Zgrada Umjetničkog paviljona zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, a ujedno se nalazi na području Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, te na području Zelene potkove koja je kulturno dobro i spomenik parkovne arhitekture. (zagreb.hr/zg-mag)

Obranila je doktorsku tezu na temu Zelene potkove, priprema sabrana djela Milana Preloga, a kao gost istraživač predaje na Filozofskom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Pučko otvoreno učilište Morana osnovano je 14. lipnja 2002. aktom Trgovačkog suda u Zagrebu, broj Tt-02/3858 - 2 te je upisano u sudski registar pod MBS: 080431029. Sjedište se nalazi u samom centru grada u Petrinjskoj 7/1 na rubu poznate Zelene potkove.

I producenti ovoga filma željeli su iskoristiti ljepote Zelene potkove, a pojedine scene snimale su se u nekadašnjem paviljonu Exportdrva na Zrinjevcu.

Formiranje novog trga između Botaničkog vrta i Ulice grada Vukovara kao dio tzv. Sveučilišne aleje tj. jugozapadnog produžetka Zelene potkove.

U samoj studji rasvjete Zagreba preporučene su etapne realizacije akcentne rasvjete redom koji slijedi: istočni dio Zelene potkove, zapadni dio Zelene potkove, kompleks katedrale, vanjska opna Gornjeg grada, spomenički objekti unutar Gornjeg grada, Lisinski, Gradsko poglavarstvo i NSK, mostovi na Savi, mirogojske arkade itd.

Naime, Središnja os nesporedna je ekstenzija Zelene potkove.

Slijede tekstovi o ulozi Milana Lenucija u genezi tzv. Zelene potkove, urbanističko-arhitektonskog ansambla epohe modernizacije i kulture historicizma kojim je definiran Donji grad.

1. Zaštita Donjeg grada, rehabilitacija i nova gradnja, program obnove, program održavanja i upravljanja: Teze/prijedlog zaključaka: - za Povijesnu urbanu cjelinu Grada nedostaju: potpuna valorizacija i načela zaštite, programi i projekti obnove, sustavna realizacija i mehanizmi nadzora; - obnova ' Zelene potkove ' sa statusom gradskog projekta, kojim Grad Zagreb ujedinjuje pluralne interese i objedinjuje materijalna sredstva, javna i privatna; - rezultat obnove mora osigurati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode nadzorom svih faza procesa, - nova gradnja je poželjna kroz jasno definiranu proceduru, usuglašenu kroz prostornoplansku dokumentaciju, a u svrhu revitalizacije i nadgradnje javnog prostora visokog standarda.

Uređenjem zelene površine u duhu Zelene potkove s fontanama dovršava se monumentalno-reprezentativni prostor pri ulasku u grad.

Taj utjecaj posebno je vidljiv nakon preseljenja u današnju zgradu Rektorata 1882. godine i izgradnje niza fakulteta na zapadnom dijelu Zelene potkove i kontaktnim prostorima.

Prema projektu arhitektice Helene Paver Njirić na Trnju, u ulici Hrvatske bratske zajednice, ispred Nacionalne sveučilišne knjižnice pa do Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski grade se nove javne površine koje su nastavak istočnog krila Lenucijeve Zelene potkove.

Strossmayerov trg i Trg maršala Tita su dijelovi zaštićene Zelene potkove.

Povrh toga, Strossmayerov trg je zaštićen i poimence kao spomenik parkovne arhitekture, dok se Gajeva i Preradovićeva nalaze unutar Zelene potkove

Nakon što su u listopadu 2012. godine srušene barake bivšega prenoćišta za beskućnike u Haulikovoj/Grgura Ninskog ulici paralelno je pokrenuta građanska inicijativa da taj sastavni dio Zelene potkove postane novi javni park.

S jedne strane zbog utjecaja planirane visine na budući skyline, a s druge, bitnije, neosporan je značaj zbog blizine zelene potkove, odnosno direktog utjecaja planirane izgradnje na infrastrukturne kapacitete tog dijela grada.

Obnavljaju se i perivojni trgovi Zelene potkove, a uresnim drvećem oplemenjene su ulice i pješačke zone u kojima prije nije bilo drveća: Jurišićeva, Gajeva, F.

Konkretno, Sveučilišna livada planirana je u nastavku istočnog krila Zelene potkove i predstavlja, kako kaže, niz trgova uređenih zelenih površina, odijeljenih putovima.

Ostala je lokacija u srcu Zelene potkove, drvoredi kestena, ograda, ostaci nekadašnje fontane s pitkom vodom i potencijal mjesta kao novog malog parka s jednom naglašenom osobitošću.

No, jedini ispravni, pravedni i demokratski put za oblikovanje novog parka na predmetnoj lokaciji jest javni natječaj budući da s obzirom na vrijednost i značenje Zelene potkove za Zagreb, ta lokacija natječaj zaslužuje.

Urbanistička analiza trga upućuje na specifičnost kojom se razlikuje od svih trgova perivojnog okvira donjogradskog središta, tzv. Zelene potkove.

Lokacija tog prostora unutar Zelene potkove i u blizini Glavnog kolodvora i Botaničkog vrta otvara zanimljive mogućnosti... recimo, moguću atraktivnu vezu između njega i Botaničkog vrta preko Miramarskog podvožnjaka?

Park bi u budućnosti trebao tvoriti istočni krak velike novozagrebačke zelene potkove koja bi se protezala preko neizgrađene poljane iza Sopota do Parka mladenaca u Trnskom.

No istinski značaj ovog pročelja dolazi do potpunog izražaja u trenutku kada ga sagledamo u zajedničkom kontekstu s uglovnom palačom Gradskih poduzeća arhitekta Jurja Denzlera (1932.) i također uglovnicom, kućom Frank arhitekta Viktora Kovačića (1913.) a sa kojima ova zgrada čini vrijednu arhitektonsko spomeničku cjelinu koja oblikuje sjevernu stranu jugozapadnog stambenog bloka zagrebačke Zelene potkove.

Stoga se Vijeće protivi gradnji garaže unutar i na rubovima Zelene potkove, jer će neupitno narušiti prostorni i povijesni integritet Trga.

Uređenju parka najviše je pridonio Milan Lenuci, poznati arhitekt i idejni začetnik Zelene potkove grada, odnosno pluća Zagreba.

Saša Šimpraga, autor knjige ' Zagreb, javni prostor ', moderira šetnju ' Zagrebačka Plava potkova ', tek djelomično realiziranu reinterpretaciju Zelene potkove južno od Save.

Prva šetnja bavila se zagrebačkom " Plavom potkovom ", odnosno nizom zelenih površina u Novom Zagrebu koje su osmišljene kao uvećani koncept donjogradske Zelene potkove, međutim nisu nikada dovršene.

Naziv " Plava potkova " Šimpraga uvodi ne bi li se ukazalo na referencu Zelene potkove i jednako velik potencijal Novog Zagreba koji bi se mogao i trebao iskoristiti, a plavom bojom referira se na blizinu rijeke koja je na određen način i definirala Novi Zagreb, kao dio grada " iza Save ".

Na pitanje kako ocjenjuje arhitektonsko rješenje Bandićevih fontana koje nastaju na jednoj od ekstenzija Zelene potkove, a koja je začeta izgradnjom Zrinjevca, Sonja Leboš naglašava potrebu interdisciplinarnosti u pristupu prostornim pitanjima i objašnjava: