu se počeo za - nimati za nordijsku mitologiju i Wagnerovu glazbu. 1933. je postao član skupine The Inklings s J.

I prije no što neki od vas pomisle da ne znaju nijednu Wagnerovu stvar, evo jedne koja je zbog jednog od kultnih filmova 20. stoljeća poznata i onima koji nisu ljubitelji klasične glazbe

Od uloga u hlačama i lirskih junakinja polagano je prelazila u repertoar lirico-spinto soprana u Verdijevim i Puccinijevim operama, došla do dramskog Sente u Wagnerovu Ukletom Holandezu, a završila mezzosopranskom ulogom Crkvenjarke u Janáčekovoj " Jenufi ".