@šeoliću; obzirom da nismo u mogućnosti doći do sjajnog ivana vinkova koji bi to živopisno objasnio (a @blogerice valda nisu bile pa zato šute), aj fino zakonik kanonskog prava katoličke crkve u ruke i prouči kumstvo. ne moraš kupovat ak te to sekira.. uvijek imaš za posudit u knjižnici.. ćus.

Zakonik Kanonskog Prava i Katekizam Katoličke Crkve takve i dalje zove hereticima, šizmaticima, apostatama.

Ako vrijedi isti Zakonik kanonskog prava i u Hrvatskoj (a 87.83 % hrvatskih državljana se 2001. godine izjasnilo katolicima), onda je krajnje vrijeme da se takvim osobama da do znanja da postoje granice preko kojih se ne smije prelaziti (kardinal Franjo Kuharić).

Naime, kum treba provoditi »život u skladu s vjerom i preuzetom službom« (Zakonik kanonskog prava, kan. 874).

Daljnja objašnjena o ovim i drugim temama možete naći istražujući Zakonik kanonskog prava i Katekizam Katoličke crkve.

O uvjetima koje mora ispunjavati kum, odnosno kuma Zakonik Kanonskog prava propisuje:

Već se jednostavnim uvidom može otkriti da Zakonik kanonskog prava ne govori o obožavanju, već štovanju svetih slika, u čemu ipak postoji nemala razlika.

Spomenimo da je za pontifikata Ivana Pavla II. donesen i novi Zakonik kanonskog prava (1983.), taj, kako se običava reći, posljednji koncilski dokument, u kojem je Crkva, na temelju dokumenata Drugoga vatikanskog koncila, izrazila svoje novo samorazumijevanje.

Zakonik kanonskog prava koji vrijedi za Crkvu po čitavom svijetu propisuje uvjete o kumovanju. da bi netko mogao obavljati službu kuma, treba ispunjavati uvjete koji su za to potrebni.

Uz Zakonik kanonskog prava, u Katoličkoj crkvi vrijede i ostali propisi koji nisu izrijekom opozvani, te kasnije odredbe Svete stolice objavljene bilo od samoga pape, bilo od pojedinih ustanova Svete stolice.

Što se mogućnosti sklapanja braka u Katoličkoj Crkvi tiče, čini se da ste dobro informirani da Zakonik kanonskog prava ističe kako su rodbinska veza i krvno srodstvo, u određenim granicama, »ženidbena zapreka«.

Požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević odredio je da se u svim župama Požeške biskupije osnuje, odnosno obnovi Župno pastoralno vijeće kako to predviđa Zakonik kanonskog prava.

Zakonik Kanonskog prava (ZKP) je izuzetno jasan i neumoljiv, rimski prvosvećenik odnosno papa ima vlast ne samo nad općom crkvom, nego drži prvenstvo redovite vlasti i nad svim partikularnim crkvama (biskupima, svećenicima) te protiv njegovih odluka nema priziva ni utoka

Tako između ostalog kad je u pitanju pedofilija, ne obazire se previše na svoj Zakonik kanonskog prava, ali ni na civilne zakone npr.

Zakonik kanonskog prava u glavi VI. propisuje da će se klerika koji ustraje u izvanjskom grijehu protiv šeste Božje zapovijedi uz sablazan, kazniti između ostalog i otpuštanjem iz svećeničkog staleža.

Ponajprije, valja reći da ređenje u Katoličkoj Crkvi valjano prima samo kršteni muškarac (Zakonik kanonskog prava, kan. 1024), da nitko nema pravo na primanje sakramenta reda, te da se »svi zaređeni službenici u latinskoj Crkvi - izuzevši stalne đakone - izabiru redovito među neoženjenim muškarcima koji imaju želju obdržavati celibat ' radi kraljevstva nebeskoga '« (Katekizam Katoličke Crkve, br. 1579).

Prije nekoliko mjeseci u Italiji se vodila rasprava u slučaju jednoga para koji se htio vjenčati u Crkvi, ali im je to bilo onemogućeno zbog toga što Zakonik kanonskog prava, kanon 1084. u paragrafima 1, 2 i 3 ženidbu proglašava nevaljanom po samoj svojoj naravi.

[ 6 ] Krivovjerjem se naziva uporno nijekanje, poslije primljenog krštenja, neke istine koja treba da se vjeruje božanskom i katoličkom vjerom ili uporno sumnjanje u nju. (Zakonik kanonskog prava (CIC), kan. 751)

Pravo koje vjernici smatraju da imaju, pravo na pripadanje župi prema vlastitom izboru, Zakonik kanonskog prava ne poznaje, navodi se u priopćenju Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije.

Biskup Škvorčević istaknuo je kako su demokratske okolnosti neovisne Republike Hrvatske otvorile mogućnost da vjernici ostvare ona prava koja im daje Zakonik kanonskog prava, među kojima je i osnivanje svojih udruga u Crkvi.

Kako Zakonik kanonskog prava zahtijeva odobrenje i za prijevode (v. kan. 827 - 830), ove će knjižice biti vrlo skoro poslane nadležnoj crkvenoj vlasti, a o njezinoj odluci bit ćete pravovremeno obaviješteni.

Dekretom od 11. travnja 2000. (br. 1054/2000) zagrebački nadbiskup Josip Bozanić odredio je da se u svim župama Zagrebačke nadbiskupije osnuje, odnosno obnovi, Župno pastoralno vijeće, kako to predviđa Zakonik kanonskog prava.

Imamo tek drugi zakonik kanonskog prava u Crkvi i to od 1973. godine.

Za njegova pontifikata izrađen je novi Zakonik kanonskog prava 1983. godine, kao najvažniji priručnik vrijedećeg prava Katoličke Crkve latinskog obreda.

Da bi se ispravo shvatio smisao i granice te odredbe, valja navesti što kaže Zakonik kanonskog prava, br. 287, na koji se oslanja Kardinalova odredba: Neka klerici uvijek nastoje da se među ljudima što više čuvaju mir i sloga utemeljeni na pravdi.

6. Zakonik kanonskog prava naglašava da su vjernici " obvezni pomagati Crkvi u njezinim potrebama, da bi imala što je potrebno za bogoštovlje, za djela apostolata i dobrotvornosti i za dolično uzdržavanje službenika " (kanon 222 1; usp. kanon 1234 2; kanoni 1260 - 1262).

Zakonik kanonskog prava ne predviđa sudove treće instancije na teritorijalnoj razini za treći stupanj je jedino mjerodavan sud Rimske Rote.

Kad Zakonik kanonskog prava iz 1983. godine promatra svećenika u odnosu na euharistiju, tom dijelu daje naslov: Služitelj presvete euharistije (De sanctissimae Eucharistiae

Kad Zakonik kanonskog prava iz 1983. godine promatra svećenika u odnosu na euharistiju, tom dijelu daje naslov: Služitelj presvete euharistije (De sanctissimae Eucharistiae ministro): kann. 900 - 911 [ 2 ].

Zatim je predstavio četiri knjige koje su temelj na kojem počiva cjelokupno djelovanje i rad u župi: Biblija, Katekizam Katoličke crkve, Zakonik Kanonskog prava i Misal.