U svojoj viziji budućnosti Župski karnevo predviđa da će zelenci biti skinuti sa zvonika i prodani Štrok Efendiji.

Zelenci su obavljali svoju funkciju do početka 20. stoljeća.

Naime, jači je potres 1843. znatno oštetio gradski zvonik, podignut još 1444./45. Lanterna, u kojoj su bili zvono i Zelenci, morala je biti vezana.

Godine 1905. novi je potres toliko oštetio gornji dio ove građevine da su Zelenci morali biti uklonjeni i pohranjeni u ondašnjemu Domorodnom muzeju.

Ravnatelj Andačić se složio s našom tezom o stvorenoj slici o popularnoj školi na Zelenci, no istaknuo je kako je ista slika dijelom umjetno stvorena, dodajući kako je za stvar imidža velikim dijelom zaslužan način prezentiranja.

Opredjeljenje za školu na Zelenci, unatoč prirodnijem gravitiranju drugoj, objašnjavaju radnim mjestom roditelja, dodajući kako i u njihovoj školi ima učenika iz Tučepi ili Velikog Brda, koji ju pohađaju iz istog razloga.

U stalnom postavu izložen je veći broj satova, Walterov fortepijano i nekoliko skulptura među kojima su Zelenci i kip sv. Vlaha s portala Kneževa dvora.

I pošli smo kade su zelenci udarili jedanestu uru.

Gradski sat, krug sa kazaljkama za mjesečeve mijene, veliko zvono i čuveni zelenci stoljećima su u funkciji Grada i njegova puka.

Sat s dva drvena ljudska lika (»zelenci«), koji otkucavaju sate, izradio je Luka, sin admirala Miha (u bronci ih je izlio nepoznati majstor 1476.).

Zbog neriješenih poslovnih odnosa u izgradnji zajedničke kuće na Zelenci, M. R. je prijavio prošlu subotu, da mu je prijetio S. S.

Najjužniji primjeri istih u Europi - dubrovački Zelenci - pripadaju djelima renesansnoga kiparstva i u nas su jedini kipovi izvedeni u bronci iz toga doba.

) osobiti je doživljaj smjena straže na istočnim i zapadnim vratima od grada, te lagani marš u pratnji bubnjara preko straduna, dok zelenci na gradskom zvoniku jednolično otkucavaju desetu uru (22 sata).

gradski sat se je, prije izgradnje zvonika, nalazio u kneževu dvoru. vanjska mjedena ploča sata, koja je imala i kazaljke mjesečevih mijena i prvi drveni ljudski likovi što su udarali u zvono bili su rad luka, sina admirala miha žurgovića. njihove odljeve u bronci napravio je mnogo kasnije nepoznati majstor. likovi su identični, zrcalni blizanci, postavljeni između velikoga zvona tako da jedan po jedan, batom, otkucavaju ure. danas se oni zovu zajedničkim imenom ' zelenci ', jer je bronca oksidirala i obojila ih zelenom bojom. poznati su još kao blizanci maro i baro. originalni zelenci su skinuti i pohranjeni u niši palače sponze (danas su još na restauraciji), a umjesto njih je u velikim otvorima gradskog zvonika vjerna kopija, rad državne umjetničke škole u zagrebu.

Šturče, slatki razgovore, Jeda te je koja vila U zelenci posred gore Čemerikom opojila?

U Kneževu dvoru u Dubrovniku otvorena je izložba ' Zelenci - restaurirana dubrovačka baština ', autorice Vedrane Gjukić-Bender, a riječ je brončanim figurama koje su stoljećima izbijale ure na glavnomu gradskom zvoniku u Dubrovniku, a zbog boje patine zovu ih zelencima.

Još u tijeku konzervatorsko-restauratorskih radova na lijevom kipu, 2004. godine, dubrovački su Zelenci bili predstavljeni na izložbi Hrvatska renesansa u francuskom Nacionalnom muzeju renesanse u dvorcu Écouen pokraj Pariza, kao jedina cjelina Jakova s batom iz toga razdoblja na području Sredozemlja.

tako su originalni brončani zelenci maro i baro, visoki 1,81 m, a smatra se da su postavljeni 1478., stajali u luži gradskog zvonika više od 400 godina.

Višegodišnji trud u restauriranju skulptura Zelenaca predstavljen je izložbom Restaurirana baština: dubrovački Zelenci - restaurirani renesansni kipovi s gradskog zvonika, postavljenoj u srpnju 2009. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

ta 1906. godina, u kojoj su skinuti stari zelenci, donijela je veliku promjenu u unutrašnjem izgledu vitalne žile kucavice - straduna, ali i cjeline povijesnog grada, promijenila je za sva vremena njegovu autentičnost. ono što danas vidimo, promatrajući dubrovački zvonik sa zelencima, nije ono što su gledali naši preci prije točno stotinu godina. današnji zvonik je neorenesansna građevina, koja se eto ipak uklopila izgledom u južni blok gradskog vijeća (velikog vijeća) i teatra, također restauriranih objekata. i premda stilska patvorina, danas je skoro nezamjetljiva, jer okružena izvornim zdanjem sponze, orlanda, barokne crkve sv. vlaha, stražarnice,..., zaokružila je gradski izgled kojemu ne smeta takva mješavina stilova da bude i ostane jedinstven i lijep.

Godine 1506. salio je najveće zvono, visine i širine 130 cm, gotičkog oblika, za gradski zvonik u Dubrovniku (popularni Zelenci), gdje se i danas nalazi.

Banja Luka: Biljana M. (16) živjela je u kući u selu Zelenci s dečkom Nikolom (22) i njegovom majkom.

Djevojka se polila benzinom i zapalila Upisao Acivi u 28. Studeni 2011. 15:23:13 U selu Zelenci nedaleko Banje Luke 16 - godišnja Biljana M. se 20. studenog polila benzinom i zapalila, piše Dnevni Avaz.

Kad smo pošli ća iz Gradske kafetarije, Placa se banjala u suncu, galebi su lećeli povrh porta, a zelenci udarali jedanestu uru.

Izvorni su Zelenci djelomično popravljeni i postavljeni u atrij palače Sponze Divone.

Nekoliko slobodnih termina iskorišteno je za izlete, pa su tako odbojkašice posjetile Zelenci - izvor Save Dolinke, a neke su se okušale u tzv. mushingu, vožnji saonicama koje vuku psi.

- Možebit da i jes - promrsio je kapetan dok su zelenci udarali desetu uru.

Figure s dubrovačkoga zvonika, u gradu popularno prozvane Maro i Baro, a šire poznate kao Zelenci, zbog brončane patine koju su s vremenom poprimili, svrstavaju se u prvorazredna djela renesansnog kiparstva i u nas su jedini kipovi izvedeni u bronci iz toga doba te ujedno i najjužniji primjeri figura u funkciji Jacquemarta u Europi.

Nakon popravka zvonika 1928./29., na račun Paska Baburice, vraćeno je samo originalno zvono, rad Ivana de Tollisa Rabljanina iz 1508., a budući da su Zelenci bili u jako lošem stanju, u zagrebačkoj su Akademiji likovnih umjetnosti izlivene njihove kopije i postavljene su uz zvono.

Originalni su Zelenci djelomično popravljeni i postavljeni u nišu palače Sponze Divone, odakle su 2003. odvezeni u Hrvatski restauratorski zavod (HRZ) u Zagrebu na temeljitu restauraciju.