Evo, danas me zateče, iako sam najgore očekivao, vijest da je u Zagrebu nakon duge i teške bolesti umro pjesnik i esejist Zlatko Tomičić (1930. - 2008.), priopćeno je danas iz Društva hrvatskih književnika

Obnovitelj forme pjesme u prozi Zlatko Tomičić (1930. ⠀ 2008.) protkao je svoje cikluse biblijskom i mitološkom metaforikom, a njihov je izraz patetičan i arhaiziran.

Do sada su nagradu primili Enes Kišević, Željko Krznarić, Zlatko Tomičić, Duško Gruborović, Stanka Gjurić, Kolinda Vukman, Maja Gjerek, Alka Vuica i Božica Jelušić.

Zlatko Tomičić razmišljao je i o smrti, o čemu svi mislimo, ali nije mogao završiti sliku pokojnika, pa on o smrti piše ovako:

Zlatko Tomičić je zbog svog književnog rada bio nekoliko puta kažnjavan i zatvaran od 1958. do 1982. godine.

Čovjeka je moguće pokazljivo predstaviti biranim riječima (kako je to vješto umjetnički znao Zlatko Tomičić), ali i crtežima poput Bilosnića iako je opće poznato kako je (zahtjevno na crtežu vidjeti i otkriti raspoloženje).

Zlatko Tomičić, nedvojbeno jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika, auktor četrdesetak knjiga poezije i proze, od kojih su četiri u cijelosti prevedene na strane jezike, uvršten u mnoge antologije i prevođen na više jezika, predlagan za Nobelovu nagradu za književnost, karizmatični utemeljitelji urednik legendarnoga " Hrvatskoga književnog lista ", buntovnik i izopćenik, višegodišnji politički uznik, za " Politički zatvorenik " govori o svomu životnom i književnom putu.

Arheološka istraživanja na ovom bogatom lokalitetu provode se od 1993. godine, a započeo ih je Zlatko Tomičić, a već nekoliko godina nastavio Marko Dizdar sa suradnicima.

Prokužio sam u čemu se sastojalo njegovo lažno dokazivanje o tome kako se ovi u HKL-u bedaci (gl. urednik nedavno preminuli Zlatko Tomičić). 2. ustao sam (pod imenom jedne mjesne zajednice protiv megalomanskog projekta razvoja petrokemije u Istri.

Zlatko Tomičić (1930. - 2008.) osebujna je pojava u hrvatskoj književnosti i kulturi.

Zlatko Tomičić ljubio je svaki pedalj svoje zemlje.

Moslavačka idila ljeta, prelijepog, strastvenog i nezaustavljivog pjeva ptica u šumi, iznad seljačkih kuća u Gornjoj Jelenskoj, oko kuće i jezera imanja gdje je Zlatko Tomičić odsjedao sa svojom ženom Višnjom, sve to je pjesnik zapisao na svojim poetskim stranicama, koje su ukoričene u ovoj knjizi.

Mađer i Zlatko Tomičić (prvi rođen 1929., a drugi 1930.) ostvarili najveću afirmaciju i ugled u suvremenome hrvatskome pjesništvu.

Osnivač je i predsjednik Književnog kruga Karlovac i pokretač Nagradnog natječaja za kratku priču Zlatko Tomičić.

Sakač, »Slavistika i Hrvati/Hrvati i filološko-etnički pansrbizam/»; u: Andrija Željko Lovrić i Zlatko Tomičić, Staroiransko podrijetlo Hrvata, Zagreb-Teheran, 1999., s. 189).« [ Upravo, ] pomoću slavistike lansirane su po Hrvate gotovo genocidno fatalne znanstvene istine, tj. zablude, poput onih najforsiranijih kod Šafarika, i nekih drugih, što u ime znanosti djelovahu autoritativno, s itekako negativnim posljedicama »(Zlatko Posavac, Nova hrvatska estetika, Studije i eseji, Zagreb, 1991., s. 28).

Zadarski se autor našao spomenut i u izlaganju Božidara Petrača, predsjednika DHK, koji je u široko elaboriranoj temi naslovljenoj " Krici u europskom krajoliku ", uz brojne hrvatske pjesnike i njihova vrhunska umjetnička djela na temu Domovinskog rata (Zlatko Tomičić, Šoljan, Mihalić, Stamać, Vesna Parun Biletić, Bajsić, Horvatić, Željko Sabol) spomenuo i četiri Bilosnićeve poeme na iste teme.

Na susretima, koje zajednički organiziraju Općina Podstrana, Ministarstvo kulture, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga, naći će se dvadesetak hrvatskih pjesnika, među kojima i Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Tonko Maroević, Igor Zidić, Ante Stamać, Zlatko Tomičić, mlada Dubrovčanka Mila Pavičević i drugi, te gosti iz Slovenije, Irske, Engleske, Italije i BiH.

Urednici: Zlatko Tomičić i Ivan Biondić.

[ 86 ]« [ Za doba su komunizma ] pri totalnoj sveslavenskoj cenzuri, u nas Bogoslovni fakultet i osobito isusovački Filozofski fakultet, ostale skoro jedine akademske ustanove, gdje se u domovini moglo javno bar ponešto čuti i naučiti o neslavenskoj etnokulturi Hrvata i o mogućem našem ranijem podrijetlu, dok je Orijentalni institut u Vatikanu tada postao glavnim istraživačkim središtem hrvatske iranistike i mjestom okupljanja najučenijih naših iranologa »(Andrija Željko Lovrić i Zlatko Tomičić/ur. /, Staroransko podrijetlo Hrvata, Zagreb-Teheran, 1998., s. 512).

Zlatko Tomičić osvrnuo se na Vidovićev život, posebnu pozornost usmjerivši na njegove emigrantske dane, naglasivši kako je prezentacija te knjige autorov prvi pravi povratak u domovinu, a osvrnuo se i na prethodna autorova djela.

Zlatko Tomičić: Dolazak Teurga, DHK, Zagreb, 2006.

Postoji u ovim pjesmama pisanima gotovo prije devedeset godina nešto od onog iskustva koje će Zlatko Tomičić konačno nadahnuto i misionarski rječito posvjedočiti u zbirci« Svirač na šimširovoj svirali »koja je ugledala svjetlo dana točno na dan pjesnikove smrti.

Zlatko Tomičić autor je više od stotinu ukoričenih naslova knjiga poezije, proze, romana, romana za djecu, putopisa, drama, eseja i razgovora, književnik s više tisuća novinskih članaka, izdavač i urednik, preveden na talijanski, engleski, francuski, esperanto, turski, azerbejđanski, hindu, kineski i perzijski.

Bilosnićeve tri knjige epohalno su svjetlo koje se baca daleko unatrag, da bi se otkrili fenomenalni obzori - piše Zlatko Tomičić, u uvodniku četvrte Bilosnićeve knjige Polifem iz Manite peći.

Nakon što je poznati hrvatski književnik Zlatko Tomičić u tra vnju g. 1968. pokrenuo Hrvatski književni list (HKL), Bušić, ta da još uvijek u radnom odnosu u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, u njemu surađuje od 9. broja, prosinac 1968. g., kao stalni mjesečni honorarni surad nik i urednik u tom glasilu.

U uvodniku prvog broja tiskan je tekst koji potpisuje redakcija, a nju čine: Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Antun Šoljan i Zlatko Tomičić: »Nije nam namjera da ovih nekoliko riječi podmećemo kao manifest ili proklamaciju bilo kakve vrste.

Lalić, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Slobodan Novak, Čedo Prica, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Milivoj Slaviček, Antun Šoljan, Đuro Šnajder, Zlatko Tomičić i Irena Vrkljan.

Iako Tomislav Marijan Bilosnić u svojoj novoj« pašmanskoj »seriji slika ne slijedi sadržaj pjesničkog predloška, on ipak, kao i Zlatko Tomičić u« Pašmanskim elegijama »slijedi paralelni vanjski i unutarnji pejzaž, čas ih sjedinjujući urođenom lakoćom poteza, čas i tonalitetom boja razdvajajući.

Među pjesnicima ističu se: Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Slavko Batušić, Vladimir Kovačić, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Boro Pavlović, Branimir Bošnjak, Zvonko Maković, Dubravka Oraić - Tolić, Delimir Rešicki, Goran Rem, Miroslav Mićanović, Krešimir Bagić, Lana Derkač, Božica Zoko, Tvrtko Vukovića i drugi.

Ovih je dana napokon otisnut i popratni zbornik, na više od pet stotina stranica, i to u potpunosti o trošku Iranaca, na čemu im je u proslovu zbornika zahvalio književnik Zlatko Tomičić.