Nosili su zvučna imena: Branislav, Gradislav i Predihna. sva su trojica bili knezovi i rođaci onoga kralja koji je, potaknut od žene Jakvinte, proširio Duklju i igrao se velikim komadima srednjovjekovnih zemalja pa je tako nadopunio kraljevstvo Zahumljem i Bosnom.

Zahumljem s glavnim gradom Blagajem (današnja Hercegovina) u doba kralja Tomislava vlada moćni knez Mihajlo Višević.

Bosna je s Humom ili Zahumljem (riječ Hercegovina je noviji uvoz) nevjerojatno mnogo razapinjana i ubijana načelom muške volje i sile te vražje inspiracije kroz dugu našu povijest i mislim da bi bilo dosta toga raspeća i takve smrti.

Zahumljem je vladao Mihajlo Višević koji je bio u polit. vezama s hrv. kraljem Tomislavom i sudjelovao u radu sabora u Splitu 925. U 12. st.

Zahumljem je upravljao brat Stefana Nemanje, Miroslav, a za to područje zanimanje su pokazivali i hrv. - ug. vladari (1198., 1253).

Sjeverni kraj s Imotskim ušao je u sastav Bijele Hrvatske kao posebna župa, a Primorje od Cetine do Neretve, Vrgorska krajina i desna obala Neretve kao samostalna oblast zajedno sa Zahumljem, Travunjom, Dukljom i Ilirikom došli su u sklop Crvene ili Južne Hrvatske. 2)

Tijekom 13. stoljeća, Zahumljem vladaju članovi sporednog ogranka dinastije Nemanjića (potomci Nemanjina brata Miroslava: Petar, Toljen, Andrija, Radoslav), no njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije. [ 1 ] Početkom 14. stoljeća, Hum osvajaju hrvatski velikaši Šubići te nad njim ostvaruju čvrstu vlast do svojeg pada (1322.). [ 1 ] Tako je Zahumljem početkom 14. stoljeća vladao slavni hrvatski velikaš Pavao Šubić, koji se zvao i bio " ban cijele Bosne, knez i gospodar Humske zemlje ", a poslije njega, tu su titulu nosili Mladen I. i Mladen II., obojica Šubići Bribirski.

To se odnosi poglavito na područje stare srednjovjekovne bosanske države s povijesnim pokrajinama Humom, Zahumljem i Vrhbosnom, te na krajnji jug Hrvatske sa središtem u Dubrovniku.

Otok je bio i pod Zahumljem, ugarsko-hrvatskim kraljevima, Dubrovačkom republikom, Francuzima, Englezima i Austrijom, sve do 1918. Rapalskim ugovorom Lastovo pripada Italiji pod čijom će vlašću biti do 1943. Od završetka Drugog svjetskog rata bio je sjedištem vojnih baza, pa zbog toga zabranjen za strane turiste.

Spominje se vlast nad Zahumljem prije i poslije njegova vremena, za Bosnu je kao i obicno jedno debelo mozda, ali ne vjerujem da se pedalj Slavonije zadrzao pod Hrvatskom... pogotovo s obzirom na moc Ugarske (kolega http://en.wikipedia.org/wiki/Stephen_I_of_Hungary bas te godine 997. dolazi na vlast).

Tijekom carevog pisanja knjige O upravljanju carstvom u desetom stoljeću rana srpska država je vladala s Raškom, Travunjom, Neretvanijom i Zahumljem i on u skladu s tim piše da su te zemlje naseljene od Srba.

Dakle, da su Bugari imali vlast nad Zahumljem, napisao bi da su oni Bugari.

" Stefan po milosti Božiej venčani Kralj vsje srpske zemlje i pomorskije " razlikujući tako srpsku zemlju Rašu od pomorske, koju sačinjavaju Zahumlje, Travunja i Duklja. [ 3 ] U 13. stoljeću, Zahumljem je upravljao brat Stefana Nemanje, Miroslav.

Nemanjići vladaju Zahumljem uz prekide sve do 1325., kada dođe pod vlast bosanskih banova.

U 11. stoljeću pod vlašću je dukljanskih vladara, a od 12. stoljeća dolazi pod vlast raških župana, ali zadržava vlastiti kulturni i politički identitet. [ 1 ] U 12. stoljeću, Zahumljem je upravljao brat Stefana Nemanje, Miroslav, a za to područje zanimanje su pokazivali i hrvatsko-ugarski vladari (1198., 1253.). [ 2 ] Godine 1198. hrvatski herceg Andrija (kasniji kralj Andrija II.) podvrgava Zahumlje svojoj vlasti. [ 1 ] Tijekom 13. stoljeća, Zahumljem vladaju članovi sporednog ogranka dinastije Nemanjića (potomci Nemanjina brata Miroslava: Petar, Toljen, Andrija, Radoslav), no njihova vlast tijekom vremena slabi zbog mnogobrojnih podjela teritorija unutar dinastije. [ 1 ] Početkom 14. stoljeća, Hum osvajaju hrvatski velikaši Šubići te nad njim ostvaruju čvrstu vlast do svojeg pada (1322.). [ 1 ]

U borbama protiv njih posebno se istakao vojvoda Vlatko Vuković, čiji je sinovac i nasljednik Sandalj Hranić Kosača (1392. - 1435.) od svibnja 1405. vladao Zahumljem.

U prvoj polovici 10. stoljeća Zahumljem je vladao Mihajlo Višević, koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem Tomislavom i sudjelovao u radu sabora u Splitu 925. [ 2 ]

Tako oko 950. Zahumljem kratko vlada knez Časlav.

Čitava oblast se poslije prozvala Humskom zemljom i Zahumljem.

Kao sto je D. Mandic objasnio, vlasko stanovnistvo je predstavljalo posebnu grupaciju koju su Dubrovcani unajmljivali za poslove prijenosa tereta i sl., u svojim trgovackim odnosima sa Srbijom i Bosnom, kao i Zahumljem, Travunjom itd.

U prvoj polovici 10. stoljeća Zahumljem je vladao Mihajlo Višević, koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem Tomislavom i sudjelovao u radu sabora u Splitu 925. [ 2 ] Srce i glavnu snagu današnje Hercegovine čini Zahumlje s glavnim gradom Blagajem.

U doba kralja Tomislava vlada Zahumljem moćni knez Mihajlo Višević.

Dolazi do uzdizanja Duklje za Vojislavljevića koji vladaju i Pagnijom i Travunijom i Zahumljem, uz Duklju, a povremeno, za Bodina, i Bosnom te Raškom koja sve više postaje sinonom za Srbiju.

Ne suprotstavljam se ja toj tvrdnji jer sredinom 10. stoljeća Hrvatska je zaista graničila sa Zahumljem na Neretvi, ali početkom 10. stoljeća nije bilo tako.

Međutim, iz opće povijesti Zahumlja i poluotoka Pelješca proizlazi da je u Zahumlju bilo mnogo nereda, mraka i nevolje kad je taj kraj zašao pod okupatore iz Raške. 1180. godine Zahumljem je vladao knez Miroslav, brat Stevana Nemanje, ljutog neprijatelja katoličke crkve.

Zahumljem vlada domaća vlastela, da bi se potom u život pokrajine sve više uplitali raški žu-pani loze Nemanjića i to u razdoblju 1130. 1198. Herceg Andrija II. zavla-dao je Humom 1198., a ponovo ga osvojio srpski kralj Stevan Nemanjić Pr-vovinčani 1220. Nejasna je u ovom razdoblju povist zapadnoga Zahumlja s desne strane Neretve.

Miroslav Zavidović (? - 1196. ili 1199.), poznat kao " veliki knez Miroslav ", je vladao Zahumljem u periodu (1163 - (1166) 1168, 1169 -?).

Srpska istoriografija, opet, redovno navodi Samuilovo carstvo kao Carstvo Makedonskih Slovena, i proučava je zajedno sa drugim srpskim zemljama Srednjega veka: Raškom, Zetom, Travunijom, Zahumljem, Paganijom, Bosnom, Dubrovnikom i Srpskom Despotovinom u današnjoj Vojvodini, što bi trebalo da implicira suštinski srpski karakter Makedonaca. (vidi u Vladimir Ćorović, Istorija Srba)

Inače, čitao sam da su Zahumljem ili nekom susjednom kneževinom neko vrijeme vladali nekakvi vitezovi Vignjevići, koji su došli direkt iz krajeva gdje se danas nalazi Poljska

Vaš problem ovdje je u tome što Srbi tad nisu imali političku vlast nad Zahumljem, iako je po Porfirogenitu nastanjeno Srbima.